“Ne znamo kako je kad si slobodan”
Homofobija u Skupštini Kosova.
Avdyl i Rrustem sjede jedan nasuprot drugog. Između njih je sto — drže razmak mada njihov odnos nikada nije bio bolji. Kada ima ljudi u njihovoj okolini, instinktivno počinju glumiti da su samo prijatelji te izbjegavaju ponašanje koje bi moglo otkriti šta su zapravo — zaljubljeni par.
Ova dva muškarca često su primorani da kriju svoj identitet i svoju ljubav od drugih. (Avdyl i Rrustem su pseudonimi radi zaštite privatnosti). Međutim, u razgovoru ne kriju bijes i razočaranje mržnjom svakodnevno usmjerenom prema njima i osobama poput njih. Suočavaju se s mržnjom zato što se vole.
Njihova budućnost kao gej para te u konačnici kao građana Kosova bila je predmet rasprave vođene u Skupštini 16. marta, kada je na glasanje stavljen novi Nacrt građanskog zakonika.
Iako Nacrt sadrži 1630 članova koji bi uredili razne aspekte privatnog i javnog života na Kosovu, član 1138. stav 2. bio je kamen spoticanja, a praktično se jedino o njemu i raspravljalo. U ovom stavu piše sljedeće: “Dozvoljene su registrovane građanske zajednice između osoba istog pola. Uslovi i postupci uređuju se posebnim zakonom.”
Zakonik nije izglasan.
Avdyl je očekivao ovakav ishod kao i diskriminatorni jezik korišten u skupštinskim raspravama. “Naprosto znamo da se nikad neće ići u našu korist, šta god da se desilo”, rekao je.
Jedno od glavnih obrazloženja zastupnika_ca koji su glasali protiv Nacrta zakonika glasilo je da istospolne građanske zajednice predstavljaju suštinsku prijetnju za očuvanje porodice.
Avdyl i Rrustem na to gledaju drugačije. “Ono što uništava instituciju porodice jeste prisiljavanje gej muškarca na sklapanje braka sa ženom, na zasnivanje porodice na lažima, na laganje djeci i nevinoj ženskoj osobi”, rekao je Rrustem.
Sa ili bez Građanskog zakonika, Avdyl i Rrustem žive krijući se. Nemaju tu slobodu da govore o svojoj vezi, ni u javnosti ni kod kuće. “Kad se vratim u svoj dom, prvo spustim roletne. Svaki put kad mi se Rrustem približi kod kuće, ne usuđujem se ni da mu dotaknem ruku, a da prije toga ne provjerim jesu li roletne spuštene”, rekao je Avdyl.
Kada se drugi parovi ljube i grle na ulici, njih dvojica se prisjete svega što ne mogu imati. Sanjaju da će jednoga dana biti u mogućnosti da se prepuste istim onim jednostavnim užicima koji su dostupni heteroseksualnim parovima, kao što je držanje za ruke u javnosti. Rrustem sa gorkim osmijehom na licu govori kako je jednom na trgu uhvatio Avdyla za ruku — samo da bi vidio kako je držati se s partnerom za ruke u javnosti.
Čak i van zemlje, strah koji su razvili na Kosovu manifestuje se na neočekivane načine. “Jednom kad smo bili u inozemstvu, Rrustem je želio da me drži za ruku. Iste sekunde sam je istrgnuo iz njegove jer me je bukvalno zaboljela”, prisjetio se Avdyl.
“Ne bismo znali kako da se ponašamo da smo slobodni”, rekao je Rrustem.
Oni nemaju tu opciju da otvoreno vole. Vidjevši mržnju koja je prema njima izražena u Skupštini Kosova, i to zbog jedne jedine rečenice sadržane u Zakoniku od 1630 članova, Avdyl i Rrustem će i dalje spuštati roletne.
“Naše roletne su uvijek spuštene jer samo tako se možemo osjećati sigurno”, rekao je Rrustem. “Osjećati sigurno gdje? U vlastitom domu. A to čovjeka izjeda.”
Novi nacrt, stara retorika
Dana 16. marta, nakon jutarnjeg dijela sjednice, a prije kratke pauze, predsjedavajući Skupštine, Glauk Konjufca, zamolio je zastupnike_ce da “duboko udahnu i razmisle” o narednoj tački diskusije: Građanskom zakoniku.
