U detalje | BiH

Ko upravlja javnim prostorom u Banjaluci?

Piše - 04.05.2020

Nevladin sektor u strahu od onog što dolazi nakon korone.

“Nas možete kupiti u prodavnici igračaka, a ne na izborima!”

“Hello, minister, I want to play a game!”

“Trg pripada svima, a ne samo vašim igračkama!”

Ovo su neke od parola koje su stajale uz igračke postavljene na glavnom trgu u Banjaluci krajem novembra 2019. godine. Neposredno nakon što je ovaj neobični protest počeo, policija je “privela” sve igračke, a potom i Stefana Blagića kojeg sumnjiče da je organizator. 

Prilikom hapšenja, policija je Blagiću zabranila i da govori sa novinarima, a rečeno mu je da je uhapšen jer ni on ni drugi okupljeni aktivisti/kinje nisu poštovali naredbu da se raziđu, niti su prijavili javno okupljanje. 

Stefan Blagić je priveden i saslušan, a uskoro bi mu trebalo početi suđenje zbog kršenja Zakona o javnom okupljanju i javnom redu i miru Republike Srpske. Foto: Zahvaljujemo ReStart Srpska.

Pored Blagića na Trgu je bilo i nekoliko članova grupe “Pravda za Davida”, grupe koja se organizovala nakon sumnjive smrti Davida Dragičevića u martu 2018. godine. Namjera je bila podsjetiti građane/ke na restrikcije uvedene u Republici Srpskoj (RS), a kako bi spriječili javna okupljanja na kojima se protestuje protiv vlasti.

Danas, dok čeka da okonča vanredna situacija nastala širenjem korona virusa, Blagić čeka i kada će biti pozvan na sud. No, nije jedina osoba u Banjaluci koja će morati pred sud zbog građanske neposlušnosti. 

 

Nasilje na ulicama Banja Luke

Stefan Blagić, koji vodi nevladinu organizaciju ReStart Srpska, i ljudi okupljeni oko pokreta “Pravda za Davida” ipak su odlučni da nastave pružati otpor. U cijeloj BiH su tokom protekle dvije godine postali poznati po oštrim kritikama upućenim Miloradu Dodiku, lideru Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najjače stranke u bosanskohercegovačom entitetu RS. 

Dodik je od 1998. godine bio na različitim pozicijama u vlasti u RS i BiH, od premijera, do predsjednika entiteta, a trenutno je jedan od tri člana Predsjedništva BiH. 

Političar koji je nekada smatran za umjerenog, vremenom je postao izvor frustracija za civilno društvo u RS koje već deset godina nizom različitih akcija pokazuje neslaganje sa tamošnjim vlastima. 

Protesti i negodovanja su se intenzivirali nakon smrti 21godišnjeg Davida Dragičevića. 

Dragičević je nestao 18. marta 2018. godine. Nakon šest dana potrage, njegovo tijelo je pronađeno u rijeci Crkvina, nedaleko od centra grada. U prvim istupima policije, njegova smrt je proglašena nesretnim slučajem. Ipak, policija je priznala da je tijelo imalo brojne modrice, što je sugeriralo da se nešto ipak desilo prije njegove smrti, te je to dovelo do otvaranje istrage tužilaštva. 

Davidovi članovi porodice vjeruju da je on ubijen. 

Zbog toga su angažovali advokate i optužili policiju i tužilaštvo za prikrivanje istine, te su stali na čelo protesta koji su uskoro obuhvatili cijelu zemlju, uz podršku građana ali i nekih međunarodnih službenika u BiH, kao što je EU specijalni predstavnik

U decembru 2018. godine, policija je koristeći silu onemogućila dalje proteste.

Nakon više od dvije godine, zvanična istraga još uvijek nije zatvorena dok tužilaštvo u Banjaluci odbija komentirati dok je slučaj otvoren. K2.0 je kontaktiralo lokalnu policiju, ali je rečeno da nemaju ništa novo reći u odnosu na ono što su do sada izjavljivali u medijima. 

Krajem marta 2018. godine, Davidov otac Davor je počeo sa protestima koji su trajali mjesecima, i na koje su se odazvale desetine hiljada ljudi u cijeloj BiH. Protesti su se svaki dan održavali na glavnom trgu u Banjaluci koji su simbolično nazvali “Davidov trg”, a osim istine o njegovoj smrti, učesnici/e su zahtijevali/e poštovanje zakona i ljudskih prava.

U decembru 2018. godine, policija je koristeći silu onemogućila dalje proteste, te je uveden neslužbeni policijski sat kojim se zabranjuje bilo kakvo okupljanje koje uključuje više od tri osobe na glavnom trgu u gradu. 

