Decembra 2015, potpisivanjem PariÅ”kog sporazuma, 195 zemalja se obavezalo da Äe āograniÄiti poveÄanje temperature na 1,5 odsto Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoeā.
MeÄutim, u nekim gradovima u Evropi, ovaj prag je veÄ preÄen, kao Å”to pokazuju podaci koje je analizirala i publikovala Novinska mreža za evropske podatke (EdjNet).
EdjNet je analizirao podatke Evropskog centra za srednjoroÄnu prognozu vremena (ECSPV), koji meri meteoroloÅ”ke podatke kombinujuÄi informacije iz razliÄitih izvora (meteoroloÅ”ke stanice, meteoroloÅ”ke balone, bove i satelitske opservacije).
Inovativne tehnologije su omoguÄile istraživanje meteoroloÅ”kih modela za period duži od jednog veka, jer ove tehnologije harmonizuju informacije iz hiljadu razliÄitih izvora informacija i omoguÄuju poreÄenja u vremenu i prostoru. Podaci u obzir uzimaju informacije od 1900. godine do 2017. i obuhvataju viÅ”e od 500 evropskih gradova, ukljuÄujuÄi 78 urbanih centara na Balkanskom poluostrvu.
Relevantan pokazatelj klimatskih promena jeste broj toplih dana izmerenih svake godine. Kriterijum prema kom se jedan dan smatra ātoplimā zavisi od grada i izmerene proseÄne temperature. Na primer, dani se smatraju ātoplimā ako, u dvadesetÄetvoroÄasovnom periodu, proseÄna temperatura prelazi 25 stepena Celzijusovih u PriÅ”tini, 28 stepena Celzijusovih u Tirani i 26 Celzijusovih u Skoplju. UzimajuÄi ovo u obzir, broj toplih dana izmeren svake godine duplira se na celom Balkanskom poluostrvu.
Postoje i neki ekstremniji sluÄajevi Å”irom regiona. U Splitu, gde proseÄne temperature treba da preÄu 27 stepena u dvadesetÄetvoroÄasovnom periodu da bi se kvalifikovale kao topao dan, broj toplih dana na godiÅ”njem nivou preÅ”ao je od proseka od 0,35 godiÅ”nje u 20. veku do 13,5 u 21. stoleÄu.
Broj toplih dana u Tirani na godiÅ”njem nivou porastao je sa proseka od oko 1,5 u 20. veku na viÅ”e od 8 godiÅ”nje od 2000. godine, dok je u PriÅ”tini proseÄan broj toplih dana viÅ”e nego uÄetvorostruÄen — sa 0,86 na godiÅ”njem nivou u 20. veku na viÅ”e od 3,5 u 21. veku.
ViÅ”e temperature dovode do porasta nivoa mortaliteta, gde su starije osobe i novoroÄenÄad u opasnosti. Na primer, toplotni talas u Evropi avgusta 2003. ubio je viÅ”e od 52.000 osoba, prema organizaciji struÄnjaka (think tank) Institut za zemaljske politike (Earth Policy Institute).
Istraživanje je pokazalo da, kada se dnevne proseÄne temperature poveÄaju iznad 22 stepena Celzijusovih, smanjuju se kognitivne sposobnosti kod bolesne Å”kolske dece, posebno u oblasti matematike. Na Kosovu, proseÄni broj ātoplihā Å”kolskih dana godiÅ”nje poveÄan je za skoro Äetiri puta u PriÅ”tini i Prizrenu izmeÄu dva veka. Od proseka od oko jednog Å”kolskog dana godiÅ”nje u 20. veku u oba grada, oba sada imaju prosek od oko Äetiri.
Faktori rizika u regionu
āKlima se menja na celom kontinentu, ali je zapadnobalkanski region posebno ranjivā, Radovan NikÄeviÄ, struÄnjak iz Regionalnog saveta za saradnju (RSS), istiÄe u intervjuu za partnera Kosova 2.0, Oservatorio Balkani Kaukazo (Osservatorio Balcani Caucaso, OBCT).
RSS je nedavno objavio studiju koja predviÄa rast temperature na Zapadnom Balkanu izmeÄu 1,7 stepena do 4 stepena Celzijusovih do kraja veka.
Faktori koji Äine da ovaj fenomen posebno postane zabrinjavajuÄ za ovaj region, prema NikÄeviÄevom miÅ”ljenju, ukljuÄujuÄi odlaganja u sprovoÄenju evropskih propisa o ublažavanju klimatskih promena i prilagoÄavanju klimatskim promenama.
āI dalje postoji snažna fragmentacija: vrlo razliÄite politike, zakonodavni okviri i metodi nadzora u regionu otežavaju borbu protiv klimatskih promenaā, objasnio je on. āÅ taviÅ”e, ekonomski razvoj je nesporni prioritet u regionu: Upravo zato je borba protiv klimatskih promena izostavljena, odgoÄena za bolja vremena. Na kraju, iskustvo i veÅ”ti ljudski kapaciteti u ovoj oblasti izostaju kada je reÄ o relevantnim institucijama.ā
Studija RSS zakljuÄuje da postoji potencijalni uticaj na poljoprivrednu proizvodnju, zdravlje graÄana, degradaciju Å”umskih podruÄja i poveÄanje broja poplava.
Uz izuzetak Kosova, države regiona su sve potpisnice PariÅ”kog sporazuma, koji obavezuje države da smanje emisije usvajajuÄi planove za ublažavanje posledica, a koji se bave uzrocima promena. Pored ograniÄenja koja su propisana PariÅ”kim sporazumom, u nekim opÅ”tinama uÄestvuju i grasrut inicijative, poput Konvencije EU o podrÅ”ci gradonaÄelnika klimi i energetici: potpisnici su NiÅ”, Tirana, Podgorica, Skoplje i 15 gradova u Bosni i Hercegovini.
Å taviÅ”e, usvajanje planova za prilagoÄavanje ima za cilj da se uvede bolje upravljanje veÄ postojeÄim vidljivim efektima klimatskih promena. Kako bi se bolje razumeo napredak napravljen prilikom usvajanja Lokalnih klimatskih planova (LKP), konzorcijum EdjNet prikuplja informacije o usvojenim politikama prilagoÄavanja ili onima koje Äe lokalne vlasti u Evropi tek da usvoje.
Napomena urednika: Ovaj Älanak je korigovan zbog niza materijalnih greÅ”aka nastalih zbog pogreÅ”knih podataka koji su pruženi a tiÄu se 38 gradova, ukljuÄujuÄÄi Skopje i Prizren. Za viÅ”e informacija Ā vidi ovdje. K
Ovaj izveÅ”taj je saÄinila Novinska mreža za evropske podatke. Dodatno izveÅ”tavanje obavili Fitim Saljihu (Salihu) i Džek (Jack) Robinson.
Naslovna fotografija: Besnik Bajrami / K2.0.