U 14.00 sati su se ponovo okupili na zasjedanju za koje su svi znali da će biti burno.
Nacrt građanskog zakonika ne predstavlja nepoznanicu za građane_ke Kosova, budući da je u pripremi od 2014. godine. O njemu se posljednji put javno raspravljalo prije gotovo dvije godine. Nakon što je odobren u Vladi, Nacrt je u augustu 2020. proslijeđen Odboru za zakonodavstvo i nadzor.
Zbog nepostojanja kvoruma, Građanski zakonik nije stavljen na glasanje iste godine. Kada je u martu 2021. godine mandat preuzela vlada na čelu sa Kurtijem, Zakonik je vraćen Ministarstvu pravde na ponovno razmatranje. Novi nacrt Zakonika je odobren 29. decembra 2021. godine te je napokon upućen na raspravu u Skupštini 16. marta ove godine.
Građanski zakonik je najviše pažnje zavrijedio na internetu, i to nakon što se 23. februara Duda Balje — zastupnica koja je na proteklim izborima osvojila jedno od triju zastupničkih mjesta koja su zagarantovana Bošnjacima_kinjama te ujedno rukovoditeljica zakonodavne komisije nadležne za ljudska prava i rodnu ravnopravnost — putem Facebooka javno usprotivila usvajanju Nacrta.
Izljev mržnje i netolerancije prema LGBTQ+ osobama se nastavio u Skupštini Kosova.
Balje je u objavi napisala: “Kao poslanik, ne mogu da idem protiv vere kojoj pripadam, principa u kojima živim [niti] protiv porodičnih vrednosti uz koje sam odrasla. Dakle, moj glas će biti PROTIV. Protiv, jer to ne pripada kulturi, tradiciji u kojoj smo živeli i živimo.”
Komentari su bili ispunjeni govorom mržnje. Među više od 1300 koliko ih je ostavljeno do sada našli su se komentari u kojima se za pripadnike_ce LGBTQ+ zajednice kaže da su “bolesni” te da su “sramota za ovu državu”. Jedan korisnik Facebooka je napisao: “Ja bih ove ljude vješao nasred trga.”
Dana 16. marta, izljev mržnje i netolerancije prema LGBTQ+ osobama se nastavio, ali ovaj put u Skupštini Kosova, gdje su ovakve stavove iznosili članovi_ice zakonodavne vlasti.
Zakon o pravima i dužnostima poslanika nalaže da zastupnici_e moraju obavljati dužnosti u skladu sa Ustavom i zakonom, a pritom i jedan i drugi zabranjuju diskriminisanje na osnovu seksualne orijentacije. Zastupnici_e i vladajuće većine i opozicije 16. marta su se zajednički usprotivili dodjeli prava LGBTQ+ parovima.
Burim Karameta iz stranke Vetëvendosje (VV) rekao je: “Nemamo taj luksuz da diskutujemo o ovim pitanjima kad je zemlja suočena sa siromaštvom i brojnim drugim negativnim pojavama.”
Navedena pitanja nisu međusobno isključiva onoliko koliko Karameta misli da jesu. Naime, istraživanja pokazuju da je veća vjerovatnoća da će LGBTQ+ osobe biti siromašne nego osobe iz drugih kategorija, a zbog diskriminacije na radnim mjestima. LGBTQ+ osobe su na poslu prisiljene da kriju svoju seksualnu orijentaciju.
Karameta je rekao i da podržava “prirodnu porodicu”, pri čemu je konstatovao da bi ljudska rasa nestala sa lica zemlje da se LGBTQ+ parovima omogući pravo na sklapanje braka. Uz to je bez ikakvih dokaza i suprotno rezultatima gro istraživanja ustvrdio da djeca odrasla pod okriljem roditelja istog spola “mogu biti agresivnija prema rodu koji nedostaje u tom roditeljskom modelu.”
Gramoz Agusholli, još jedan član VV-a, također je rekao da bi se izglasavanjem Građanskog zakonika “uništila porodica”, naglasivši pritom svoje bojazni u vezi sa istospolnim parovima i usvajanjem. “Šta se dešava s onom djecom koja odrastaju bez drugog roditelja? Zašto moramo razvaljivati nešto prirodno kako bismo pravili nešto novo i problematično?”, zapitao se Agusholli.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da se djeca koju odgajaju roditelji istog spola značajnije ne razlikuju od one koju odgajaju heteroseksualni roditelji.