Nakon višemjesečnih protesta, u decembru 2018. godine policija je na silu rastjerala sve koji su se okupili tražeći istinu o ubistvu Davida Dragičevića. Foto: Zahvaljujemo e-trafika.

Protesti su ipak nastavljeni dok je policija uklanjala iz javog prostora sve memorijabilije koje su građani/ke ostavljali u pomen na Davida, čak i dvije mladice dunje.

Na kraju je, 7. aprila 2019. na godišnjicu prve sahrane (tijelo su roditelji kasnije ekshumirali i u znak protesta izmjestili iz zemlje), sklonjeno i veliko srce postavljeno na mjestu gdje je pronađeno Davidovo tijelo. 

Represija nije dovela do gušenja pokreta i protesta, nego je natjerala građanski sektor da budu inovativniji. I tako je Blagić, onemogućen da pozove ljude na Trg, izašao sa igračkama koje je postavio na klupu na kojoj su nekada stajala obilježja u pomen na ubijenog Davida. 

Hapšenja i kažnjavanja aktivista

Pritisci na one koji su dio pokreta “Pravda za Davida” ili pristalice, vjerovatno su među najsnažnijim.  

Oni su mjesecima protestvovali na glavnom trgu u Banjaluci. Dana 25. decembra 2018. godine, policija je pokušala spriječiti protest, uz upotrebu sile i hapšenja. Uprkos tome, ljudi su izašli na ulice i u narednim danima. 

Novo veće okupljanje desilo se 30. decembra, ali su svi koji su se okupili nasilno otjerani. Ured Ombudsmena kasnije je istraživao navode o policijskoj brutalnosti tokom protesta, te su zaključili da su policajci pretukli jednu osobu dok je bila na tlu, te je on završio u bolnici sa slomljenim rebrima i unutrašnjim krvarenjem. 

Novogodišnji koncert, koji je organizovala gradska uprava dan kasnije, bio je otkazan. Prema lokalnim zvaničnicima, otkazivanje proslave koštalo je ih je 180.000 KM (oko 90.000 eura). 

Aleksandar Gluvić je već osuđen, i to na kaznu zatvora od 20 dana, odnosno 1400 KM (700 eura) novčane kazne.

Isti dan, izdat je nalog za hapšenje organizatora protesta. 

Glavni krivici su, smatra gradska uprava, Pavle Knežević, Bojana Gajanović i Anja Grubačić koji su podnijeli formalni zahtjev za prijavu skupa, što je obavezno prema postojećim zakonima.

Prvookrivljeni Pavle Knežević je medijima pojasnio da je protest organizovan u ime mladih Banjaluke koji su na taj način željeli iskazati podršku porodici Davida Dragičevića. 

Gradonačelnik i gradska uprava negirali su da su bili sjesni da ovo troje mladih ljudi na bilo koji način povezano sa Pravdom za Davida. Oni su izjavili da su Knežević, Gajanović i Grubačić formalni organizatori događaja koji je spriječio proslavu. 

Dok oni čekaju suđenje, Aleksandar Gluvić je već osuđen, i to na kaznu zatvora od 20 dana, odnosno 1400 KM (700 eura) novčane kazne, što je 100 KM manje od najviše kazne predviđene zakonom. 

On je također povezan sa novogodišnjim skupom, te osuđen je jer odbio policijsko naređenje da se udalji s Trga Krajine dvadeset minuta pred novu 2019. godinu. Dok su stajali na Trgu, Gluvić i njegovi prijatelji uzvikivali su “Pravda” i “Pravda za Davida”. 

Aleksandar Gluvić za K2.0 kaže da je evidentno da su procesi koji se pokreću protiv političkih neistomišljenika naređeni “od nekog s vrha”, i da se zbog tog razlozi traže u hodu. Cilj je, kaže, da se ljudi uplaše visokim novčanim kaznama i zatvorom, kako bi se svaki vid slobodnog izražavanja mišljenja ugušio ili sveo na minimum.

Zvaničnici su uvijek negirali sve navode protiv njih, ili postojanje plana da se uguše njihovi protivnici. 

Ipak, mnogi aktivisti u Bosni, posebno u Banjaluci, vjeruju da je posljednji dio strogih mjera uvedenih tokom pandemije u RS usmjeren na cenzurisanje kritičara sistema i sprječavanje protesta. Neke od mjera su povučene, ali ostaje strah da bi zakoni mogli biti mijenjani i konačno dovesti do kažnjavanja ljudi koji se usude govoriti ili pisati. 

No, u vrijeme predkorone, policija je izricanjem mjera i kazni aktivistima/kinjama, prilično uspjela da ih utiša. 

Osim za Gluvićem, policija je 31.12.2018. godine raspisala potjernicu za Stelom Milanović iz Banjaluke zbog istog prekršaja. Milanović sedam mjeseci nije izašla iz kuće vjerujući da je očekuje montirani proces. 

