Perspektive | Izbori

Nakon euforije dolazi naporan rad

Piše - 10.10.2019

Zbog neriješenih problema i velikih obećanja građanstvo još intenzivnije zahtijeva brze promjene.

Dan 6. oktobar 2019. godine bio je zbog mnogo toga poseban.

Sedmi opći izbori na Kosovu bili su dobro organizirani te su protekli mirno i u optimističnom duhu. Nakon što su građani/ke ispunili svoju dužnost, a glasanje okončano bez većih incidenata, političke stranke su se ponašale dostojanstveno i prilikom objave rezultata izbora.

Bilo je jasno: glasačko tijelo je kaznilo stranke iz vladajuće koalicije PAN glasavši za opozicijske stranke, Pokret Samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje, LVV) i Demokratsku ligu Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës, LDK).

S obzirom na to da je LVV pobijedio uz minimalnu prednosti, kao i na tumačenje odluke Ustavnog suda iz 2014. godine prema kojem stranka koja pobijedi na izborima pokreće dijalog za formiranje vlasti, izvjesno je da će se LVV prvi put u povijesti nalaziti na čelu vlade, s Aljbinom (Albin) Kurtijem kao premijerom.

Pojedini politički subjekti, mediji, analitičari/ke i strani predstavnici/ce nisu uspjeli prikazati LVV kao alternativu koja će se pokazati nesigurnom za budućnost Kosova. Njegovi građani/ke dali su prednost “neizvjesnoj budućnosti” nauštrb “sigurnosti” u rukama nesposobnih i korumpiranih stranaka koje su ih vodile do sada.

Pripadnici/ce nove generacije koji se suočavaju s brojnim problemima zahtijevat će hitne promjene ili će u protivnom razmotriti odlazak iz zemlje.

Međutim, iako su kod građanstva i dalje prisutni entuzijazam i vjera u promjenu, LVV je trebao biti entuzijastičan najkasnije do 7. oktobra. Od tog dana pa naovamo, njihov zanos je trebao otvoriti put ka intenzivnim pripremama za adekvatan početak rada nove vlade. Što su veće promjene u vlasti, to su veći i zahtjevi građana/ki.

Imajući u vidu to da je LVV obećao korjenite promjene, očekuje se da će pritisak u vezi s njihovom realizacijom biti ogroman. Dugogodišnji i nadasve slojeviti problemi neće tek tako nestati; sam taj pritisak će obilježiti vladavinu ove stranke.

Krajem šezdesetih godina, Semjuel Hantington (Samuel Huntington) istakao je da su glavni uzroci društvene i političke nestabilnosti zemalja u razvoju veća očekivanja građana/ki vezanih za ispunjavanje vladinih ciljeva onda kada vlada nema dovoljno kapaciteta da u tome i uspije. Zalaganje za brze i lagane korake naprijed dodatno se intenziviralo u 21. stoljeću. Pripadnici/ce nove generacije koji se suočavaju s brojnim problemima i koji imaju stalan pristup internetu — zbog čega kao orijentir za napredak ne uzimaju rad prethodnih vlasti, već politička događanja u razvijenim državama Zapada — zahtijevat će hitne promjene, ili će u protivnom razmotriti odlazak iz zemlje.

Prema rezultatima izbora, LVV i LDK bi eventualnim stupanjem u koaliciju osvojili najmanje 61 zastupničko mjesto u kosovskoj skupštini, te bi ukoliko im se pridruže stranke koje predstavljaju nacionalne manjine imali dovoljno potencijala za provedbu svog programa.

Počevši od prvih dana mandata, novoizabrana vlada mora se posvetiti izazovima koje ću obraditi u ostatku teksta.

Sastav nove vlasti

U skladu s izjavama koje je kandidat LVV-a za premijera Aljbin Kurti dao u izbornim debatama, novu vladu će činiti premijer, dva zamjenika/ce, dvanaest ministara/ica i najviše 24 zamjenika/ca ministara/ica. LDK je manje-više saglasan s takvom strukturom vlasti.