Mërgim Lushtaku iz Demokratske partije Kosova (PDK) također je govorio o zaštiti porodice kao “glavne ćelije države” od istospolnih zajednica. Lushtaku — koji se i 2020. godine usprotivio Građanskom zakoniku — dodao je da taj stav zastupa i većina građana_ki Kosova.
Do sada je proveden ograničen broj kredibilnih i sveobuhvatnijih anketa vezanih za stav građana_ki Kosova o pitanju istospolnih brakova i građanskih zajednica. Iako rezultati pojedinih anketa ukazuju na nizak stepen podrške LGBTQ+ pravima, iz onih novijih se može zaključiti da veći dio građana_ki Kosova vjerovatno odobrava dodjelu zakonskih prava LGBTQ+ parovima u širem obimu.
I Labinotë Demi Murtezi iz VV-a izrazila je protivljenje članu 1138. stav 2. Građanskog zakonika zbog toga što je njena želja da “brani javni moral”, pri čemu je sve veze koje nisu “brak između osoba suprotnog spola” okarakterisala kao “izopačenu moralnu obijest”. Demi Murtezi je pored toga ustvrdila da je istospolni brak “štetan za zdravlje ljudi”, dodavši da “zadovoljavanje seksualnih želja u razvratnim oblicima, koje je u suprotnosti sa ljudskom prirodom […] uzrokuje teška i neizlječiva oboljenja kao što su HIV/AIDS”.
HIV se uglavnom prenosi analnim ili vaginalnim seksom bez zaštite te dijeljenjem igala sa zaraženim osobama. Kako navode iz Američkog centra za suzbijanje bolesti, stigma vezana za HIV, homofobija, siromaštvo, diskriminacija kao i ograničen pristup kvalitetnoj zdravstvenoj njezi glavni su faktori koji doprinose širenju ovog virusa. S tim u vezi je nedavno zabilježeno povećanje broja slučajeva zaraze HIV-om kod muškaraca koji imaju seksualne odnose sa muškarcima i na Kosovu dovedeno u vezu sa homofobičnošću.
Na protestu koji je zbog homofobije u Skupštini Kosova održan 17. marta, aktivistica Mirishahe Syla je jezik korišten u toj instituciji opisala kao poziv na kolektivno nasilje nad LGBTQ+ osobama. Pritom je dodala sljedeće: “U Skupštini se spominjala ‘zaštita porodičnih vrijednosti’, ali ne zaboravimo da je u ovoj zemlji porodica i dalje institucija nasilja, institucija gdje se nasilje normalizuje, gdje je ono još uvijek tradicija.”
Demonstranti_ce okupljeni ispred zgrade Skupštine Kosova skandiraju: “Ljubav nije bolest!”
Video: Dina Hajrullahu / K2.0.
Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Prištini reagovao je na skorašnju raspravu u Skupštini izdavanjem saopćenja u kojem je podcrtano da homoseksualnost nije mentalni poremećaj, dok su donositelji_ce zakona pozvani da nastave s radom u skladu sa načelima ljudskih prava. Također su poručili da — shodno njihovoj naučnoj ekspertizi kao i iskustvu — diskriminacija i društvena stigmatizacija štete psihičkoj, fizičkoj, socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti LGBTQ+ osoba.
Od 77 prisutnih zastupnika_ca, 28 je glasalo za Građanski zakonik, 29 protiv, a četvero zastupnika_ca je bilo suzdržano, dok 16 uopće nije glasalo. Mimoza Kusari Lila, čelnica Zastupničkog kluba VV-a, podržala je Zakonik, iako to nije učinilo više njenih stranačkih kolega_ica. Besnik Tahiri iz redova Alijanse za budućnost Kosova (AAK) izjavio je da je njegova stranka protiv zakonika, dok se zastupnici Driton Selmanaj iz Demokratske lige Kosova (LDK) i Abelard Tahiri iz PDK nisu očitovali o istospolnim građanskim zajednicama niti su glasali.
U momentu kada kosovski političari_ke žele da na sva zvona predstave svoju zemlju kao odanu saveznicu NATO-a, EU i šire transatlantske međunarodne zajednice, Skupština Kosova je zbog homofobnog protivljenja samo jednom stavu odbacila Građanski zakonik koji je sponzorisala upravo EU. Iz Unije su jasno dali do znanja da će neusvajanje Zakonika imati negativne posljedice na mnoge aspekte života građana_ki Kosova.
