Dolazi PISA
Novo testiranje PISA-e zatiče Kosovo sa starim obrazovnim problemima.
Slab uspjeh koji je kosovski obrazovni sistem 2018. godine ostvario na testiranju Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika_ca (PISA), kojeg se vrši širom svijeta, našao se u fokusu gotovo svakog razgovora koji se tiče kvaliteta obrazovanja na Kosovu.
Na testiranju PISA-e vrednuje se akademsko znanje učenika_ca od 15 i 16 godina, a obrazovni sistem Kosova je postigao rezultate koji su ispod prosjeka zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Kosovo je prvi put učestvovalo na testiranju 2015. godine, kada je uspjeh lokalnih učenika_ca bio treći najslabiji. Godine 2018. učenici_e sa Kosova su se popeli za jedno mjesto, završivši na četvrtoj poziciji odozada.
PISA-ino testiranje, koje se obavlja svake tri godine, 2021. nije organizovano zbog pandemije, što će biti nadoknađeno u periodu od jula do septembra 2022. godine. Ovogodišnje testiranje će obuhvatiti gotovo 6.300 učenika_ca iz svake od ukupno 85 zemalja učesnica, uključujući Kosovo, a očekuje se da će rezultati biti objavljeni u decembru 2023. godine.
Organizator PISA-e, OECD, u svom najnovijem multidimenzionalnom izvještaju za Zapadni Balkan obrazovne reforme je uvrstio u najaurgentnije probleme s kojima se moraju pozabaviti kosovske institucije. Međutim, ključne reforme u sektoru obrazovanja, kojima bi se uslovilo poboljšanje standarda kao i rezultata na testiranju PISA-e, trenutno su u zastoju. Dvogodišnja pandemija je uzdrmala sisteme obrazovanja u cijelom svijetu, a posebno u zemljama kao što je Kosovo, gdje je sistem obrazovanja već bio smatran naročito lošim.
U utorak, 19. aprila, u 28 općina je održan protest učenika_ca, i to pod sloganom “Ne ide mi se u školu”. Tim protestom, prvim tog tipa, a čiji je organizator Vijeće učenika_ca Kosova (VUK), đaci_kinje su zatražili da institucije, nastavnici_e i roditelji_ce usmjere pažnju na unapređenje kvaliteta obrazovanja.
Suočeni sa hitnom potrebom da se pozabavi posljedicama pandemije ne samo u obrazovanju, već i u drugim oblastima, iz Vlade koja je preuzela mandat prije godinu dana poručuju da nema nade za popravak na PISA-i.
Novi nastavni plan i program u starim okolnostima
Dana 11. marta 2020. godine, kada je broj slučajeva COVID-a širom svijeta bio u porastu, Vlada Kosova je u sklopu mjera prevencije odlučila da zatvori škole.
S tim u vezi je Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije (MONT) zajedno sa drugim akterima organizovalo nastavu na daljinu, što je u početku obuhvatalo emitovanje videočasova na javnom radio-televizijskom servisu Kosova, a za učenike_ce osnovne i niže srednje škole. Srednje i visoko obrazovanje stavljeno je u nadležnost općina, koje su se pri održavanju nastavnog procesa koristile elektronskim platformama kao što je Zoom.
Školska 2020/2021. godina započela je nakon brojnih odlaganja, a uz mjere prevencije COVID-a poput fizičke distance (a što je iziskivalo smanjenje broja učenika_ca u učionicama), mjerenja temperature učenika_ca, nošenja maski i sl. MONT je u istom periodu izradio smjernice za organizovanje nastavnog procesa u uslovima pandemije. U pripadajućem dokumentu opisana su tri scenarija koja su zavisila od stepena rizika od COVID-a, i to: scenario A — fizička nastava, primjenjiv onda kada je rizik nizak; scenario B — djelimični povratak, kombinovana fizička i nastava na daljinu, primjenjiv onda kada je rizik umjeren; te scenario C — nastava na daljinu uz zatvaranje školskih ustanova, primjenjiv onda kada je rizik visok.
Fokusiravši se na upravljanje nastavom u toku pandemije, vlast je bila prinuđena da odustane od provedbe novog nastavnog plana i programa čiji je cilj, kao jedne od većih reformi do sada uvedenih u sistemu osnovnog obrazovanja od proglašenja nezavisnosti Kosova, bila je korjenita promjena učionice.
