Pošto je dvanaest godina radila kao javna službenica u Nezavisnom nadzornom odboru za civilnu službu Kosova (NNOCS), Sanije* je ocijenila kako je vrijeme da napreduje. Prijavila se na konkurs za članstvo u Odboru, najvišem tijelu odlučivanja u toj instituciji.

Članove tog tijela — njih sedmero — bira Skupština Kosova, i to na osnovu užeg spiska najboljih kandidata/kinja koji sastavlja nadležna skupštinska komisija. Kako je navedeno na portalu NNOCS-a, postupak zapošljavanja je “otvoren i transparentan”.

Sanije je vjerovala da će to biti relativno jednostavan put. Magistrirala je pravo na Univerzitetu u Prištini i stekla bogato iskustvo radeći u NNOCS-u, gdje je imenovana na visoku funkciju.

Osim komisije sastavljene od izabranih zastupnika/ca, u zapošljavanju je učestvovala i Britanska ambasada, koja je bila zadužena za nezavisnu evaluaciju kandidata/kinja u sklopu važećeg sporazuma o saradnji prilikom imenovanja “jakih, nezavisnih i profesionalnih čelnika/ca institucija i javnih organa.”

Ambasada se kroz Memorandum o razumijevanju koji je potpisala sa Skupštinom Kosova u julu 2020. godine obavezala da će unajmiti poduzeće — odnosno “partnera u implementaciji” — koje će sastaviti uži spisak najboljih kandidata/kinja za visoke funkcije u nekoliko javnih institucija. Obaveza Skupštine je da bira najviše rangirane kandidate/kinje s te liste.

U evaluaciji koju je obavio implementacijski partner Britanske ambasade, Sanije je kotirala visoko te se našla među prvih pet kandidata/kinja, što u skladu s Memorandumom znači kako je trebalo da joj bude ponuđeno mjesto u Odboru.

Međutim, 8. oktobra, na dan kada je Skupština na sjednici trebalo da donese konačnu odluku, Sanije je ostala iznenađena jer među imenima kandidata/kinja njenog nije bilo: uži spisak najboljih kandidata/kinja koji je sačinio partner Britanske ambasade nije bio uzet u razmatranje.

“U evaluaciji koju su proveli Britanci dobila sam visoku ocjenu, ali nisam imala pojma koliko sam bodova dobila od lokalne komisije sve dok nisam saznala da je Skupština Kosova započela glasanje, a da moje ime nije ni spomenuto”, kaže.

Skupština je donijela konačnu odluku o izboru petero članova Odbora, od kojih jedno — kako poručuju Britanci — nije ispunjavalo čak ni minimalne uslove za imenovanje. Preostala dva imenovana člana nisu bili u prvih pet kandidata/kinja s britanske liste.

Sanije ističe da konačna odluka uopće nije bila donijeta na osnovu zasluga, pri čemu smatra da je to što nije imala političku potporu jedini razlog zbog kojeg nije odabrana. S druge strane, izvjestan broj odabranih kandidata/kinja je povezan s političkim strankama.

“Nema objašnjenja za to što nisam odabrana”, izdvaja Sanije. “Bilo bi mi lakše da su mi rekli, naprimjer, kako su drugi bili bolji, ili kako nisam dobro odgovorila na pitanja na intervjuu, ili kako nisam dobila dovoljno visoke ocjene od Britanaca ili od lokalne komisije.”

Uvijek ista priča

Slučaj s NNOCS-om nije jedini u kojem je trenutni saziv Skupštine zanemario vrednovanje implementacijskog partnera Britanske ambasade. Naime, u izvještaju koji je ovog mjeseca objavio Institut GAP podcrtano je da su preporuke zanemarene i u postupku imenovanja povjerenika u sastavu Agencije za informacije i privatnost.

Implementacijski partner Ambasade preporučio je dvoje prikladnih kandidata, no na sjednici Skupštine Kosova održanoj 14. augusta ni jedno ni drugo nisu uspjeli dobiti 61 glas potreban za postavljanje na poziciju povjerenika.

“Uoči zasjedanja Skupštine, Britanska ambasada je uputila pismo opomene u kojem je podsjetila skupštinske zastupnike/ce na obaveze preuzete Memorandumom o razumijevanju, ali ga potonji nisu uzeli u obzir”, navodi se u izvještaju GAP-a.