Dakle, novoizabrana vlast poslat će prvu poruku građanima/kama čim započne s radom. Da li će održati obećanje i prepoloviti broj članova/ica vladinog kabineta? Ako odgovor na to pitanje bude porizivan, Kosovo će imati najmalobrojniju vladu još od 2004. godine, kada je u njenom sastavu bilo 13 ministara/ica, 26 njihova zamjenika/ce i jedan zamjenik premijera.

Manje ministarstava znači manje ureda za javne nabavke, što ujedno podrazumijeva i manje prostora za korupciju.

Smanjenje broja ministara/ica i ministarskih funkcija uslovit će i smanjenje troškova u ministarstvima na koja se te promjene odnose. Ukidanjem određenih položaja u svom kabinetu, vlada u toku svog četverogodišnjeg mandata može uštedjeti preko 11 miliona eura, pa čak i više. Naime, trebali bismo uzeti u obzir i druge rashode ministara/ica, njihovih zamjenika/ica i političkih savjetnika/ica, a koji se tiču radnih ručkova, automobila, telefonskih razgovora, dodatnih naknada za putovanja u inozemstvo, i sl. Manje ministarstava znači manje ureda za javne nabavke, što ujedno podrazumijeva i manje prostora za korupciju.

Manjom vladom ne postižu se samo uštede, već i povećanje efikasnosti u radu. Aktualnu strukturu vlasti čini devet ministarstava odgovornih za različite aspekte privrednog razvoja. Jedno se bavi trgovinom i industrijom, drugo energetikom, treće pak regionalnim razvojem, zatim je tu i ono zaduženo za strateška ulaganja, itd. Kako bi koordinacija tih ministarstava bila uspješna, bilo je potrebno osnovati međuministarske grupe te kasnije imenovati i koordinatore/ice u poljima za koja su ministarstva prethodno bila uspostavljena.

Prema tome, smanjenje vlade — u skladu s onim što je obećano u predizbornoj kampanji — garantirat će smanjenje izdataka i mogućnosti za zloupotrebu položaja, povećanje produktivnosti i stvaranje jasno određenog lanca odgovornosti.

Ugovor o izgradnji elektrane “Kosova e Re” i druga pitanja u energetskom sektoru

Potpisivanjem ugovora o izgradnji termoelektrane “Kosova e Re”, Ramuš (Ramush) Haradinaj i koalicija PAN stavili su ogroman teret na pleća građana/ki Kosova koji će se još zadugo osjećati. Predviđeni troškovi izgradnje ove centrale iznose 1,3 milijarde eura.

Ta odluka sa sobom nosi i rizik od povećanja poreza na energiju za najmanje 44%. Osim toga, država Kosovo je sklapanjem ovog ugovora investitoru dala garanciju da će otkupljivati svu energiju proizvedenu u elektrani i potom je prodavati prema tržišnoj cijeni. Time su prekršeni zakoni Kosova i regulative Europske unije kojima je definirana državna pomoć.

Srećom, čini se da investitor nije uspio osigurati sredstva potrebna za izgradnju nove termoelektrane, kao i da država ne bi trebala imati nikakvih obaveza prema investitoru ukoliko bi ugovor bio raskinut. Raskidom ugovora s poduzećem “Contour Global” bila bi izbjegnuta jedna negativna posljedica, ali to ne znači da će novoizabrana vlast lako riješiti problem snabdijevanja energijom. Kosovo mora pronaći zamjenu za dotrajalu centralu “Kosova A”, koja je trebala biti ugašena 2017. godine.

Alternativu koja je uživala podršku tokom Kurtijeve predizborne kampanje ponudilo je njemačko poduzeće “Bilfinger”, koje namjerava revitalizirati “Kosova A” u roku od 18 mjeseci do 6 godina da bi je odmah nakon isteka tog roka predala u ruke kosovske vlade.