Novi plan i program za preduniverzitetsko obrazovanje odobren je 2011. te revidiran u martu 2016. godine, a plan je bio da se uvede tek dvije godine kasnije, 2018.
Plan i program je strukturisan tako da se obrazovanje pomakne od zasnivanja na predmetima — pri čemu je fokus stavljen na povećavanje količine znanja u predmetima kao što su matematika i gramatika — do razvoja širih sposobnosti i vještina. Taj okvir ima za cilj da mlade na Kosovu pripremi za suočavanje sa izazovima 21. stoljeća te da generiše nova kompetitivna znanja za globalno tržište rada.
Iako bi se implementacijom tog plana i programa značajno povećao kvalitet obrazovanja na Kosovu, sam proces je izložen neprestanim kritikama zbog toga što se u okviru istog nisu uzela u obzir ograničenja infrastrukture i ljudskog kapitala. U školama još uvijek nedostaju biblioteke, laboratorije i kompjutere, dok se nastava i dalje odvija u dvije smjene, prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj.
Pedagoški institut Kosova (PIK), nezavisna organizacija koja nudi stručne usluge MONT-u, 2019. godine je proveo istraživanje o implementaciji novog nastavnog plana i programa. Prema PIK-u, plan i program je nepravilno implementiran te su škole “ostale prepuštene same sebi kada je riječ o implementaciji novog nastavnog plana i programa na školskom nivou, a bez konsolidovane i stalne stručne pomoći.
U nedostatku koordinacijskog tijela, kako navode iz PIK-a, glavne aktivnosti vezane za reformu nastavnog plana i programa fragmentovane su i nisu koordinisane od strane MONT-a. Činjenica da općinske uprave za obrazovanje (OUO) nemaju kapacitet za implementaciju novog plana i programa spomenuta je u nedavno objavljenom izvještaju OECD-a, u kojem se navodi da OUO i škole trebaju više resursa kako bi implementirale proces osiguravanja kvaliteta u nastavi.
Posljedice manjka koordinacije između ostalog se mogu primijetiti u pripremi novih udžbenika, što je ključni element novog plana i programa. Petrit Tahiri, direktor Centra za obrazovanje Kosova (COK), nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem, kaže da je implementaciji novog plana i programa naštetio izostatak prethodne pripreme.
Primjera radi, nastavnici_e u skladu s novim nastavnim planom i programom imaju priliku da biraju udžbenike mimo onih koje je odabrao MONT, a ukoliko su mišljenja da će ta literatura doprinijeti zadovoljenju specifičnih potreba njihovih učenika_ca.
“To je nešto vrlo dobro, a što vidimo prvi put u našoj zemlji”, rekao je Tahiri, ali je napomenuo da ni roditelji, ni nastavnici_e ni učenici_e nisu bili dovoljno informisani o procesu. Posljedično tome, nisu bili ni pripremljeni za odabir vlastitih udžbenika.
Dukagjin Pupovci, zamjenik ministrice obrazovanja, kaže da su u MONT-u svjesni da se implementacija novog nastavnog plana i programa ne odvija u normalnim uslovima.
“Što se tiče provedbe novog plana i programa, to je jedan od najvećih izazova za obrazovni sistem Kosova”, rekao je Pupovci. “Izrada je potrajala, ali rezultati tog procesa se do sada nisu pratili kako treba.”
Prema njegovim riječima, pored izazova prisutnih otprije kao i dugotrajnih posljedica pandemije, MONT se morao fokusirati na normalizaciju stanja u nastavi u novonastalim okolnostima, što je dodatno usporilo implementaciju novog plana i programa. “Ovi vanredni poremećaji u nastavnom procesu [u toku pandemije] spriječili su nas da se usredsrijedimo na rješavanje problema vezanih za plan i program”, rekao je Pupovci.
Međutim, on smatra da je već preduzeto nekoliko koraka u pravcu deblokade cijelog procesa.
Jedan od do sada napravljenih koraka jeste uspostava lokalnih odbora za obrazovanje koji mogu pomoći da se nadležnosti za implementaciju nastavnog plana i programa decentralizuju te prebace sa Ministarstva na općinski nivo. Sastavljena od nastavnika_ca i drugih stručnjaka_inja, ova tijela će biti odgovorna za brigu o kvalitativnoj i kvantitativnoj realizaciji plana i programa.
