Dana 19. jula, pred sami početak proteklog vikenda, premijer Kosova Ramuš (Ramush) Haradinaj šokirao je javnost kada je na konferenciji za štampu najavio neopozivu ostavku. Razlog za to je poziv za ročište koji mu je uputilo Specijalizirano vijeće za Kosovo sa sjedištem u Hagu — poznato i pod imenom Specijalizirani sud — koje će provesti istragu zločina počinjenih tokom i nakon rata na Kosovu u periodu od 1998. do 2000. godine.

Pošto je o svom potezu obavijestio kabinet vlade, Haradinaj je i javnosti lično priopćio da podnosi ostavku. Kazao je kako je sudski poziv dobio u svojstvu osumnjičenog, ali i da je još uvijek nejasno da li je protiv njega podignuta optužnica.

Haradinaj se u svom govoru osvrnuo na jednu od svojih odluka koje su privukle najviše pažnje medija, a ujedno i jednu od najkontroverznijih koje je donio na funkciji premijera — odluku iz novembra 2018. godine o uvođenju stopostotnih carina na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine — naglasivši da će ta mjera ostati na snazi. Izjavio je i da ne želi ići u Hag kao premijer jer smatra da bi to naštetilo državi Kosovo, zbog čega će se pred Specijaliziranim sudom pojaviti kao običan građanin.

“Vjerujem da će vlada poslije moje ostavke nastaviti ispunjavati svoje dužnosti sve do sljedećih slobodnih izbora, kada će biti formirana nova vlada. U ovom trenutku, dužnost predsjednika je da pokrene razgovore s političkim strankama kako bi zajedno odredili datum održavanja izbora. Rok za to određen je Ustavom”, poručio je Haradinaj na konferenciji za štampu.

Osim Haradinaja, Specijalizirano vijeće u Hagu uputilo je pozive za ročište i bivšem načelniku Glavnog štaba OVK-a Bisljimu Zirapiju (Bislim Zyrapi), koji trenutno obnaša funkciju savjetnika predsjednika Tačija (Thaçi); nekadašnjem glasnogovorniku OVK-a i bivšem predsjedavajućem Skupštine Kosova Jakupu Krasnićiju (Jakup Krasniqi); te nekadašnjem članu Glavnog štaba, svojevremeno i načelniku Općine Klina, Sokolju Bašoti (Sokol Bashota).

Specijalizirani sud do sada je pozivao i druge osobe, među kojima su Sami Ljuštaku (Lushtaku), gradonačelnik Srbice iz redova PDK-a; Rustem (Rrustem) Mustafa-Remi, također član PDK-a i bivši komandant OVK-a zadužen za oblast Lab; kao i Bljerim Kuči (Blerim Kuçi), zastupnik AAK-a i nekadašnji komandant OVK-a u oblasti Suva Reka.

Specijalizirano vijeće osnovano je odrebom iz amandmana na Ustav koji je Skupština usvojila u augustu 2015. godine. Mada je njegovo sjedište u Hagu, Vijeće djeluje u okviru pravosudnog sistema Kosova, a njegov cilj je omogućiti regularan sudski proces i pružiti sigurnost zaštićenim svjedocima i svjedokinjama. Troškove rada ovog pravosudnog tijela snosi Europska unija.

Suprotne reakcije u političkim krugovima

Prve reakcije na ostavku Haradinaja uslijedile su vrlo brzo.

Iako je na svojoj stranici na Fejsbuku prethodno pisao da “niko ne smije narušiti vrijednost slobode i rata koji je vodila OVK”, predsjednik Kosova Hašim (Hashim) Tači se 2015. godine u Skupštini zauzimao za ratifikaciju odluke o osnivanju Specijaliziranog suda. U vezi sa svojim narednim političkim koracima ovaj put je dodao: “Uvjeravam vas da ću postupati u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima, o kojima će kosovski građani i građanke biti obaviješteni u dogledno vrijeme.”

Kadri Veselji (Veseli), predsjedavajući Skupštine i predsjednik PDK-a — najvećeg partnera u vladajućoj koaliciji — u konferenciji za štampu saopćio je sljedeće: “Ostavka bivšeg premijera je lična odluka i mi smo je kao takvu i prihvatili, uprkos činjenici da nikakvih prethodnih obavijesti ili konzultacija nije bilo.”