Predala se 14. jula 2019. godine, nakon čega je u policijskoj upravi zadržana 17 sati, da bi bila puštena bez da ju je tužilac saslušao. 

Milanović tvrdi da su je inspektori htjeli pustiti nakon četiri sata, ali su dobili poziv zbog kojeg su je ipak ostavili u pritvoru.

"Postoji jasna represija sistema koja jednoj grupi građana zabranjuje okupljanje, negodovanje, iskazivanje građanskog nezadovoljstva.”

Milica Pralica, Oštra Nula

Osnovni sud u Banjaluci je 24. februara ove godine oslobodio Vedrana Berića optužbe da je 25.5. 2019. godine narušavao javni red i mir tako što je u porti Hrama Hrista Spasitelja s podignutom pesnicom uzvikivao “Pravda” i “Pravda za Davida” prilikom prolaska maturanata/kinja Banjalučke gimnazije. 

Berić tvrdi da tog dana uopšte nije bio legitimisan niti je snimljen kamerom. Kako je sam posvjedočio tokom sudskog procesa, zbog prekršaja je okrivljen na osnovu foto dokumentacije koju je policija imala od ranije. Ističe da se zbog istog prekršaja tereti još stotinjak ljudi.

“Iz tog perioda postoji jasna represija sistema koja jednoj grupi građana zabranjuje okupljanje, negodovanje, iskazivanje građanskog nezadovoljstva”, pojašnava Milica Pralica, predsjednica Udruženja Oštra nula

Ona kaže i kako, za razliku od građanskih, politička okupljanja u Republici Srpskoj, naročito Banjaluci, i dalje se održavaju neometano. 

“Imamo jedan privid demokratije gdje opozicija može protestovati, ali građani ne”, kaže Pralica. “Dosadašnja praksa javnog okupljanja, odnosno korištenja javnog prostora, pokazalo se da se građanska prava garantovana međunarodnim i državnim propisima ne poštuju.”  

Mjere protiv obojenih revolucija

Lista zabrana ide dalje. 

Zbog učešća članova grupe “Pravda za Davida” u Osmomartovskom maršu 2019. godine, policijski službenici prijetili su prekršajnim prijavama aktivistima/kinjama koji su prijavili događaj. 

Krajem novembra prošle godine, Oštra Nula organizovala je konferenciju pod nazivom “Pitanje sloboda u akademskom i javnom diskursu” koja se trebala održati u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. 

Kada je postalo poznato da će na konferenciji govoriti neko od članova grupe “Pravda za Davida”, Filozofski fakultet odbio je gostoprimstvo. Pralica ističe kako prethodnih godina, kada je Oštra Nula sarađivala sa Institutom za filozofiju i društvena istraživanja iz Beograda, nije bio problem da se konferencija održi u Filozofskom fakultetu. 

Tribuna je ipak održana 2019, ali u privatnom hotelu.

"Na neizbježne primjedbe o suzbijanju demokratije treba odgovoriti da takvim zakonom Republika Srpska zapravo jača i širi."

Akademija nauka i umjetnosti RS, 2014

Dražen Crnomat iz Banjalučkog socijalnog centra za K2.0 kaže da je kriminaliziranjem grupe “Pravda za Davida” ugroženo pravo okupljanja i drugim grupama. “Ministarstvo je kriminaliziralo i samo javnu upotrebu riječi pravda”, napominje Crnomat. 

On podsjeća na period kada je pritisak na civilno društvo počeo i na skup “Obojene revolucije kao instrument geopolitičke transformacije” Akademije nauka i umjetnosti RS održan 2014. godine, kada su sugerisane “mjere protiv obojenih revolucija”, termin koji koriste mediji da bi opisali talas mirnih protesta koji je počeo 2000tih u zemljama Sovjetskog saveza, Kini i na Balkanu, a koji je rezultirao padom dijela vlada. 

 U preporukama se ukazuje kako Specijalna jedinica policije RS u svom sastavu ima snajperiste, ronioce, ali ne i “specijaliste za kontrolu mase”. 

Kako bi se spriječile obojene revolucije, naveli su iz Akademije, potrebni su oklopni transporteri, vodeni topovi sa ofarbanom tečnošću, šljemovi i tjelesni oklopi bez ranjivih tačaka, providni štitovi, gas maske, suzavci, pištolji sa gumenim mecima, tejzer, biber sprej, psi, konji, itd. Akademija je preporučila Narodnoj skupštini RS da uzme u razmatranje zakon o finansiranju nevladinog sektora prema takozvanom američkom modelu iz 1938. 

“Ko god dobija strane pare, neka se registruje kao agent stranih interesa”, naveli su iz Akademije, dodajući da će organizacije moći nastaviti raditi, ali će u medijima i javnim izjavama čelnika RS biti okarakterisana kao strani agent. 