Potencijalni koalicijski partner LVV-a, LDK, mogao bi pristati na revitalizaciju “Kosova A” u okviru ponude “Bilfingera”. Na sastanku s tadašnjim premijerom Kosova, Isom Mustafom, održanom u junu 2015. godine, njemačka kancelarka Angela Merkel predstavila je spomenuto poduzeće kao neku vrstu “ekonomske pomoći” Kosovu. Ipak, zbog planova o izgradnji elektrane “Kosova e Re”, kosovske vlasti nikada nisu konkretno prihvatile njemačku ponudu.

Obnova “Kosova A”, jedne od najstarijih elektrana u Europi, mogla bi biti jeftinija opcija od izgradnje “Kosova e Re”, osvrnemo li se na odredbe ugovora koji je vlada sklopila s kompanijom “Contour Global”. No, time ne bi bilo riješeno pitanje održivog snabdijevanja energijom.

Nakon što je odustala od podrške projektu izgradnje termoelektrane “Kosova e Re”, Svjetska banka se ponudila da pomogne Kosovu u iznalaženju rješenja orijentiranih ka obnovljivim izvorima energije, među kojima je i izgradnja Teslinih baterija. Mada je prethodna vlast ismijala prijedlog Svjetske banke, nova bi ga morala ponovo uzeti u razmatranje. Ako su Teslinim baterijama već uspjeli biti riješeni energetski problemi u Australiji, zašto to ne bi mogao biti slučaj na Kosovu?

Ograničenje izdvajanja namijenjenih ratnim veteranima/kama

Formiranje novog saziva vlade željno iščekuje “armija” od preko 38 000 ljudi koji dobijaju boračke penzije kao učesnici/ce proteklog rata na Kosovu. Na isplatu tih penzija u prosjeku bude izdvojeno oko 6,4 miliona eura mjesečno, a godišnje blizu 80 miliona eura. Međutim, prema rezultatima preliminarne istrage Tužiteljstva, više od polovine osoba koje primaju te penzije lažno se predstavljaju kao borci/borkinje (odn. njih otprilike 19 000).

Vlada na čelu s Mustafom (LDK) u periodu 2014–2017, kao ni ona koju je od 2017. do 2019. godine predvodio Ramuš Haradinaj (koalicija PAN), nikada nije objavila finalni izvještaj o veteranima/kama. Usvajanjem tog dokumenta bio bi okončan proces kategorizacije boračke populacije te bi bilo omogućeno stupanje na snagu amandmana na Zakon o veteranima Oslobodilačke vojske Kosova. Tim amandmanima previđeno je kategoriziranje bivših učesnika/ca rata na Kosovu i ograničenje godišnjeg budžeta namijenjenog za isplatu boračkih penzija.

Finalizacijom procesa kategorizacije, veteranima/kama bila bi osigurana mjesečna naknada u iznosu od 120 do 250 eura. Broj onih koji svakog mjeseca dobijaju 250 eura vrlo je mali, budući da obuhvata sve one koji su aktivno služili vojsku od 1991. godine do kraja rata. S tim u vezi, boračke penzije očigledno se ne podudaraju s minimalnom platom, iako je zakonom predviđeno suprotno.

Nova vlada mora provesti sveobuhvatnu reformu sistema socijalne pomoći tako da je zasnovan upravo na socijalnim uslovima, a ne na “patriotskom statusu”.

Ipak, najvažnija činjenica je ta što bi usvajanjem finalnog izvještaja o kategorizaciji boraca/borkinja godišnja izdvajanja bila ograničena na 0,7% BDP-a. Da je ova regulacija već postala važeća, ovogodišnji borački budžet ne bi bio veći od 49 miliona eura.

Takvo ograničenje troškova podrazumijeva borački spisak na kojem bi se moglo naći i do 100 000 osoba, ali budžetska sredstva bi na sve njih bila proporcionalno raspoređena. Dakle, skidanje lažnih veterana/ki s tog spiska bilo bi povoljnije zato što bi time bila pridobijena podrška većeg broja onih koji su zaista učestvovali u ratu. Na isplatu boračkih penzija trenutno otpada 1% kosovskog BDP-a.

