U detalje | COVID-19

Novogodišnja odluka: borba protiv omikrona

Piše - 22.12.2021

Što se tiče suzbijanja pandemije, Kosovu se u novoj godini crno piše.

Nakon što se sredinom augusta pojavio delta-soj koronavirusa — usljed kojeg je u samo mjesec dana 238 osoba preminulo, dok je gotovo 27.000 oboljelo — Kosovo je ušlo u relativno mirnu etapu pandemije COVID-19.

Svakog dana u 15.00 sati Ministarstvo zdravstva objavljuje dnevne izvještaje, u kojima se u posljednje vrijeme kontinuirano saopćuje da je evidentirano manje od deset novozaraženih. Građani_ke Kosova su se posljedično tome opustili, i to upravo u onom momentu kada je svijet zahvaćen valom zaraze novim sojem, omikronom, koji se širi “munjevitom brzinom”.

Prije njegove pojave (ozvaničene krajem novembra), u ostalim zemljama regije bilježen je porast broja zaraženih osoba. Tako je u posljednjih 28 dana u Srbiji registrovano 1.120 smrtnih i gotovo 47.000 slučajeva zaraze, dok je u taj omjer u Sjevernoj Makedoniji bio 376 naprema ca 9.000, u Bosni i Hercegovini 870 naprema ca 15.000, a u Albaniji 123 naprema ca 9.000. S druge strane, na Kosovu je u istom periodu registrovano sedam smrtnih i 249 slučajeva zaraze.

Kosovska vlada je 1. decembra uvela nove epidemiološke mjere. Do sada je za ulazak na Kosovo bilo potrebno imati dokaz o primanju prve doze vakcine ili nedavno izdat negativan rezultat PCR testa, ali od 3. januara moći će ulaziti samo oni koji su potpuno vakcinisani. U međuvremenu, a prema najnovijoj odredbi, državljani_ke Kosova i osobe sa prebivalištem odnosno boravištem na Kosovu, više neće moći ulaziti u zemlju bez prve doze vakcine, osim ako je ne prime na licu mjesta. S tim u vezi će na prijelaznim mjestima biti raspoređeni mobilni timovi za vakcinaciju.

Navedenim podacima vlasti ipak nisu uspjele da otklone nejasnoće vezane za regulaciju putovanja. Obavještenja koja je nedavno izdao Nacionalni centar za kontrolu granica (QKMK) upućuju na to da se na granicama primjenjuju starija pravila. Iako su 6. decembra samo prenijeli saopćenje o najnovijim mjerama, iz QKMK je 17. decembra uslijedila protivrječna objava.  

Naime, iz QKMK su podsjetili da kosovski državljani_ke mogu ući u zemlju bez ijedne primljene doze vakcine, ali pod uslovom da pri ulasku pokažu negativan rezultat PCR testa ili pristanu da sedam dana provedu u izolaciji. Potonje je predviđeno samo starijom regulativom.

Ti podaci su u kontradikciji sa informacijama objavljenim na veb-portalu Ministarstva zdravstva te sa saopćenjem o najnovijoj odluci koje je objavio Ured premijera, što je stvorilo pometnju u razdoblju kada hiljade osoba iz dijaspore planiraju da posjete domovinu.

Iskustvo sa proteklim valovima govori nam da se zaraza intenzivira sa dolaskom dijaspore. Tako se prošli, augustovski val poklopio sa ljetnim odmorima, tokom kojih mjere suzbijanja COVID-19 nisu poštivali ni građani_ke ni javne institucije.

Uoči novogodišnjih praznika, kada bi na Kosovo moglo pristići čak milion Kosovaca_ki koji žive u inozemstvu, zemlji prijeti novi talas zaraze. Da li postoji konkretan plan u skladu s kojim će se izbjeći greške napravljene u prošlosti? Izgleda da ne postoji.

Omikron, izazov za 2022. godinu

Novi soj virusa SARS-CoV2 — nazvan omikron — otkriven je na teritoriji Južnoafričke Republike krajem novembra, zbog čega su mnoge države zatvorile granice za afričke zemlje. Tek kasnije se saznalo da je bio prisutan čak i prije nego što su naučnici_e iz Južnoafričke Republike digli uzbunu. Novi soj je do sada zabilježen u 89 država svijeta, a Kosovo još uvijek čeka rezultate analize uzoraka koja se vrši u Njemačkoj. Prema navodima Ministarstva zdravstva, očekuje se da će rezultate dobiti do kraja sedmice.

Omikron narušava imunitet

U izvještaju objavljenom 20. decembra Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navela je da se broj aktivnih slučajeva zaraze omikron-sojem udvostruči svakih 1,5 do 3 dana, pri čemu se virus širi i među vakcinisanim te osobama koje su se oporavile od COVID-19. Prema navodima iz SZO, svi dokazi upućuju na to da se omikron širi mnogo brže u odnosu na deltu — u okviru jednog istraživanja utvrđeno je da se omikron u bronhima replicira 70 puta brže nego prethodne varijante koronavirusa, ali i da u manjem broju slučajeva napada pluća.