Ujedinjeno Kraljevstvo potpomaže proces zapošljavanja na visoke funkcije u javnim institucijama od 2016. godine. Međutim, kako poručuju iz Britanske ambasade, rezultati saradnje s institucijama Kosova do sada su varirali.

Od 85 postupaka zapošljavanja za koje je planirano da budu podržani do marta 2020. godine, manje od polovine je realizovano na način koji je ocijenjen zadovoljavajućim.

Službeni podaci Britanske ambasade pokazuju da je od 2016. do marta ove godine uz britansku pomoć kompletirano ukupno 48 postupaka zapošljavanja. U 14 od tih postupaka, kosovske institucije nisu ispunile obaveze odabira najkvalifikovanijih kandidata/kinja koje su predložili nezavisni evaluatori.

Britanski implementacijski partneri u još 20 slučajeva nisu bili ni uključeni u postupak zapošljavanja kao što je prethodno dogovoreno.

Arton Demhasaj, izvršni direktor ÇOHU-a — nevladine organizacije koja se bavi borbom protiv korupcije, a koja je pratila imenovanje činovnika/ca na visoke položaje u javnoj administraciji — kaže da se memorandumi sklopljenih između lokalnih i državnih institucija i Britanske ambasade ne poštuju dokraja jer kod stranaka i dalje ne postoji politička volja da odustanu od popunjavanja važnih funkcija po političkim crtama. U nadzoru javnih institucija već godinama se akcentira da političke stranke postavljaju vlastite ljude u javna poduzeća i nezavisne agencije.

“Imenovanje stranačkih militanata/ica ili pripadnika/ca političkih stranaka na ove pozicije još uvijek je rašireno, s tim da imenovane osobe uglavnom nisu kompetentne u oblastima za koje se imenuju”, ističe Demhasaj.

Jedan od recentnijih slučajeva izazvao je otvorene reakcije nezavisnih partnera Kosova.

Godine 2019, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva i ambasador Sjedinjenih Država dali su ostavke na pozicije u upravi Kosovske agencije za upoređivanje i verifikaciju imovine (KAUVI) — osnovane s ciljem uporedbe domaćih katastarskih dokumenata sa srbijanskim — i to nakon što je za direktora postavljeno lice za koje je u nezavisnoj evaluaciji ocijenjeno da se ne može imenovati na taj položaj.

Tadašnji britanski ambasador Ruairí O’Connell za novog direktora Nasera Shalu kasnije je izjavio da je “nekvalifikovan i nekompetenan”, te je dodao da je imenovan na poziciju “isključivo zahvaljujući vezama sa skupštinskim zastupnicima/ama iz vremena kada je bio pripadnik OVK [Oslobodilačke vojske Kosova].”

Florije Kika je konkurisala na mjesto direktorice nakon što je pet godina obnašala funkciju vršiteljice dužnosti direktorice. Radila je u Agenciji od 2009. godine i u skladu s tim je bila stava da je njen dosije čini najboljom kandidatkinjom za tu poziciju. “Konkurisala sam zato što sam smatrala da sam stekla dovoljno iskustva za upravljanje ovom institucijom”, izdvaja.

Florije Kika je u nezavisnoj evaluaciji ocijenjena kao jedini kvalifikovan kandidat za poziciju direktorice KAUVI-ja, koja joj je ostala uskraćena nakon što je Skupština glasala za kandidata za koga je ustanovljeno “da se ne može imenovati”. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Poslije obavljenih intervjua, implementacijski partner Britanske ambasade ocijenio je da je Kika jedini kandidat koji ispunjava kriterije. Međutim, lokalna komisija je na uži spisak stavila Nasera Shalu — za koga su brojni mediji izvještavali da je u bliskim odnosima s političarima iz tadašnjeg saziva Vlade.

Kika podcrtava da, iako je saznala rezultate evaluacije koju su proveli Britanci — koji se objavljuju na internet u roku od 48 sati od okončanja intervjua — nije znala koje je kandidate/kinje odabrala lokalna komisija.

“Nismo imali uvid u listu sve dok nije dostavljena Zakonodavnoj komisiji Skupštine”, ističe. “Mi kandidati/kinje nismo imali službene informacije, tako da smo do svih podataka dolazili neformalnim kanalima.”

Mada je bila jedina predložena kandidatkinja, za Kiku su glasala samo 22 zastupnika/ce u Skupštini, dok je za Shalu — za koga je ocijenjeno da se ne može imenovati — glasalo njih 50.