“Na neizbježne primjedbe o suzbijanju demokratije treba odgovoriti da takvim zakonom Republika Srpska zapravo jača i širi, usvajajući bogata iskustva i praksu najdemokratskije zemlje svijeta”, navodi se u zaključcima skupa “Obojene revolucije kao instrument geopolitičke transformacije”. 

Više od godinu dana, javna okupljanja u Banjaluci su zabranjena. Čak i za igračke. Foto: eTrafika

Ove mjere, vlasti u RS lako su prihvatili. Posljedica je, kažu aktivisti, podizanje stepena sigurnosti na nivo koji zahtijeva policijski nadzor svakog skupa, čak i u slučaju da je riječ o događaju koji nije u potpunosti otvoren za javnost. 

“Postoje samo oni privilegovani i proganjani”

U međuvremenu – pod političkim pritiskom i nakon hapšenja – Davidov otac Davor napustio je zemlju, a porodica je odlučila premjestiti i tijelo u Austriji, gdje sada žive, odnosno gdje je njegova majka Suzana živjela od prije. I Suzana i Davor i dalje se bore pritv vlasti u RS i tvrde na neće posustati. 

Godine 2019, Davor i članovi pokreta najavili su osnoivanje političke partije koja će se kandidovati na izborima u jesen 2020. Na ovaj način postali su još veća prijetnja tamošnjim vlastima. 

Nevladine organizacije iz BiH podnijele su niz pritužbi različitim nivoima vlasti u BiH, ali i međunarodnim organizacijama, vezano za policijsku brutalnost i onemogućavanja prava na slobodu okupljanja u RS. No, za sada nijedna od prijava nije dovela do procesa. 

“Interesantno je to što sve tužbe i krivične prijave koje su aktivisti podnosili pravosudnim institucijama, najčešće protiv pripadnika MUP-a, bivaju odbačene”, tvrdi Blagić u razgovoru za K2.0. 

“Za obične građane najbitnije je na čijoj su strani. Ako su na onoj pravoj i oni su zaštićeni ma kako činili povrede zakona."

Tanja Topić, Friedrich Ebert Foundation

Tanja Topić, politička analitičarka i direktorica kancelarije Fondacije Friedrich Ebert u Banjaluci, za K2.0 kaže da pokušaj vlasti da građane svede na mjeru podaništva uspijeva zahvaljujući još i razarujućoj moći šutnje većine.

 “U ove dvije godine naučili smo i spoznali da pravna država ovdje ne postoji, da postoje povlašćeni i proganjani”, kaže Topić. 

Kao ilustracija takvog stanja ona ukazuje na restrikcije uvedene tokom pandemije, a koje se odnose na javna okupljanja više od troje ljudi. 

“Taj organičeno broj ljudi na jednom mjestu je uveden kao restriktivna mjera i u vanrednom stanju uslijed pandemije COVID 19,” primjećuje Tanja Topić, dodajući kako su se uprkos svim restrikcijama, u vrijeme policijskog sata i zabrane okupljanja, vjernici/e bez problema okupljali u crkvenim hramovima kako bi obilježili Uskrs. 

“Hoću reći, ovdje nismo svi isti, pravila ne vrijede na isti način za sve. Postoje oni koji su iznad tih pravila, a za obične građane najbitnije je na čijoj su strani. Ako su na onoj pravoj i oni su zaštićeni ma kako činili povrede zakona”, kaže Topić za K2.0. 

Autor i aktivista Srđanu Šušnici, godinama je kritikovao vlasti na svim nivoima u BiH, ali je – nakon niza prijetnji – napustio zemlju. I on primječuje da su vlasti u RS iskoristile pandemiju “formalno nametne i legitimizira stanje ograničenih sloboda mišljenja, izražavanja, kritike i kretanja, odnosno stanje diktature koje suštinski traje već nekoliko godina”. 

“Režim se i prije naoružavao i militarizovao policiju RS spremajući je za obračun sa ‘spoljnim i unutrašnjim neprijateljem’”, smatra Šušnica. “Vrh policije i vrh režima u RS je i prije vanrednog stanja imao ničim sputanu moć iznad koje nema kontrole — ni ustava, ni zakona, ni institucija.”

Sa pandemijom, aktivisti i aktivistikinje u RS su se povukli, no strahuju da bi njihova prava i slobode, kao i svih koji žive u ovom dijelu BiH, mogle biti još više ugrožene kada se vrate u “normalu” u kojoj su neprijatelji svi koji su neistomišljenici vlasti. Čak i igračke.K

Naslovna fotografija: Zahvaljujemo eTrafika.

KOMENTARI

0
KOMENTARIŠI

KOMENTARIŠI

NAGORE

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.

THANKS FOR SUBSCRIBING

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.