Pored tih penzija, novoizabrana vlast također će morati obraditi 16 zahtjeva za nove penzijske kategorije, od kojih se mnoge baziraju na angažmanu u devedesetim godinama. Tako bi penzije eventualno osobe koje su se bavile zdravstvenim radom u tom vremenu, policijski službenici/ce i javni službenici/ce koji su tada ostali bez posla i dr. Da bi bilo spriječeno stvaranje penzijskog sistema koji uključuje te kategorije, nova vlada mora provesti sveobuhvatnu reformu sistema socijalne pomoći tako da je zasnovan upravo na socijalnim uslovima, a ne na “patriotskom statusu”.

Rješavanje problema nezaposlenosti i iseljavanja

Nezaposlenost i iseljavanje stanovništva međusobno su povezani problemi. Visoka stopa nezaposlenosti i teški uslovi života primorali su 15% građana/ki Kosova da napuste zemlju u periodu od 2007. do 2018. godine. Prema tome, nezaposlenost dovodi i do visoke stope iseljavanja, koja — naročito kada je riječ o odlasku radne snage — onemogućava privredni razvoj.

Kako navodi ekonomski analitičar Ručir Šarma (Ruchir Sharma), do ekonomskog rasta u povijesti nikada nije dolazilo bez godišnjeg porasta broja radno sposobnih osoba od 2%. Kako bismo mogli razumjeti koje države se suočavaju s najvećim problemima koji se odnose na gubitak radne snage, potrebno je uporediti broj radno sposobnog stanovništva, tj. stanovništva dobi od 15 do 65 godina, s brojem osoba koje su mlađe od 15 i starije od 65 godina.

Prema prodacima iz Agencije za statistiku Kosova, ukoliko se aktualni trendovi u pogledu iseljavanja nastave, svjedočit ćemo ogromnom padu broja radno sposobnog stanovništva i osoba mlađih od 15 godina, dok će porast broja osoba starijih od 65 godina biti još ozbiljniji.

S obzirom na to, šta god da nova vlast učini, njen uspjeh će se ogledati u stvaranju radnih mjesta i poboljšanju uslova života, što neće biti laki zadaci. Anketa koju je proveo Nacionalni demokratski institut (NDI) pokazuje da 80% građana/ki najviše brine o zaposlenju, pri čemu se na svakih deset mladih ispitanika/ca svaki šesti/a izjasnio/la da bi napustio/la zemlju ako mu/joj se pruži prilika.

Novoizabrana vlada će od prethodne naslijediti negativne ekonomske trendove, imajući u vidu to da smo u vrijeme dok je na vlasti bio PAN mogli svjedočiti smanjenju broja radnih mjesta, padu ukupnog iznosa direktnih stranih ulaganja te povećanju trgovinskog deficita. Prioritet nove administracije stoga će biti ponovno zadobijanje povjerenja investitora.

Transparentnost, odgovornost i borba protiv korupcije

Ono što najbolje ukazuje na nivo transparentnosti u prethodnim sazivima vlade jeste to što građani/ke nikada nisu znali koliko zamjenika/ca ministara/ica zapravo ima, mada su to neke osnovne informacije. Mandat vlade na čelu s koalicijom PAN počeo je i završio tako što su mediji i civilno društvo u svojim izvještajima isticali da je u vladi imenovano “oko 80 zamjenika/ca ministara/ica”. Dakle, ni njima tačan broj tih funkcionera/ki nije bio poznat.

Najznačajnije ugovore, koji su iz državnog budžeta do sada isisali milijarde eura — kao što su ugovori vezani za željeznice — i dalje se krije od očiju javnosti. Ni svote novca koje ministri/ice troše na luksuz nikada nisu bile objavljene.

Izvještaji o finansijskoj reviziji koji se tiču javnih ustanova sadrže šokantne primjere zloupotrebe. Kada analiziramo analizu svih neregularno utrošenih sredstava iz budžeta predstavljenih u godišnjim izvještajima koje objavljuje Državni ured za reviziju, ispostavlja se da se nezakonitim putevima u prosjeku troši 15% budžetskih sredstava, za što gotovo niko ne odgovara.