I Veselji i Haradinaj su se nedavno uključili u polemiku o navedenim carinama, pri čemu je Veselji podržao Ambasadu SAD-a koja inzistira na ukidanju carina, dok se Haradinaj odbio povinovati njihovim zahtjevima.

Veselji — koji se u trenutku kada je Haradinaj podnio ostavku nalazio u radnoj posjeti SAD-u — rekao je da oblik komunikacije kojim se Haradinaj služi u odnosima sa Srbijom neće biti primjenjivan u odnosima sa SAD-om i EU-om. “U tom pogledu se premijer Haradinaj i ja razlikujemo”, istakao je Veselji. Haradinaj je u svom odgovoru Veseljijevu izjavu nazvao niskom i podaničkom. “Sramno je izjednačavati naš pristup prema Srbiji s našim pristupom prema SAD-u”, kazao je.

Neposredno nakon povlačenja Haradinaja s funkcije premijera oglasila su se i ostala dva partnera u vladajućoj koaliciji. Fatmir Limaj (Ljimaj), zamjenik premijera i predsjednik Socijaldemokratske inicijative, poručio je da poziv za ročište uručen Haradinaju predstavlja “nepravedan potez nepravednog suda”, dok je Behđet Pacoli (Behgjet Pacolli), ministar vanjskih poslova i predsjednik Alijanse za novo Kosovo, opisao podnošenje ostavke kao “državnički čin”.

Isa Mustafa, predsjednik Demokratske lige Kosova (LDK) — jedne od stranaka opozicije — izjavio je kako su članovi njegove stranke neprestano zahtijevali ostavku cijele vlade, no dodao je da “suosjećaju jer se to [Haradinajeva ostavka] dogodilo zbog poziva koji mu je uputilo Specijalizirano vijeće.”

Komentar Aljbina (Albin) Kurtija, predsjednika stranke Vetevendosje (Vetëvendosje), bio je najoštriji: “Nedavno je [Haradinaj] uvidio da će pojedini zastupnici i zastupnice koji su u početku podržavali njega sada podržati prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi. Shvatio je ono što smo mu govorili i ranije: njegov mandat ličio je na vožnju biciklom koji mu je privremeno posudio PDK.”

Reakcije su stizale i iz ostatka regije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić okarakterizirao je ostavku Haradinaja kao “politički trik”, naglasivši da će se Haradinaj u Hagu zadržati dva-tri dana i potom se “vratiti kao heroj.”

Povodom spomenutih događanja oglasili su se i albanski lideri iz Albanije i Makedonije. Predsjednik Albanije Iljir (Ilir) Meta, bivši premijer Albanije Salji Beriša (Sali Berisha), vođa lokalne opozicije Ljuljzim Baša (Lulzim Basha), te predsjednik makedonskog BDI-ja Alji (Ali) Ahmeti, ocijenili su da je odluka Specijaliziranog suda “nepravedna”.

Značajno je to da je izostao komentar premijera Albanije, Edija Rame. Odnosi između njega i sada već bivšeg premijera Kosova zahladili su još u maju, kada je održan Berlinski samit. Naime, između njih se javio spor zato što je Haradinaj tvrdio da je Rama na njega vršio pritisak kako bi ga natjerao da ukine carine. Rama u svojoj, i to u odnosu na druge političare zakašnjeloj reakciji na Tviteru nije ni spomenuo Haradinaja, već je objavio samo jednu uopćenu poruku u odbranu OVK-a.

Saga o sudskim postupcima

Ovo nije prvi sudski proces vezan za ratne zločine koji se vodio protiv Haradinaja. U martu 2005. godine, otprilike tri mjeseca pošto je prvi put izabran za premijera kao član koalicije LDK-AAK, Haradinaj je podnio ostavku jer je izveden pred Međunarodni krivični sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije [MKSJ].

Smjesta je pokrenuta kampanja podrške pod nazivom “Naš premijer ovdje ima posla”. Tako je „Ramuševih 100 dana“ postalo svojevrsni mit, za koji su Haradinajevi kolege i kolegice iz stranke isticali da je bio jedini period u kojem je jedan kosovski premijer uspio uspostaviti vladavinu zakona.