Očekuje se da će implementaciji novog plana i programa doprinijeti i ažuriranje udžbenika, što bi novi nacrt zakona [o udžbenicima i nastavnim materijalima] trebalo da ubrza. Naime, novi nacrt između ostalog predviđa strože kriterije za evaluaciju sadržaja udžbenika. Obrazovni sistem na Kosovu trenutno je oslonjen na udžbeničke sadržaje za koje se smatra da su zastarjeli te da sadrže nepreciznosti i diskriminatoran jezik, a naročito kada je riječ o etničkim manjinama, ženama i LGBTI+ osobama.
Uprkos tome, Nacrt zakona već pet godina čeka na odobrenje Skupštine iako su iz Vlade 2021. godine poručili da vjeruju kako će nacrt ići na skupštinsko glasanje u roku od godinu dana. Zakon o udžbenicima u svom trenutnom obliku donijet je 2007. godine.
COK je pak utvrdio nekoliko drugih izazova koji otežavaju provedbu reforme nastavnog plana i programa. Među njima su fragmentovan i nedosljedan pristup implementaciji reforme te nezadovoljavajuća količina orijentacije i podrške za nastavnike_ce i škole. COK također ističe slab kvalitet upravljanja školama kao i nedovoljnu uključenost općinskih uprava u proces.
Kako navodi Tahiri iz COK-a, očekuje se da OUO, direktori_ce škola, nastavnici_e i drugo obrazovno osoblje implementiraju politike i upute koje je izradilo Ministarstvo. Međutim, nastavlja Tahiri, nedostaju komunikacija i usklađeno djelovanje MONT-a i OUO-a.
Još jedna neispunjena strategija
Škole u urbanim i one u ruralnim područjima Kosova značajno se razlikuju, i u pogledu broja učenika_ca i nastavnika_ca i u pogledu infrastrukture i kapaciteta.
Iako su neke škole u većim gradovima opremljene računarima, bibliotekama i drugim nastavnim pomagalima, škole u manjim gradovima i selima još uvijek su opremljene samo osnovnim alatima kao što su tabla i kreda. Razlike postoje i na planu ljudskih resursa u OUO-u. Uprkos tim odstupanjima, MONT većinom upotrebljava isti strateški pristup za sve škole.
Što se tiče kašnjenja u provedbi reforme nastavnog plana i programa, činjenica da je svaka općina tretirana na isti način smatrana je presudnim razlogom zbog kojeg opći kvalitet školovanja nije unaprijeđen kao i zbog kojeg nisu implementirane druge politike iz Strateškog plana za obrazovanje Kosova za period od 2017. do 2021. godine (SPOK), dokumenta koji predstavlja temelj razvoja obrazovnog sektora.
Odobren 2016. godine, Strateški plan obuhvata sedam ciljeva za razvoj obrazovnog sistema zasnovanog na kvalitetu, inkluzivnosti i odgovornosti, a u svrhu pripreme učenika_ca shodno međunarodnim standardima i najboljim praksama.
Prema procjeni COK-a, do 2021. godine su u potpunosti ostvarena samo dva od 48 rezultata predviđenih u okviru sedam strateških ciljeva te je kompletirano 19 mjera od 264 koliko ih je planirano u SPOK-u.
Glavni nalazi evaluacije COK-a pokazuju da ciljevi zacrtani u SPOK-u nisu ispunjeni između ostalog zbog čestog održavanja i općih i lokalnih izbora od 2017. do 2021. godine, usljed čega je pažnja skrenuta sa obrazovnih na druge probleme. Rukovodstvo MONT-a je u navedenom razdoblju promijenjeno četiri puta.
Iz COK-a su također spomenuli da MONT nije uspio da stvori održiv sistem u kojem bi lokalni nivoi bili nadležni i odgovorni za implementaciju obaveza koje proizlaze iz SPOK-a.
Prema Tahirijevim riječima, radi olakšanja provedbe Strateškog plana na lokalnom nivou, COK je sa pojedinim općinama radio na razvoju lokalnih akcijskih planova u skladu sa strategijom usvojenom na centralnom nivou, pri čemu su također uzete u obzir potrebe lokalnih zajednica kao i okolnosti u njima. Međutim, Tahiri smatra da ono što je time zacrtano nije realizovano.