K2.0 je poslao upite zastupničkim klubovima VV-a, PDK, AAK, LDK i Srpske liste u vezi sa njihovim stavom o građanskom zakoniku, ali nijedan od njih nije odgovorio.
Hoće li Građanskim zakonikom biti priznat istospolni brak?
Premijer Kurti je na 16-martovskoj sjednici rekao da Zakonik ne priznaje istospolne brakove te da ne reguliše istospolne građanske zajednice.
Iako se u tekstu Zakonika navodi da su dozvoljene istospolne građanske zajednice (a ne brak), u nastavku stoji da ta odredba stupa na snagu tek nakon usvajanja dodatnog, specijalnog zakona u kojem će biti razrađeni pripadajući detalji. Bez obzira na to, zastupnici_e su više puta ustvrdili da Zakonik priznaje istospolne brakove.
Uprkos tome što je za većinu skupštinskih zastupnika_ca ekstreman, Rina Kika — pravnica za ljudska prava iz Prištine — smatra da Zakonik ne ide dovoljno daleko. Sama činjenica da se u Nacrtu zakonika govori o istospolnim građanskim zajednicama, a ne o pojmu braka, prema Kikinim riječima je već protivna Ustavu Kosova. Naime, u Ustavu se navodi: “Svako ima pravo na sklapanje braka, na osnovu slobodnog izbora supružnika, i pravo na zasnivanje porodice u saglasnosti sa zakonom.”
"Ne mogu oni usvojiti neustavan zakon i onda očekivati da ćemo mi sjediti skrštenih ruku i dopustiti da to prođe."
Rina Kika, pravnica za ljudska prava
Kika je rekla da to što u Nacrtu građanskog zakonika nije sadržan rok za zakonsko regulisanje istospolnih zajednica znači da je ta klauzula nezadovoljavajuća mjera koja će samo otvoriti još potpitanja u budućnosti. Bez obzira na to hoće li se budućim aktima pokušati riješiti pitanja istospolnih brakova ili građanskih zajednica, pravnica je obećala da će borci_kinje za LGBTQ+ prava nastaviti vršiti pritisak na vlasti. “Ne mogu oni usvojiti neustavan zakon i onda očekivati da ćemo mi sjediti skrštenih ruku i dopustiti da to prođe”, rekla je Kika.
U odgovoru na pitanja K2.0 u vezi s ovom temom, ministrica pravde Albulena Haxhiu navela je: “Ministarstvo pravde nikada ne odobrava zakonske dokumente koji nisu u saglasnosti sa Ustavom Kosova te međunarodnim konvencijama i instrumentima. Ministarstvo će se nastaviti baviti ovim pitanjem u skladu sa Ustavom i međunarodnim instrumentima te u duhu evropskih i međunarodnih standarda u domenu ljudskih prava.”
Blert Morina je izvršni direktor Centra za ravnopravnost i slobodu (CEL), kosovske organizacije za javno zagovaranje LGBTQ+ prava i sastavnog dijela Mreže za ljudska prava — mreže grupa koje rade na izmjenama Građanskog zakonika. Morina kaže da su članovi_ice Mreže Ministarstvu pravde uputili spisak preporuka u vezi sa Zakonikom, uključujući zahtjev da se Zakonikom prizna i reguliše pravo na istospolni brak te ukloni spolno isključiv jezik, odn. da se, primjera radi, “muškarac i žena” zamijeni sintagmom “dvije osobe” ili “supružnici_e”.
Kako dijeli stav sa Kikom, Morina je rekao da Građanski zakonik nije zadovoljavajući zato što u njemu nije objašnjeno šta je građanska zajednica, kakva prava obuhvata niti za koliko vremena bi zakon koji omogućava sklapanje istospolnih zajednica trebalo da stupi na snagu.
“Uveliko se propagiralo da će ovaj građanski zakonik dozvoliti sklapanje istospolnih brakova ili zajednica”, rekao je Morina. “Nacrt u svom trenutnom obliku ne samo da ne reguliše ništa, već iznosi na površinu činjenicu da se — kada je riječ o unapređivanju, poštivanju i zaštiti ljudskih prava — sve radi ad hok.”