Nakon što je o povlačenju obavijestio svog koalicijskog partnera, predsjednika Ibrahima Rugovu, Haradinaj je podnio ostavku, a vlada je nastavila s radom na čelu s novim premijerom, Bajramom Kosumijem, članom AAK-a. Na Kosovu su se tada počela odvijati mnogobrojna politička previranja koja su trajala sve do jeseni 2007. godine, kada su održani izbori. Taj period bio je od ključnog značaja za zemlju zato što su u Beču održani pregovori s ciljem rješavanja konačnog statusa Kosova — upravo zahvaljujući tim pregovorima Kosovo je u februaru 2008. godine proglasilo nezavisnost.

Nekoliko mjeseci kasnije, u aprilu 2008. godine, Haški tribunal je Haradinaja proglasio nedužnim prema svim tačkama optužnice za ratne zločine. Međutim, bivša tužiteljica Međunarodnog MKSJ-a nedugo zatim napisala je knjigu pod naslovom “Lov”, u kojoj je navela da su bivši komandanti OVK-a zastrašivali potencijalne svjedoke tokom sudskog procesa. Shodno tome, dvije godine kasnije — u julu 2010. godine — predmet je vraćen u Hag, gdje je proces djelimično obnovljen, da bi Haradinaj u novembru 2012. godine bio oslobođen prema svim tačkama optužnice. Time je okončana njegova gotovo osam godina duga saga koja se odigrala pred međunarodnim pravosudnim organima.

Ipak, u januaru 2017. godine, Haradinaj — koji je u to vrijeme bio vođa opozicije — još jednom se suočio s međunarodnim pravosuđem. Tada je na osnovu potjernice koju je INTERPOL raspisao na zahtjev Srbije uhapšen prilikom ulaska u Francusku, ali je pušten četiri mjeseca kasnije, s obzirom na činjenicu da je francuski sud odbio zahtjev Beograda za njegovo izručenje. Dogodilo se to samo mjesec dana uoči parlamentarnih izbora održanih u maju 2017. godine.

Na tim izborima Haradinaj je osvojio oko 100 000 glasova te tako zauzeo četvrto mjesto među ostalim političarima i političarkama, no zahvaljujući koaliciji s PDK-om i Nismom oformljenom na nivou vlade, uspio se naći na poziciji premijera.

Sada Hag po drugi put prekida Haradinajev mandat.

Politička ostavština Haradinajevog dvogodišnjeg mandata

Mada građanstvo i dalje izražava solidarnost s bivšim komandantima OVK-a kada god se za njima raspiše potjernice, ovaj put se čini da stanje nije euforično kao što je bilo 2004. godine. Razlog je to što je Haradinajev mandat, koji je trajao gotovo dvije godine, bio obilježen nizom kontroverznih i problematičnih odluka.

Haradinaj je po dolasku na vlast povećao iznos svoje plate na 3000 eura, što je bilo dvostruko više od dotadašnjeg iznosa njegove mjesečne naknade. U saopćenju za medije [povodom te odluke] izjavio je da mora kupovati kravate kako bi se mogao prikazati u pravom svjetlu kao neko ko zauzima jednu od najviših funkcija u vladi. Ta izjava je navela mnoge građane i građanke da u decembru 2017. godine organiziraju proteste, prilikom kojih su za ogradu zgrade vlade prisutni simbolično vezali desetke kravata. Stranka Vetevendosje pokušala je osporiti njegovu odluku o povećanju iznosa plate pred Ustavnim sudom, ali je Sud presudio u korist Haradinaja.

Što se domaće politike tiče, najveću buru izazvalo je njegova odluka o stalnom povećavanju broja zamjenika ministara, tako da je u 21 ministarstvu trenutno zaposleno 80 zamjenika ministara. Mnogi tvrde da je taj potez besmislen i da je napravljen samo radi interesa članova stranke.

Nakon ostavke Haradinaja, predstavnici i predstavnice stranaka opozicije skretali su pažnju i na njegove ostale političke odluke koje smatraju “izdajničkima”. Tako je, primjerice, predsjednik Vetevendosjea, Aljbin Kurti spomenuo pitanje usvajanja sporazuma o razgraničenju s Crnom Gorom. Haradinaj i Kurti su u tom pogledu bili saborci 2015. i 2016. godine, kada su zajednički organizirali proteste u Skupštini — prilikom kojih je upotrebljavan i suzavac — kako bi se suprotstavili prihvatanju sporazuma koji je tadašnji premijer Isa Mustafa postigao s crnogorskom vladom.