“Nažalost, nisu implementirani čak ni planovi koje su izradile općine, a usvojile općinske skupštine ili pak sami načelnici_e”, rekao je Tahiri. “Opći nedostatak kapaciteta ne proistječe iz nedostatka strateških dokumenata, već iz činjenice da se isti ne provode, odn. proistječe iz nedostatka kapaciteta za provođenje.”
Zamjenik Pupovci kaže da je provedba glavni problem s kojim su suočene sve obrazovne strategije.
“Uvijek je postojao širi konsenzus u vezi sa ovim planovima i nije bilo zauzimanja oprečnih stavova, ali stvar je u tome da se za političku dobit radilo ono što uopće nije bilo sadržano u strateškim planovima”, rekao je Pupovci.
Krajem 2021. godine, Kosovo nije imalo strateški plan za obrazovanje budući da je dokument još uvijek bio u procesu izrade u MONT-u. Očekuje se da će Nacrt SPOK-a za period od 2022. do 2026. godine ubrzo biti gotov, a Pupovci navodi da će biti organizovan oko pet ciljeva, i to oko: obrazovanja u ranom djetinjstvu, kvaliteta preduniverzitetskog obrazovanja, obuke i stručnog obrazovanja, povezivanja sa tržištem rada te visokog obrazovanja i digitalizacije.
Jedan od ciljeva koji lančano utječe na realizaciju drugih strateških ciljeva jeste digitalizacija, proces koji je u konstantnom zastoju. Upotreba tehnologije u obrazovanju tokom pandemije pokazala je da digitalizacija i opremanje nastavnika_ca i učenika_ca digitalnim vještinama nisu bili uspješni. Čak i Pupovci smatra da je ta komponenta zanemarena.
“Digitalizacija obrazovnog sistema i snabdijevanje škola računarima bili su težište posljednjeg SPOK-a”, rekao je Pupovci.
“To se nikada nije realizovalo — bilo je zahtjeva da se u ovu svrhu utroše državna sredstva te da se proces koordiniše na centralnom nivou, ali do provedbe nije došlo”, dodao je Pupovci.
Međutim, prema njegovim riječima, digitalizacija će biti ključni cilj u novom SPOK-u, a Ministarstvo će biti reorganizovano kako bi realizovalo cijeli proces. Prvi korak bit će prilagođavanje Evropskog okvira za digitalne kompetencije potrebama Kosova.
Iako je pandemija istakla važnost digitalizacije, Tahiri kaže da lekcije naučene u tom periodu nisu iskorištene kako treba.
“Sa žaljenjem mogu reći da mi kao društvo ne koristimo ovaj momentum da izvučemo lekcije iz pandemije i nastavimo proces”, rekao je Tahiri, dodavši da COK realizuje projekte u kojima se školama pomaže da izbjegnu produbljivanje jaza između tradicionalnog učenja i tehnologije, i to kroz promovisanje “mješovitog učenja” — kombinovanja uobičajenih sadržaja i tehnologije.
“I dalje je problematično to što, umjesto da smo iskoristili ono što smo naučili, samo smo prebrodili sve i vratili se u martu 2021. godine, kao da je ovo razdoblje mračno doba pandemije, pa nastavljamo gdje smo stali”, rekao je Tahiri.
Poremećaj
U Indeksu ljudskog kapitala koji je Svjetska banka (SB) objavila 2020. — prije pandemije — procijenjeno je da se očekuje kako će dijete na Kosovu koje se upiše u školu sa navršene četiri godine do svoje 18. završiti 13,2 godine školovanja. Prema pokazateljima SB-a, koji mjere godine školovanja u odnosu na usvojeno gradivo, 18-godišnjaci_kinje na Kosovu ustvari steknu obrazovanje u vrijednosti od 7,9 godina predavanja, što je za 5,3 manje nego što bi trebalo da steknu.
Iz Svjetske banke predviđaju da će se posljedice zatvaranja škola osjećati decenijama. Prema rezultatima SB-ove evaluacije društveno-ekonomskih posljedica pandemije u susjednim zemljama Kosova, uprkos brzom djelovanju vlasti u tim zemljama, gubici u učenju nastali usljed pandemije će biti “neizbježni i značajni”. U pripadajućem izvještaju evaluacije prognozira se da će ti gubici nesrazmjerno pogoditi ugrožene grupe.