Vlast izabrana na oktobarskim izborima trebala bi se posebno posvetiti radikalnoj transparentnosti. Mnoga istraživanja su dokazala da se transparentnošću — naročito kada se radi o trošenju i planiranju budžeta — povećava povjerenje investitora u vlast, sprečava korupcija te eliminiraju manipulacije budžetskim novcem tokom predizbornih kampanja.

Dijalog sa Srbijom

Samo 7% građana/ki Kosova brine o okončanju dijaloga sa Srbijom, no finalizacija tog procesa predstavlja glavni prioritet međunarodne zajednice. Prema tome, nova vlada će već od početka svog mandata biti pod pritiskom da nastavi pregovore i postigne konačni sporazum sa Srbijom. Ni to neće biti lak zadatak.

Srpsko čelništvo uspjelo je uvjeriti međunarodnu zajednicu da se Kosovo bez odobrenja Beograda ne može pomaći iz statusa kvo, zbog čega ona, uključujući i SAD, zahtijeva od Prištine da bude strana koja će napraviti naredne ustupke u zamjenu za postizanje finalnog dogovora sa Srbijom.

Kakav kompromis Kosovo može ponuditi, a da istovremeno očuva funkcionalnost svojih državnih institucija? Funkcionalnost države već je na ivici propasti jer predstavnici/ce srpske manjine imaju pravo veta i neprestano osporavaju državnost Kosova.

Otvaranjem Ahtisarijevog plana i davanjem dodatnih prava, odlučivanje na nivou institucija bilo bi u potpunosti spriječeno, čime bi se Kosovo moglo pretvoriti u drugu Bosnu i kao takvo staviti pod stalni utjecaj Srbije. S druge strane, bilo koji konačni dogovor koji podrazumijeva precrtavanje granica građanstvo neće podržati.

Da li će novoizabrana vlast moći promijeniti kurs i skinuti dio tereta koji stavljen na Kosovo radi kompromisa? To je teško zamislivo, posebno kada se prisjetimo da će međunarodni partneri na Kurtijevu vladu od samog početka gledati s nepovjerenjem, i to zbog stava koji je njegova stranka do sada imala u vezi s dijalogom. 

Pregovori koje su vodili prethodni sastavi vlasti naizgled su doveli Kosovo u takvu poziciju da mora napraviti ustupak. To se može promijeniti samo u slučaju da bude postignut širi konsenzus sa svim političkim strankama. Ipak, i to će biti težak poduhvat na tako polariziranoj političkoj sceni.

Navedena pitanja, zajedno s ozbiljnim problemima u oblastima obrazovanja, zdravstva i zaštite okoline, neće biti jednostavna za riješiti. Prethodne administracije neprestano su bile na meti kritika zato što se nisu uspijevale adekvatno pozabaviti tim izazovima — ne zbog toga što se za te probleme mislilo da ih se može lako riješiti, već zbog toga što ih se guralo pod tepih.

Upravo zato je vrlo važno da nova vlada na pravi način započne s radom i što prije počne rješavati sva ova pitanja. Stvaranje radnih mjesta, obustava iseljavanja, rješenje problema energije, reforma sistema socijalne pomoći, transparentno i odgovorno upravljanje državom, reforma obrazovnog i zdravstvenog sektora… vlasti se moraju posvetiti velikom broju obaveza i sve ih moraju ih ispunjavati istovremeno.

U suprotnom, kazna glasačkog tijela stići će ih prije nego što je stigla koaliciju PAN. Kao što je rekao južnoamerički ekonomski stručnjak Mojses Naim (Moisés Naím): “vlast je u 21. stoljeću lako osvojiti i teško zadržati, ali ju je još lakše izgubiti.”

Naslovna ilustracija: Arita (Arrita) Katona / K2.0.

KOMENTARI

0
KOMENTARIŠI

KOMENTARIŠI

NAGORE

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.

THANKS FOR SUBSCRIBING

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.