U međuvremenu napustivši KAUVI i došavši na čelo jednog od odjela Ministarstva ekonomije i životne sredine, Kika konstatuje da iako može pogodovati pojedincima/kama, lična politička podrška ide na štetu uspješnosti institucija.

“Osobe imenovane na ove funkcije političkim putem većinom su uspješnije jer je uživaju veću podršku — to što su bliski s političarima/kama pomaže im da proguraju neke stvari”, kaže. “S druge strane, da se obavi neka krajnja procjena, vjerujem da rezultati ne bi bili isti zato što politička podrška nije dovoljna [da bi institucija] postigla bolje rezultate.”

Nastavak pomoći upitan

Dok je Britanska ambasada sklopila memorandume o razumijevanju u okviru kojih potpomaže niz lokalnih i državnih institucija u procesu zapošljavanja, uloga Skupštine Kosova našla se pod prismotrom.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) nadzirala je proces zapošljavanja koji Britanska ambasada potpomaže još od 2018. godine. U periodu od juna 2018. do marta 2019. godine, od ukupno šest postupaka zapošljavanja koji su praćeni, a u kojima je Skupština donijela finalnu odluku o odabiru kandidata/kinja, samo je jedan realizovan potpuno u skladu s važećim sporazumom potpisanim s Britancima.

“Rezultati praćenja pokazuju da je Skupština u postupku odabira kandidata za pozicije direktora i zamjenika direktora Izvršnog sekretarijata Kosovske agencije za upoređivanje i verifikaciju imovine kao i članova uprave Regulatornog ureda za energiju (RUE) odabrala kandidate koji nisu ispunjavali uslove za imenovanje”, navodi se u BIRN-ovom izvještaju o praćenju izdatom 2019. godine. “S druge strane, odabir predsjedavajućeg i jednog od članova uprave Kosovske agencije za privatizaciju obavljen je iza leđa Britanske ambasade.”

Ardian Nrecaj, službenik za komunikacije Britanske ambasade, potvrđuje da je prvenstveno Skupština dovedena u vezu s nezadovoljavajućim rezultatima zabilježenim u projektu potpore zapošljavanju. Zbog toga postoji opasnost da će Skupština izgubiti profesionalnu pomoć u sklopu projekta za koji iz Ujedinjenog Kraljevstva poručuju da su uložili 1,8 miliona funti (gotovo 2 miliona eura) u posljednje četiri godine.

“Saradnja se nastavlja, ali Britanska ambasada ponovo razmatra pomoć Skupštini”, izjavio je Nrecaj za K2.0. “Britanski ambasador je uputio pismo svakom klubu zastupnika/ca kako bi saznao postoje li politička volja i interes za ovaj projekt s njihove strane, a što se tiče nastavka pomoći Skupštini u zapošljavanju na osnovu zasluga.”

Arton Demhasaj iz organizacije ÇOHU napominje da politička imenovanja i dalje štete institucijama Kosova uprkos podršci Britanske ambasade. Fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Arton Demhasaj iz ÇOHU-a naglašava da će biti posljedica ukoliko Britanska ambasada odluči da raskine sporazum i obustavi pomoć u zapošljavanju koju pruža Skupštini.

“Evropska unija u [godišnjim] izvještajima o Kosovu konstantno izražava zabrinutost zbog upliva politike u javnu administraciju, a ako se Ambasada povuče iz projekta, nezavisne institucije će se dalje politizovati kako se bude zapošljavalo više ljudi s političkim vezama”, izdvaja Demhasaj.

Za to vrijeme, iako joj nije pomogla da dobije položaj za koji je uvjerena da ga je zaslužila, Florije Kika i dalje smatra da je nezavisna podrška itekako korisna.

“Mislim da je [angažman Britanske ambasade] dobar zato što ljudi sada shvataju ko je podesan za ove pozicije, a ko se na njih zapravo imenuje”, zaključuje. “Poruku će shvatiti oni koji žele.”K

Naslovna fotografija: K2.0.

* Ime Sanije je pseudonim osobe koja je željela ostati anonimna zbog zabrinutosti za budućnost karijere.

Ovaj članak objavljen je uz podršku Evropske unije. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Kosova 2.0 i Instituta GAP te se ni u kom slučaju ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije.