Budući da će građani i građanke Kosova za mjesec dana izaći na biračka mjesta kako bi se izjasnili ko će ih voditi naredne četiri godine, političke stranke su zasukale rukave i ulažu svu svoju energiju te kadrovske i materijalne resurse u ostvarivanje pobjede.

Formirane su predizborne koalicije i odlučeno je ko će se kandidirati za poziciju premijera, dok odlazeća vlada slijedi ustaljeni obrazac prema kom pokušava maksimalno iskoristiti posljednje dane svoga mandata da bi bila ponovo izabrana.

Podaci o bilo kakvim političkim inicijativama do sada su bili možda i oskudni, ali to ne znači da se ništa ne događa. Naprotiv, izjave pristižu sa svih strana, politički transferi se nastavljaju, a kandidati i kandidatkinje se laktaju za mjesta na stranačkim listama.

K2.0 i dalje pomno prati sva ova događanja, stoga vam donosimo naš sedmični presjek s pet stvari vezanih za izbore koje smo saznali u posljednjih sedam dana.

1. Najvažnije je biti premijer

Nakon što je prošla sedmica protekla u znaku pitanja “Hoće li, neće li?”, koje se tiče dugo iščekivanog formiranja koalicije između Demokratske lige Kosova (DLK) i stranke Vetevendosje (Vetëvendosje, VV), ove sedmice smo dobili konačan odgovor — ne, neće.

Rok Centralne izborne komisije (CIK) za registraciju predizbornih koalicija istekao je u petak u ponoć, pri čemu dvije vodeće stranke opozicije nisu uspjele ostaviti po strani svoja neslaganja u vezi s time ko bi bio zajednički premijerski kandidat ili kandidatkinja u slučaju se udruže.

S ciljem da opravda odluku svoje stranke o odbacivanju prijedloga predsjednika VV-a, Aljbina (Albin) Kurtija, koji im je u posljednji tren ponudio da sačine zajedničku listu na kojoj bi osoba s najviše dobijenih glasova na izborima postala premijer ili premijerka, Isa Mustafa je kazao da su eventualnim prihvatanjem ove ponude mogli pretvoriti izbore u utrku koja bi se vodila između koalicijskih partnera, te je dodao da bi takva situacija mogla ozbiljno naštetiti njihovim zajedničkim interesima.

Mustafa je istakao i da je lista bez predloženog nositelja ili nositeljice bezglava i lišena bilo kakvog jasnog usmjerenja.

Čim je postalo jasno da koalicija neće biti uspostavljena, zastupnik iz redova VV-a, Sami Kurteši (Kurteshi), oživio je stare optužbe na račun LDK-a i Mustafe, koje su bile aktuelne tokom Mustafinog premijerskog mandata.

S druge strane, Mustafa je nekoliko dana pošto je pokušaj koaliranja doživio neuspjeh izjavio da su [DLK i VV] donedavno bili bliski. “Nismo se previše razlikovali u pogledu programa, veličine vlade, broja ministara i ministarki [ili] njihovih zamjenika i zamjenica”, objasnio je on. “Problem se javio kada smo počeli razgovarati o potencijalnim imenima premijera, odnosno premijerke.”

2. Kandidatske liste su takmičarski orijentirane

Gotovo svi političari i političarke danima su bili zaokupljeni time da li će biti uvršteni na kandidatske liste svojih stranaka za Skupštinu.

Rok za dostavljanje kandidatskih listi na adresu CIK-a je bio petak, 6. septembar, u ponoć.

Političke stranke su zauzete izradom listi svojih kandidata i kandidatkinja zahvaljujući kojima će osvojiti mjesta u Skupštini Kosova, dok su mediji pak preokupirani prijenosom zvaničnih i nezvaničnih informacija o tome ko je na tim spiskovima, a ko nije.