Generalni direktor SZO-a upozorio je da će proslava praznika u mnogim dijelovima svijeta dovesti do “povećanja broja slučajeva, opterećenja zdravstvenih sistema i više preminulih”, shodno čemu je pozvao ljude odlože praznična okupljanja. “Bolje prekinuti slavlje nego život.”

Zabrinutost koju je izazvao novi soj u najvećoj mjeri je povezana sa ekstremno velikim brojem mutacija — u tzv. proteinu šiljka, strukturi koju virus koristi da prodre u ćeliju, više ih je od 30. Poređenja radi, delta je imala samo 18 mutacija.

To je zabrinulo naučnike_ce jer nisu sigurni koliko će biti učinkovite vakcine. U najnovijim studijama podcrtava se da je za iskorjenjivanje ovog soja potrebna treća doza. Istraživanja upućuju na to da treća doza u 80 do 86% slučajeva sprečava razvoj teže kliničke slike (koji dovodi do hospitalizacije), dok je učinkovitost regularnih dviju vakcina u tom pogledu 30 do 40%

Udvostručavanje napora u procesu vakcinacije moglo bi biti najbolje odbrambeno sredstvo protiv omikrona, budući da su preliminarna istraživanja polučila obećavajuće rezultate kada je riječ o učinkovitosti primanja dopunske ili treće doze vakcine, a u odnosu na vakcinisanje samo dvjema. Međutim, proces vakcinacije na Kosovu je u svojoj ranoj fazi tekao poprilično sporo.

Dok su ostale države svijeta napredovale u imunizaciji, na Kosovo su prve vakcine stigle tek krajem marta ove godine. Najprije su se vakcinisali zdravstveni radnici_e, a masovna vakcinacija otpočela je u junu. Od tada je Kosovo uhvatilo priključak sa ostatkom regije, pa čak i preteklo većinu susjednih zemalja, ali do početka ovog mjeseca dvije doze je primilo samo 60,5% stanovništva dobi preko 18 godina.

Na vrhuncu ljetnog vala moglo se vakcinisati čak i vikendom. Nakon što je sa brojem aktivnih slučajeva zaraze opalo i interesovanje građana_ki za imunizaciju, Ministarstvo zdravstva je otvorilo punktove za vakcinaciju i na gradskim trgovima, dok se putnici_e sada mogu vakcinisati i na aerodromu u Prištini te na drugim mjestima ulaska u zemlju. Od novembra se vakcine daju i u srednjim školama.

Uprkos svim preduzetim koracima, od septembra se vakciniše sve manje građana_ki. Tako je, poređenja radi, 10. septembra otprilike 21.000 osoba primila vakcinu, dok se 10. oktobra ta cifra prepolovila na oko 10.200. Dana 10. novembra broj novovakcinisanih osoba je spao na 2.134. U međuvremenu je bilo nekog pomaka, pa se 10. decembra vakcinisalo 4.000 osoba, ali ovaj broj je više od dva puta manji od broja građana_ki koji su se vakcinisali u desetom i pet puta manji od broja građana_ki koji su se vakcinisali u devetom mjesecu.

Prema aktualnim statističkim podacima, osobe dobi od 21 do 40 godina najimunizovanija su dobna skupina građana_ki Kosova, a iza njih su osobe dobi od 41 do 60 godina. Najmanje vakcinisanih je među osobama dobi ispod 20 godina, što je i očekivano s obzirom na to da je vakcinacija maloljetnika_ca započeta tek prije mjesec dana. Što se tiče ostalih društvenih kategorija, najviše su se vakcinisali penzioneri_ke i domaćice, dok se najniža stopa imunizacije bilježi kod medicinskih sestara i tehničara.

Suzbijanje pandemije je na udaru kritika još od prvih dana 2020. godine, kada se COVID-19 i počeo širiti. U najtežim periodima zaraze preopterećenost sistema zdravstva na Kosovu je u pravom svjetlu pokazala sav dvodecenijski nemar institucija prema ovom sektoru. Od početka pandemije održani su opći i lokalni izbori te pripadajuće kampanje, u toku kojih su se zaobilazile važeće epidemiološke mjere. U međuvremenu, Ministarstvo zdravstva je mijenjalo rukovodstvo četiri puta.

Čini se da nikoga od nadležnih ne zabrinjava to što je još jedan val na pomolu. Na upit K2.0 u vezi sa mjerama ograničenja ulaska u zemlju — koje će biti na snazi tokom novogodišnjih praznika — iz Ministarstva zdravstva su odgovorili da se sve osobe koje nisu vakcinisane mogu vakcinisati na Kosovu.

“[Imajte na umu] da većina ljudi iz dijaspore živi u zemljama koje su započele proces vakcinacije prije Kosova, stoga ih pozivamo da dolaze vakcinisani”, napisali su nam iz Ministarstva. “Ako se nisu vakcinisali tamo gdje žive i rade, to mogu učiniti bilo gdje na teritoriji Kosova, od graničnih prijelaza do centara za vakcinaciju.”