Morina je rekao da je Ministarstvo pravde obećalo CEL-u i Mreži za ljudska prava da će uzeti njihove preporuke u razmatranje te da će Nacrt građanskog zakonika biti poslan grupi prije nego što se uputi Vladi na odobrenje, ali je napomenuo da se to nije dogodilo.
Iz Ministarstva su rekli da su pomno razmotrili preporuke organizacija civilnog društva i da su stvorili osnovu za priznavanje građanskih zajednica Zakonikom kao i za njihovo kasnije regulisanje posebnim zakonom. Iz navedene institucije su dodali da planiraju izradu tzv. idejnog dokumenta o registrovanim građanskim zajednicama te da su s tim u vezi formirali radnu grupu.
Prema navodima Ministarstva, radnu grupu čine predstavnici_e institucija te članovi_ce civilnog društva, a planirano je da budu pozvani i akademski stručnjaci_kinje.
Morina je rekao da im se još uvijek niko nije obratio glede idejnog dokumenta te da niko iz Ministarstva nije kontaktirao ni s kim iz Mreže još od kada je Građanski zakonik oboren.
Nadalje, Morina osuđuje govor mržnje koji je izazvala rasprava o Građanskom zakoniku. On smatra da je takav govor mržnje krivac za povećanu stopu depresije i alarmantnu stopu suicida među LGBTQ+ osobama na Kosovu. Morina je najoštrije kritike uputio na račun ličnosti kao što su premijer Albin Kurti i predsjednica Vjosa Osmani, a zato što još uvijek šute o ovom pitanju te što nisu osudili govor mržnje javno i direktno.
“Grozna je poruka koju šalju dok šute. Jer i šutnja je poruka. Kad javno ne osudite govor mržnje, gdje je onda sigurnost? Kako da se LGBTI osobe uopće obrate institucijama kad su suočene sa nasiljem?”, zapitao se Morina.
K2.0 je u više navrata zamolio urede premijera i predsjednice za komentar, ali odgovor do objave ovog teksta nismo dobili.
Zbog jezika koji je korišten na 16-martovskom zasjedanju Skupštine, ispred zgrade te institucije održan je protest pod sloganom: “Homofobi, vaše mjesto nije u Parlamentu.”
Asocijacija za ravnopravnost na Zapadnom Balkanu i u Turskoj te Human Rights Watch uputili su pisma u kojima su pozvali zastupnike_ce i druge aktere_ke da djeluju u skladu sa Ustavom Kosova te da zaustave uskraćivanje braka istospolnim parovima.
Nakon protesta održanog 17. marta, Marigona Shabiu, izvršna direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, rekla je za K2.0 da smatra kako je paragraf vezan za građanske zajednice ubačen u Zakonik čisto “radi neutralizacije i ušutkivanja aktivista_ica”.
Morina je rekao da ih neće ušutkati te da koriste sve opcije koje imaju na raspolaganju kao organizacije civilnog društva. Ako ne budu pronašli alternativu, dodao je, borbu će nastaviti pred Ustavnim sudom.
Iza spuštenih roletni
Dok se naš razgovor bliži kraju, Avdyl i Rrustem nam otkrivaju kako kao par sanjaju o budućnosti. Avdyl priča priču o tome kako su on i Rrustem jednom bili na zabavi na kojoj je neko puštao svadbene pjesme. “Savladale su nas emocije i svim svojim prijateljima_cama smo počeli govoriti da smo se vjerili”, rekao je. “Iste te noći smo odredili vrijeme i mjesto dok su se svi ostali provodili. Nisam ni znao da ću se toliko uzbuditi zbog vjeridbe.”
Na kraju je Avdyl rekao: “Uvidjeli smo da je to bio potisnuti san koji je isplivao na površinu.”
“Nisam ni shvatao koliko sam se radovao zarukama. Još ćemo vidjeti hoćemo li ih ove godine i proslaviti.”
Naslovna fotografija: Ferdi Limani / K2.0.
Ovaj tekst je nastao uz finansijsku podršku “Balkanskog fonda za demokratiju”, projekta Nemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Država i norveškog Ministarstva spoljnih poslova. Stavovi izneti u ovom tekstu ne odražavaju nužno statove norveškog Ministarstva spoljnih poslova, Balkanskog fonda za demokratiju, Nemačkog Maršalovog fonda Sjedinjenih Država ili njihovih partnera.
-
- Ovaj članak je napisan na engleskom.