Izgleda da je VV jedina veća stranka koja je do sada kompletirala svoju kandidatsku listu, iako konačni spisak još uvijek nisu objavili. Kruže glasine o tome da su mnoga imena izostavljena s toga spiska, uključujući nekadašnje skupštinske zastupnike Samija Kurtešija i Dželjalja Svečlju (Sveçla).

Brojne kandidate i kandidatkinje te stranke direktno su nominirali lokalni odbori VV-a, a ostatak liste je ispunjen na sastanku Glavnog vijeća stranke održanom u četvrtak, kada je predložena i Kurtijeva kandidatura za funkciju premijera.

Ostale stranke, iz kojih navode da završavaju izradu svojih listi, za sada su tajnovite te njihovi predstavnici i predstavnice nisu spremni otkriti imena koja bi se mogla naći na tim spiskovima. Mada se cifra od 100 ljudi može činiti velikom, ta mjesta bivaju popunjena vrlo brzo kada se pokušava udovoljiti različitim frakcijama i interesnim grupama unutar stranke.

Ostaje da se vidi da li će se stranke pridržavati svojih obećanja i tako odbiti da na svoje liste uvrste one osobe protiv kojih su podignute optužnice.

U međuvremenu, jedno od najvećih dosadašnjih iznenađenja koje se tiče kandidatskih listi dogodilo se upravo ove sedmice i vezano je za etničke srpske stranke na Kosovu.

Dok za potpredsjednikom Srpske liste, Milanom Radojčićem, kosovske vlasti tragaju zbog umiješanosti u ubistvo lidera Građanske inicijative “Srbija, demokratija, pravda” (SDP), Olivera Ivanovića — koji je ubijen u januaru 2018. godine — aktualno čelništvo potonje stranke odlučilo je da svoje kandidate i kandidatkinje ujedini s onima sa Srpske liste. Tako je najavljeno da će Ivanovićeva bivša stranka izaći na izbore koji će biti održani 6. oktobra na zajedničkoj listi s Radojčićevom, koja uživa podršku Beograda, što je navelo određeni broj visokorangiranih članova i članica SDP-a da s gađenjem napuste Incijativu.

3. Ubiranje političkih poena ima prednost nad političkim obećanjima

Kako se približava dan održavanja izbora, tako se intenziviraju televizijske debate između političara, kao i između političara i analitičara, uprkos tome što su predizborne najave vezane za konkretne političke poteze rijetke poput dijamanata.

Jedna od najnovijih pridošlica u VV-u, Tauljant Krijeziju (Taulant Kryeziu), u ponedjeljak navečer se sučelio pred kamerama s nekadašnjim sekretarom VV-om, trenutno članom rukovodećeg tima Socijaldemokratske partije Kosova (PSD), Dardanom Molićajem (Molliqaj). Krijeziju je s Molićajem razmijenio teške optužbe, pri čemu su jedan drugom spočitavali to da PSD, odnosno VV, “krade mandate” i “sarađuje” s PDK-om.

Molićaj je poručio da VV prima samo one ljude koji su se u prošlosti nalazili u redovima PDK-a, a nisu uspjeli ući u vladajuću strukturu te stranke, misleći time između ostalog na Krijezijua, koji je prethodno savjetovao dvojicu ministara iz PDK-a. Molićaj je optužio VV i za korupciju, nakon čega je Krijeziju iznio kontra optužbu ustvrdivši da su Molićaj i PSD izdali principe za koje su se borili dok su bili dio VV-a.

Dakako, jezgro PSD-a čine bivši visoki dužnosnici i dužnosnice VV-a, koji su iz te stranke istupili u zimu 2018. godine. Imajući u vidu da je to razilaženje proteklo burno, nijedna strana od tada nije propustila priliku da se okomi na onu drugu, no ovo je prvi put da su se ličnosti iz PSD-a i VV-a sukobili licem u lice uoči općih izbora.