Ministarstvo zdravstva je unijelo dašak optimizma u pogledu kampanje dopunske vakcinacije. K2.0 je postavilo pitanje hoće li se pomoću treće, odnosno dopunske doze, uspjeti postići željena stopa imunizacije, imajući u vidu činjenicu da je 60% stanovništva primilo dvije doze vakcine. Ministarstvo je odgovorilo da nova inicijativa dokazuje da je Kosovo uvijek reagovalo “prilično brzo”.

“U prvih nekoliko dana kampanje imunizacije dopunskom ili trećom dozom vakcinisano je otprilike 4.000 građana_ki, a očekuje se da će interesovanje rasti”, odgovorili su iz Ministarstva putem elektronske pošte.

Prema statističkim podacima dostupnim na njihovom portalu, do danas je izdato 1.712 trećih i 3.539 dopunskih doza.

Dopunska i treća doza

Dopunska doza je namijenjena osobama koje su već primile dvije doze vakcine protiv COVID-19, ali čiji imunitet vremenom slabi. Daje se šest mjeseci nakon primanja druge doze.

Treća doza se na preporuku ljekara_ke daje osobi koja je primila dvije doze vakcine, ali pritom nije razvila željeni imunitet zbog slabog imunološkog sistema ili pratećih bolesti. Treća doza se daje najranije osam sedmica, a najkasnije šest mjeseci nakon primanja druge doze.

Plan reakcije na novi val koji bi mogao biti uzrokovan omikronom izgleda da ne obuhvata bilo kakvu prilagođenu strategiju osim one zasnovane na primjeni isprobanih i provjerenih metoda.

Kako su naveli iz Ministarstva, planirano je sljedeće: “Pripremiti resurse, nabaviti veću količinu lijekova, koristiti se raspoloživim sredstvima i kapacitetima te ih proširiti ako bude potrebno, nastaviti vakcinaciju trećom i dopunskom dozom te aktivno raditi na istraživanjima i praćenju slučajeva, kao i pojačanom nadzoru provedbe mjera koje su trenutno na snazi, a putem nadležnih institucija.”

Međutim, iz Ministarstva su napomenuli da bi se relativno mirno stanje kakvo je sada moglo promijeniti ako vakcinacija ne bude ubrzana, a pritom izostane i poštivanje mjera.

Aktualnim mjerama — usvojenim 1. decembra — dopunjene su one prethodne. Svi građani_ke su obavezni da stalno nose masku osim kada su sami u vozilu, kada su u prisustvu članova_ica uže porodice, kada se bave fizičkom aktivnošću i kada jedu/piju. Međutim, rijetki su građani_ke koji nose masku u javnosti.

Ukoliko žele da pristupe ugostiteljskom objektu, sredstvu javnog prevoza ili bilo kojem drugom zatvorenom prostoru u javnosti, građani_ke moraju predočiti ili potvrdu o punoj vakcinaciji, ili potvrdu o primljenoj jednoj dozi vakcine (ne stariju od četiri sedmice), i to uz negativan rezultat testa na COVID-19 urađen u prethodnih 48 sati, ili potvrdu o primljenoj jednoj dozi vakcine uz dokaz (ne stariji od 180 dana) o prebolovanom COVID-19. Navedena pravila se gotovo nigdje ne poštuju.

Iako su slične mjere bile na snazi u oktobru i novembru, za vrijeme održavanja predizborne kampanje i izbora, političke stranke — uključujući i vladajuću — organizovale su skupove na kojima stotine osoba nisu imale maske.

Mada još uvijek nema odgovora na mnoga pitanja vezana za omikron, napori svih zemlja usmjereni su ka zajedničkom cilju, a to je da se spriječi preopterećenje zdravstva. U Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, naprimjer, omikron je postao dominantan soj koronavirusa.  Pojedine zemlje su shodno tome počele mijenjati postojeće mjere te ponovo uvoditi ograničenja kretanja. Tako je Holandija prva zemlja u svijetu u kojoj je uveden totalni lokdaun, i to u trajanju od četiri sedmice. S druge strane, Crna Gora je prva balkanska država u kojoj je potvrđeno pet slučajeva zaraze omikronom.

S obzirom na to da se i nismo baš pripremili te da se mjere suzbijanja COVID-19 ne provode, hoće li se povijest na Kosovu ponoviti? Ostaje da se vidi. Iz brojki koje se objavljuju svakog dana u 15.00 sati.

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Ova publikacija je nastala u sklopu projekta “Human Rightivism”, koji finansira Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju (SIDA), a sprovodi Fond za razvoj zajednice (Community Development Fund) preko svog programa pod nazivom “Human Rightivism”. Stavovi autora izneseni u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Švedske međunarodne agencije za razvoj i saradnju (SIDA).