Isto se dogodilo na Kosovu, a naročito kada su posrijedi učenici_e iz romske, aškalijske i egipćanske zajednice, koji su i prije pandemije živjeli u teškim društveno-ekonomskim uslovima, a što im je otežalo ravnopravan pristup obrazovanju. U toku pandemije, ovi učenici_e su bili suočeni sa većim izazovima u okviru onlajn nastave. Naime, imajući u vidu nedostatak odgovarajuće tehnološke opreme, istraživanja pokazuju da su učenici_e iz romske, aškalijske i egipćanske zajednice bili uskraćeni za pristup obrazovanju zbog pandemije. MONT planira da nadoknadi taj gubitak kroz upućivanje finansijske podrške mjesnim centrima za učenje.
Prema riječima Pupovcija, prepreke u obrazovnom procesu nastavile su se gomilati uprkos naporima usmjerenim na dodatnu nastavu.
“Ja mislim da su ove dvije pandemijske godine donijele toliki poremećaj da ne možemo biti naročito optimistični u smislu da će 2022. godine biti nekih pomaka”, rekao je Pupovci. Dodao je da je Ministarstvo već obavilo pripreme za PISA-u, u okviru kojih su instruisali učenike_ce o načinu održavanja testiranja, a kako tehnikalije ne bi utjecale na njihov uspjeh. Pupovci smatra da će rezultati biti istinski pokazatelj stanja u osnovnom i srednjem obrazovanju na Kosovu.
Međutim, kako navodi Tahiri, kosovske vlasti nisu uzele u razmatranje prethodne rezultate PISA-e niti rezultate Međunarodnog istraživanja trendova u znanju matematike i prirodnih nauka (TIMSS).
“Naprotiv, rezultati iz proteklih godina, bilo PISA-e ili TIMSS-a, u mnogim slučajevima su služili za napadanje i nastavnika_ca i roditelja”, rekao je Tahiri. “Ne možemo sad reći: ‘Hajde da smislimo neke ad hok intervencije i bit će bolje.’ Intervencije u sistemu moraju biti sistematične, koherentne i trajne.”
TIMSS
Na Međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka (TIMSS), u okviru kojeg se svake četiri godine procjenjuju vještine polaznika_ca četvrtog i osmog razreda u oblastima matematike i prirodnih nauka, učenici_e četvrtog razreda sa Kosova prvi put su učestvovali 2019. godine.
Rezultati TIMSS-a obavljenog 2019. godine podvlače stagnaciju u uspjehu kosovskih učenika_ca četvrtog razreda (10 godina) u oblastima matematike i prirodnih nauka. Učenici_e su u objema oblastima ostvarili rezultate koji su ispod međunarodnog prosjeka. Što se tiče matematike, kosovski učenici_e su postigli 444 od ukupno 1000 bodova, što je 56 bodova manje od međunarodnog prosjeka. Kosovo u tom pogledu zauzima 49. poziciju od ukupno 58 zemalja učesnica. Što se tiče prirodnih nauka, kosovski učenici_e su postigli 413 bodova, što je za 87 manje od međunarodnog prosjeka. Kosovo u tom pogledu zauzima 52. poziciju od ukupno 58 zemalja.
Iako bi centralni nivo vlasti trebalo da na osnovu spomenutih provjera donosi odluke u vezi sa neophodnim stavljanjem obrazovnog sektora u vrh prioriteta, Kosovo u proteklih pet godina nije značajnije povećalo izdvajanja budžetskih sredstava za ovaj sektor. Budžet se 2020. povećao za 5,2%, što je najveće dosadašnje povećanje, a ove godine za 3,98%. Na Vladinoj listi budžetskih prioriteta obrazovanje već tri godine zauzima peto mjesto.
S druge strane, uzimajući u obzir da je nakon pandemije neophodno intervenisati u obrazovni sektor, u izvještaju Instituta GAP navodi se da je od marta do decembra 2021. godine samo 1,5 od 270 miliona eura budžetskih sredstava izdvojeno za obrazovni i sektor nauke. Otprilike 70% od tih 270 miliona eura izdvojeno je za suzbijanje pandemije i ekonomski oporavak, što su mnogi smatrali ključnim prioritetima.
U okviru planiranog godišnjeg budžeta za obrazovni sektor ogromna većina novca ide na plate, kapitalna ulaganja te robu i usluge. Mali dio sredstava — ako se sredstva uopće i izdvajaju za te namjene — ide na ulaganja u projekte usmjerene na kvalitetno obrazovanje, provedbu reformi nastavnog plana i programa, uspostavu službi za podršku učenicima_ama i nastavnicima_ama, stručnu literaturu, školske biblioteke ili novu tehnološku opremu.