Iako je njihov otpor 2017. godine doveo do pada vlade i prijevremenih izbora na kojima je na vlast stupio Haradinaj, sporazum je ipak prihvaćen, a u martu 2018. godine i usvojen u Skupštini Kosova.

Agron Demi, direktor Instituta GAP, u oktobru 2018. godine — na 400. dan Haradinajevog mandata — napisao je komentar u kojem nudi pregled najproblematičnijih odluka i politika usvojenih u toku njegovog mandata.

Neke od tih odluka su: izmišljanje novih funkcija u državnoj administraciji, kao što je funkcija državnog koordinatora ili koordinatorice; intervencije u radu Ministarstva obrazovanja, i to konkretno njegova odluka o raspuštanju Upravnog odbora Državnog vijeća za kvalitetu (DVK) bez prethodne saglasnosti Skupštine, a koju nalaže zakon; nepotizam i kronizam prilikom imenovanja članova upravnih odbora javnih poduzeća; dodjela dodatnih 53 miliona eura kompaniji “Bechtel-ENKA” — koja je izgradila autoput Priština–Skoplje — navodno zato što je došlo do kašnjenja u isplatama određenim u ugovoru; itd.

Što se pak međunarodne politike tiče, Haradinaj je najviše prašine podigao kada je odlučio povećati iznos carina na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine na 100 posto. Povećanje iznosa tih carina rezultat je diplomatske ofanzive kojom je Srbija nastojala onemogućiti članstvo Kosova u međunarodnim institucijama kao što je INTERPOL. Carine su, s druge strane, utjecale na tok dijaloga čija je svrha bila normalizacija odnosa između Kosova i Srbije. Naime, predsjednik Srbije, Vučić, najavio je da se neće vraćati za pregovarački sto sve dok se stopostotne carine ne ukinu.

Šta sad?

Jučer, 22. jula, Haradinaj je predsjednika Kosova, Tačija, i predsjednika Skupštine, Veseljog, zvanično obavijestio o svojoj ostavci, no još uvijek je neizvjesno kakve će korake poduzeti predsjednik države.

U skladu s članom 95. tačkom 5. Ustava Kosova, “Ukoliko Premijer da ostavku ili iz nekih drugih razloga njegovo/njeno mesto ostaje slobodno, Predsednik Republike Kosovo, u konsultaciji sa političkom partijom ili koalicijom koja je dobila većinu u Skupštini, imenuje novog kandidata, za formiranje Vlade.”

Ne zna se da li će predsjednik Tači obaviti takve konzultacije i predložiti novog kandidata ili kandidatkinju za premijersku funkciju, ili će raspustiti Skupštinu i raspisati prijevremene parlamentarne izbore.

Vjerovatnoća da će biti predložen novi premijer ili premijerka veoma je mala imajući u vidu slabost vladajuće koalicije koja ne uspijeva koherentno djelovati, sukobe i neslaganja između različitih političkih subjekata — posebno između AAK-a i PDK-a — kao i Haradinajevu izjavu u kojoj je naveo da je njegova ostavka otvorila vrata za izbore, što upućuje na to da njegova stranka nije spremna poslati nekoga novog da zauzme premijersku poziciju.

Politički analitičar Fisnik Haljimi (Halimi) ocijenio je da se Haradinaj svojom ostavkom želi ostvariti uspjeh na izborima, dok su brojni drugi analitičari i analitičarke ukazivali na to da je Haradinaj shvatio da je Nisma spremna pružiti podršku LDK-u i Vetevendosjeu za izglasavanje nepovjerenja vladi, te da se zato odlučio povući kao heroj kojeg progoni međunarodno pravosuđe.

Analitičar Imer Muškoljaj (Mushkolaj) kazao je da za predlaganje novog premijera ili premijerke nema dovoljno prostora. Prema njegovim riječima, odlaganje izbora moglo bi uzrokovati blokadu lokalnih institucija. “Predsjednik mora ispoštovati ustavne rokove i što prije raspisati prijevremene izbore”, objasnio je.

Radio-televizija Kosova (RTK) prenijela je u ponedjeljak — na temelju izvora iz Predsjedništva — da će prijevremeni izbori biti održani 8. septembra.

S obzirom na raspoloženje koje vlada u redovima političkih stranaka, te na anonimne izvore javnog radio-televizijskog servisa, izgledno je da će jesen na Kosovo stići s prijevremenim parlamentarnim izborima.K

Naslovna fotografija: K2.0.