Za programima socijalne pomoći koji podupiru najsiromašnije slojeve društva na Kosovu potražnja je i dalje veća nego što se može zadovoljiti. U mnogim porodicama u kojima nema zaposlenih članova_ica domaćinstva jedina primanja su socijalne iz državnog budžeta.

Kosovo spada u najsiromašnije zemlje u Evropi te bilježi visoku stopu nezaposlenosti od otprilike 26%. Oko 23% stanovništva živi na granici siromaštva ili ispod nje. Samo u martu ove godine je oko 26.000 porodica primilo socijalnu pomoć od države.  

Međutim, već dugo se vode rasprave o postojećem modelu socijalne pomoći koji je uveden 2003. godine. Uzastopne garniture vlasti obećavale su da će obaviti reformu sistema, pri čemu su neke od njih i preduzele korake u tom pravcu. Specijalni nacrt zakona o izmjenama postojećeg zakona trenutno čeka zeleno svjetlo Vlade.

Glavne kritike na račun sadašnjeg modela socijalne pomoći glase da isti ne obuhvata sve građane_ke koji su u potrebi za pomoći, da demotiviše korisnike_ce u pogledu traženja posla te da socijalna naknada ne pokriva njihove potrebe. Ipak, to je i dalje jedini državni program koji postoji izričito da bi pomogao osobama suočenim sa siromaštvom.

S ciljem reformisanja programa socijalne pomoći na Kosovu, Vlada na čelu sa Vetëvendosjeom (VV) zatražila je finansijsku i stručnu podršku od Svjetske banke. Sa tom institucijom je u oktobru 2021. godine potpisan sporazum koji će pružiti novčanu pomoć u vidu kredita vrijednog 47 miliona eura. Međutim, Vlada nailazi na poteškoće pri ratifikaciji sporazuma u Skupštini.

Iako iz Vlade kažu da će ovaj kredit biti iskorišten za pilotiranje reformi socijalne pomoći, nema informacija o tome šta će reformski proces uključivati, kako će se pilot-program realizovati i da li je reformski proces vezan za aktualne inicijative o izmjenama zakona o socijalnoj pomoći. Oni koji se protive sporazumu tvrde da će kredit biti iskorišten isključivo za pokrivanje troškova direktne isplate socijalne pomoći korisnicima_ama, za što se iz državnog budžeta svake godine izdvaja više od 30 miliona eura.

U izvještaju Instituta GAP konstatuje se da je podizanje kredita u vrijednosti od 47 miliona eura — od kojih bi 43 miliona bilo utrošeno na direktne isplate naknade porodicama korisnicama socijalne pomoći — finansijski nepotrebno te da bi u budućnosti moglo poslužiti kao loš presedan.

Kako se utvrđuje siromaštvo?

Prema klasifikaciji Svjetske banke, programi socijalne pomoći su jedan od četiri stuba socijalne zaštite, pri čemu su preostala tri socijalne usluge, socijalna zaštita i programi vezani za tržište rada. Programi socijalne pomoći imaju za cilj da spriječe zapadanje u siromaštvo te pruže podršku u određenim životnim fazama ili u sklopu odgovora na konkretne primjere ugroženosti. Među njima su programi socijalne pomoći koje finansira država, kao što su osnovne penzije i finansijska pomoć namijenjena porodicama i djeci.

Podaci o osobama koje žive u siromaštvu na Kosovu nisu ažurirani od 2017. g0odine, ali targetiranje korisnika_ca pomoći još uvijek se obavlja na osnovu istih tih podataka starih pet godina. Tako najnoviji podaci koje su 2017. godine objavile Agencija za statistiku Kosova (ASK) i Svjetska banka pokazuju da je stopa siromaštva na Kosovu 18%, a ekstremnog siromaštva 5,1%.

Navedene kategorije su definisane dvjema različitim definicijama praga siromaštva. Oni koji žive od 1,85 eura dnevno svrstani su u kategoriju osoba koje žive na granici siromaštva, budući da je ta suma zadovoljava samo osnovne potrebe. Oni koji pak žive od 1,31 eura dnevno svrstani su u kategoriju ekstremno siromašnih.

Međutim, itekako je moguće da se broj kosovskih porodica koje žive u siromaštvu ili ekstremnom siromaštvu u međuvremenu povećao. Kako rastu cijene, tako se povećava i granica siromaštva— preživljavanje od 1,85 eura dnevno 2022. godine vjerovatno ne bi svrstalo nekoga na prag siromaštva, već u ekstremno siromaštvo. Cijene su u maju ove godine bile 12,5% veće nego u maju prošle godine, dok su plate i u privatnom i u javnom sektoru ostale manje-više nepromijenjene. Prekid u globalnom lancu snabdijevanja uslovljen pandemijom te rat u Ukrajini ostavili su ozbiljne posljedice na Kosovu, a zbog visoke stope uvoza.

Prema podacima iz ovogodišnjeg izvještaja Svjetske banke za Kosovo, oko 7% stanovništva koristi socijalnu pomoć, mada je zvanična stopa siromaštva oko 20%. Tek svaka četvrta osoba u u donjem kvintilu — grupi sa najnižnim prihodima — prima socijalnu pomoć.

Pomoć u siromaštvu

Socijalna pomoć na Kosovu obuhvata oko 20 programa usmjerenih na specifične grupe. Jedini program usmjeren na šire stanovništvo jeste osnovna penzija, koja se finansira iz državnog budžeta i obuhvata sve građane_ke dobi preko 65 godina. Korisnici_e svih ostalih programa moraju ispunjavati posebne kriterije.

Za sve programe socijalne pomoći iz državnog budžeta se izdvaja preko 400 miliona eura godišnje, pri čemu je u prosjeku samo 32 miliona eura namijenjeno siromašnim osobama.