Obrazovanje u regiji
Prema raspoloživim podacima, u ostatku regije su rashodi u oblasti obrazovanja približni državnim rashodima Kosova, a iznose tri do četiri posto BDP-a. Rezultati koje su zemlje Zapadnog Balkana postigle na međunarodnim testovima također su slični rezultatima Kosova.
Na PISA-i održanoj 2018. godine đaci_kinje iz država Zapadnog Balkana u prosjeku su postigli 402 boda u čitanju, 414 u matematici te 408 u prirodnim naukama, što znači da je oko 80% učenika_ca iz svih zemalja OECD-a ostvarilo bolji uspjeh nego prosječni učenik_ca iz regije. Međutim, obrazovni sistemi unutar Zapadnog Balkana međusobno se znatno razlikuju. Prosječni uspjeh Srbije u čitanju, matematici i prirodnim naukama npr. približan je uspjehu pojedinih zemalja Evropske unije kao što su Bugarska, Grčka i Rumunija. S druge strane, prosječni uspjeh Kosova bliži je uspjehu zemalja sa niskim ili srednjim dohotkom kao što su Indonezija i Maroko.
Međutim, Pupvci kaže da će ovogodišnji budžet za ovaj sektor biti dodatno povećan, a nakon što [MONT] zatraži dodatna sredstva od Ministarstva finansija. Nadalje, [MONT] očekuje i sredstva vanjskih donatora koja će biti iskorištena za provedbu nove strategije za period od 2022. do 2026. godine.
Tahiri kaže da je njegova organizacija dala preporuke za promjenu modela finansiranja obrazovnog sektora, pri čemu su uzete u obzir potrebe općina, škola i stručnog usavršavanja nastavnika_ca kao i činjenica da se broj učenika_ca smanjuje. Primjera radi, što se tiče osnovnih i nižih srednjih škola, na Kosovu se ove godine školuje oko 14.000 učenika_ca manje u odnosu na prethodnu, a prema podacima Agencije za statistiku Kosova.
“Smanjenje broja učenika_ca moglo bi dovesti do zatvaranja škola, usljed čega nastavnici_e mogu ostati bez posla”, rekao je Tahiri. “Trebalo bi da postoji budžet na osnovu kojeg će se školama, OUO-u i MONT-u pomoći da premjeste nastavno osoblje koje bi moglo biti višak u sistemu, tako da kažem.”
Kako se bliži testiranje PISA-e, predviđa se da će se gubici u učenju nastali u pandemiji u značajnoj mjeri odraziti na rezultate kosovskih učenika_ca.
“Kompletirali smo pripreme te informisali učenike_ce o načinu na koji će testiranje biti organizovano, da bar tehnički aspekti ne bi utjecali na njihov uspjeh”, rekao je Pupovci. “Realan rezultat je naš cilj, a nadamo se da se manjak znanja u pogledu rada na računaru i sl. neće odraziti [na uspjeh].”
Očekuje se da će rezultati PISA-e biti slabiji i u ostatku svijeta, a ne samo na Kosovu. Usljed pandemije, Svjetska banka predviđa da će na predstojećem testiranju PISA-e neke zemlje pasti na nivo na kojem su bile 2015. godine, pa čak i niže.
“Što se tiče nas kao Kosova, ako postignemo isti uspjeh kao na prethodnoj provjeri, to bi se moglo smatrati uspjehom”, rekao je Tahiri.
S druge strane, izgleda da je implementacija novog nastavnog plana i programa te strateškog plana obrazovanja ključ napretka kosovskih učenika_ca u globalu kao i na testiranju PISA-e. Oni su već počeli da zahtijevaju taj pomak mobilizujući se i održavajući proteste širom Kosova.
Naslovna fotografija: Ferdi Limani / K2.0.
Ova publikacija je objavljena uz finansijsku podršku Evropske unije, a u okviru projekta “Građani, angažujte se”, koji K2.0 provodi u partnerstvu s Institutom GAP. Isključivu odgovornost za sadržaj snose Kosovo 2.0 i Institut GAP. Sadržaj ne odražava nužno stavove Evropske unije.
Zašto je navedena ova klauzula?
-
-
- Ovaj članak je napisan na albanskom.