S druge strane, u televizijskoj debati emitiranoj na kanalu T7, aktivist civilnog društva, Ron Đinovci (Rron Gjinovci), pitao je potpredsjednike PDK-a, Memljija Krasnićija (Memli Krasniqi) i Urana Ismailjija (Ismaili), kako se mogu zalagati za borbu protiv zarobljavanja države — na čemu se zasniva gro njihove političke kampanje — kada u Upravnom odboru PDK-a sjedi nekadašnji šef Zastupničkog kluba njihove stranke u Skupštini Kosova i nadasve notorna figura, Adem Grabovci. Prema Đinovcijem riječima, Grabovci je “glavni tamničar države Kosovo”.

Budući da Krasnići i Ismailji nisu željeli odgovoriti na njegova pitanja, Đinovci je usred rasprave napustio studio u znak protesta.

Čak i kada nisu bili ispred kamera, politički lideri i liderke se nisu suzdržavali od toga da nasrću jedni na druge iz daljine.

Predsjednik PDK-a, Kadri Veselji (Veseli), istakao je da je Kosovu potreban premijer ili premijerka koji ne ugrožava odnose te zemlje s njenim inozemnim saveznicima. Tom izjavom nedvosmisleno je prozvao odlazećeg premijera, Ramuša (Ramush) Haradinaja, kao i njegovu odluku o uvođenju carina na proizvode iz Srbije, koju je osudila međunarodna zajednica. Veselji je dodao i da Kosovo ne zaslužuje premijera koji ne priznaje državne simbole i institucije, pri tome misleći na Kurtija.

Kurti je u jednoj televizijskoj debati opisao PSD kao “lanjski snijeg”, dok je Haradinaj ponavljao da kod pojedinih političara i političarki vlada podanički mentalitet, što je izjava koja se očigledno odnosi na Veseljog i njegov odnos prema međunarodnim partnerima Kosova.

4. Prečišćavanje biračke spiskove ne čini nužno kraćim

Dugogodišnji problem u vezi s izbornim procesom na Kosovu predstavlja i glavobolja koju zadaje pitanje ko sve može glasati.

Tokom svakih izbora, broj registriranih birača i biračica znatno je veći od broja građana i građanki Kosova u glasačkoj dobi. Čak i kada se uzmu u obzir i oni koji su registrirani, a žive u dijaspori, cifre se ne podudaraju, zbog čega nadležni neprestano upozoravaju da su ti spiskovi podložni manipulaciji te da ih je potrebno prečistiti.

Kako navode iz CIK-a, birački spiskovi će ovaj put biti uredniji. Ove sedmice su poručili da je sa spiska registriranih glasača i glasačica skinuto 33 791 ime zato što su te osobe ili preminule ili više ne posjeduju kosovsko državljanstvo.

Ipak, tu je i dalje 1 972 466 građana i građanki koji će moći izaći na ovogodišnje prijevremene izbore za Skupštinu Kosova, a taj broj je mnogo veći od broja osoba koje su bile registrirane dvije godine ranije.

Načelnik Sekretarijata CIK-a, Enis Haljimi (Halimi), kazao je da se na preliminarnom biračkom spisku za predstojeće izbore nalazi 81 000 građana i građanki više u odnosu na spisak za lokalne izbore održane 2017. godine.

Haljimi je napomenuo da su prijave za glasanje iz inozemstva otvorene 30. augusta i da je CIK do sada zaprimio 4 977 zahtjeva, koji se trenutno obrađuju. Rok za registraciju birača i biračica koji će glasati iz inozemstva je 10. septembar.

5. Prelazni rok za političare i političarke još uvijek nije gotov

Kao što je slučaj uoči svakih izbora, naročito općih, ovaj izborni proces obilježen je jednim neobičnim fenomenom — nezaustavljivom pomamom ličnosti iz civilnog društva kao i stručnjaka i stručnjakinja iz raznih polja za članstvom u političkim strankama.