Zakon o šemi socijalne pomoći sastavljen je i stavljen na snagu 2003. godine. Prema odredbama tog akta, porodica mora pripadati jednoj od dvije kategorije da bi joj se omogućilo podnošenje zahtjeva za korištenje socijalne pomoći.

Prva kategorija obuhvata porodice u kojoj su svi članovi_ice izdržavani članovi_ice porodice, tj. u kojoj nijedan član/ica porodice nije u mogućnosti niti se od njega/nje da radi.

Druga kategorija obuhvata porodice u kojoj jedan član/ica može raditi, ali je nezaposlen/a, te u kojoj se izdržava barem jedno dijete dobi ispod pet godina ili dijete bez roditelja dobi ispod 15 godina.

Porodica ostvaruje pravo na korištenje socijalne pomoći nakon što podnese odgovarajući zahtjev lokalnim institucijama te dostavi potrebnu dokumentaciju. Porodica mora proći provjeru materijalnog stanja u sklopu koje se vrednuju izvor prihoda, sastav domaćinstva, vlasništvo nad imovinom i uslovi života. Nadalje, država obavlja provjeru formalnih primanja koje korisničke porodice svakog mjeseca prijavljuju poreskoj upravi. Ukoliko pređe određeni prag, porodica biva isključena iz programa.

One porodice koje ulaze u prvu kategoriju imaju pravo na privremenu socijalnu pomoć u trajanju od jedne godine, a porodice koje ulaze u drugu kategoriju imaju pravo na socijalnu pomoć u trajanju od šest mjeseci. Da bi produžile socijalnu pomoć, porodice iz prve kategorije moraju aplicirati svake godine, a porodice iz druge kategorije svakih šest mjeseci.

Međutim, kako ističe Svjetska banka, takvi restriktivni uslovi isključuju siromašne radnike_ce te podstiču korisnike_ce socijalne pomoći da rade na neformalnom tržištu rada ili da ostvare status osoba sa invaliditetom, a sve kako bi i dalje ispunjavali uslove za primanje socijalne pomoći.

Vrijednost naknade koja se isplaćuje korisničkim porodicama zavisi od broja članova_ica porodice. Vrijednost socijalne pomoći 2003. i 2004. godine se kretala od 34 eura za porodice sa jednim članom/icom do 112 eura za porodice sa 15 članova_ica. Gotovo 20 godina kasnije, ta suma se povećala za samo 26 eura za porodice sa jednim članom/icom — koje sada dobijaju 60 eura. Porodice sa 15 članova_ica sada dobijaju 180 eura, 68 eura više nego 2003. godine. Porodice koje koriste ovaj program socijalne pomoći dobijaju i dječiji doplatak od 5 eura za svako dijete mlađe od 18 godina.

Međutim, visina socijalne naknade nije rasla paralelno sa troškovima života, koji su se tokom godina konstantno povećavali. Uzmemo li u obzir visinu naknade po članu/ici porodice, vidimo da porodice sa tri člana_ice dobijaju 1 euro dnevno po članu/ici porodice. S druge strane, 15-člane porodice dobijaju 40 centi dnevno po članu/ici. Sve navedene cifre su ispod granice siromaštva.

Šta su sljedeći koraci na planu socijalne pomoći?

Godine 2017, kada su vladajuću koaliciju činile Demokratska stranka Kosova (PDK), Alijansa za budućnost Kosova (AAK) i NISMA, Ministarstvo rada i socijalne zaštite odobrilo je strategiju za period od 2018. do 2022. godine, gdje je pored utvrđivanja problema u programu socijalne pomoći određeno i da se obave izmjene pripadajućeg zakonskog okvira. Ovaj dokument je uslovio i izradu koncepta usvojenog 2020. godine koji predviđa izmjene zakona o programima socijalne pomoći. Međutim, kako su u posljednje tri godine smjene vlasti bile česte, novog zakona još uvijek nema.

U spomenutom konceptu zatražene su promjene u okviru kojih bi se ukinuli prethodni kriteriji, a odabir i pristup beneficijama proširili na sva domaćinstva koja se smatraju siromašnima i koja nisu u mogućnosti da zadovolje osnovne potrošačke potrebe.

Kako se navodi u konceptu, pored novčanih beneficija, korisnici_e socijalne pomoći imat će pravo na pristup nizu drugih beneficija i izuzeća, uključujući subvencije za komunalne usluge te za troškove medicinske njege i školovanja.

Prema navodima Svjetske banke, ukoliko ova reforma bude provedena, a ukupna vrijednost beneficija raspodijeljenih korisnicima_ama socijalne pomoći ostane nepromijenjena, siromašni korisnici_e socijalne pomoći će se preciznije identifikovati, a broj porodica sa djecom koje su korisnici_e socijalne pomoći bit će povećan za 25%. Kako naglašavaju iz Svjetske banke, ova reforma bi bila najodrživija i najekonomičnija alternativa u borbi protiv siromaštva djece na Kosovu.

Nacrt zakona o izmjenama programa socijalne pomoći bio je sadržan u zakonodavnom programu za 2021. godinu, ali Vlada ga nije odobrila. Ipak, Nacrt se našao i u zakonodavnom programu za 2022. godinu, a očekuje se da će ga Vlada usvojiti krajem novembra.

Ova publikacija je objavljena uz finansijsku podršku Evropske unije, a u okviru projekta “Građani, angažujte se”, koji K2.0 provodi u partnerstvu s Institutom GAP. Isključivu odgovornost za sadržaj snose Kosovo 2.0 i Institut GAP. Sadržaj ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Zašto je navedena ova klauzula?