PDK je ove sedmice osigurao jedan od najvećih “transfera” ovog “prijelaznog roka”, primivši u svoje redove bivšu rok-zvijezdu, a ujedno i renomiranog političkog analitičara i vlasnika državnog televizijskog servisa, Miđena Keljmendija (Migjen Kelmendi).

Članske kartice PDK dobile su i sljedeće ličnosti: nekadašnji ministar pravde i član Alijanse za budućnost Kosova (AAK), Jonuz Saljihaj (Salihaj); pobjednica takmičenja “World Well Fitness”, Geta Beća (Beqa); specijalist onkologije, Arben Bisljimi (BIslimi); profesorica na Fakultetu islamskih nauka, Besa Ismailji (Ismaili); stručnjak u oblastima ekonomije, računovodstva i finansijske revizije, dr. Ljuljzim Beriša (Lulzim Berisha); te predavač na Fakultetu mehaničkog inžinjeringa Univerziteta u Prištini, Rijad (Riad) Ramadani, kao i osmero docenata i docentica različitih disciplina — Donjeta Morina, Besfort Ahmeti, Edona Draga, Škeljćesa Smajlji (Shkëlqesa Smajli), Fisnik Morina, Zijad Šabotić, Eljvis Eljezaj (Elvis Elezaj) i Valjdrin (Valdrin) Misiri.

VV za sada vodi prema broju novih članova i članica. Ove sedmice priključili su im se: novinar Mefailj Bajćinovci (Mefail Bajqinovci); finansijska stručnjakinja s međunarodnim iskustvom, Vljora Vulja-Gojani (Vlora Vula-Gojani); pisac i novinar Bajram Sefaj; profesor informatike na Univerzitetu Riinvest u Prištini, Astrit Redžepi (Rexhepi); diplomirana specijalistica biomedicine, Adrijana Veselji (Adriana Veseli); predavač na Univerzitetu u Prištini i UBT-u, Mufailj Saljihaj (Mufail Salihaj); finansijska stručnjakinja Arijeta Seljimi (Selimi); historičarka Mrika Ljimani-Mirtaj (Limani-Myrtaj); službenica njemačke fondacije Friedrich Ebert Stiftung (FES) u Prištini, Mevljide Hiseni (Mevlyde Hyseni); ekonomist i psiholog Ljiridon Aljiju (Liridon Aliu); profesor historije, Skender Ferati; doktor prehrambenih nauka, Mergim (Mërgim) Destani; stomatologinja Fljutra Gjini-Mestani (Flutra Gjini-Mestani); te ekonomski i finansijski stručnjak Mentor Hiseni (Hyseni).

Iako u proteklim sedmicama kod njih nije bilo drugih pojačanja, baš kao ni u LDK-u, PSD je ove sedmice primio jedno, ali vrijedno ime. Naime, iz čelništva ove stranke su propćili da je bivši ministar obrazovanja u prethodnom sazivu vlade, Šićri Bitići (Shyqri Bytyqi), prešao iz NISMA-e u PSD.

Predizborni koalicijski partner PSD-a, Haradinajev AAK, poželio je dobrodošlicu profesoru međunarodnog prava, Afrimu Hotiju; diplomiranom politologu i pravniku koji je studije završio u Francuskoj, Ljabinotu Bisljimiju (Labinot Bislimi); doktoru tehničkih nauka, Maljušu (Malush) Mjakuu; te vanrednom profesoru i članu Senata Univerziteta u Prištini, Naseru Pajazitiju.

U međuvremenu je nekadašnji direktor Pošte i telekoma Kosova, Gent Bekoli (Bekolli) napustio AAK i pridružio se Alijansi za Novo Kosovo (AKR), koju predvodi Behđet Pacoli (Behgjet Pacolli).

U NISMA-u su ušli predsjednik Udruženja poduzetnika i obrtnika Prizrena, Afrim Tejececi, profesor politologije Enver Sopjani i doktor Agrim Krasnići (Krasniqi).

Naslovna ilustracija: Atde Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.