Svakodnevno praćenje vijesti može biti iscrpljujuće i u idealnim okolnostima, pa čak i onda kada nam jedna pandemija ne narušava živote.

Prema tome, ne zamjeramo vam ako vam je ususret još jednim izborima došlo da ukinete sve obavijesti na telefonu, isključite laptop i bježite od neprestanih udarnih naslova kao… pa, kao od kuge.

Međutim, iako bi možda bilo i pretjerano da u svakom momentu pratite već dobro nam poznatu zavrzlamu ispunjenu obećanjima, raspravama i skandalima, to ne znači da ne želite ostati informisani.

Zato ćemo vam svake sedmice zaključno s danom izbora, 14. februarom, ponuditi sedmični pregled najupečatljivijih (i onih manje dopadljivih) događanja.

Kako je ovo prvi takav presjek, mnogo toga je za sustići…

Kakvog li iznenađenja…?

Zabranjivanje učešća kandidata/kinja u izbornom procesu zbog njihovih krivičnih dosjea neminovno privlači ogromnu pažnju nakon presude Ustavnog suda koja je i dovela do raspisivanja novih izbora. U skladu s tim, ne iznenađuje činjenica da je upravo ovo pitanje u proteklih sedam dana postalo glavna tema vijesti — i polemika.

Sve je kulminiralo u petak (22. januara) navečer, kako se bližio istek roka u kojem je Centralna izborna komisija (CIK) bila dužna da ovjeri političke subjekte i njihove kandidatske liste.

Komisija je naposljetku glasala protiv ovjere Vetëvendosjea (VV) — stranke pobjednice izbora održanih 2019. godine, a istovremeno i favoritkinje za novu pobjedu u februaru — unijevši tako neizvjesnost u cijeli izborni proces.

Zeleno svjetlo za učešće nije dato ni jednoj manjoj stranci, Nismi. S druge strane, Alijansa za budućnost Kosova (AAK) ovjerena je kao politički subjekt, ali je njena kandidatska lista odbijena nakon što je rukovodstvo AAK zatražilo da se o te dvije stavke glasa odvojeno.

Izvjesno je da će dane i sedmice pred nama obilježiti prava oluja žalbi i pravnih sporova dok temperatura na političkoj sceni raste, prilikom čega sve strane pokušavaju dokraja shvatiti implikacije najnovijeg razvoja događaja. Stranke i kandidati/kinje u svakom slučaju imaju pravo da se žale na odluke CIK-a u roku od 24 sata, i to Komisiji za izborne žalbe i prigovore te potom i Vrhovnom sudu. Nadalje, odluke CIK-a mogu se osporiti i pred Ustavnim sudom Kosova.

Da bismo razumjeli šta je prethodilo svemu ovome, vratimo se nekoliko koraka unazad.

Naime, Ustavni sud je u decembru uvažio žalbu kojom je grupa zastupnika/ca iz redova VV-a nastojala osporiti ustavnost vlade na čelu s Avdullahom Hotijem. Sud je presudio da je potrebno raspisati nove izbore budući da je formiranje vlasti prelomio glas zastupnika koji je protupravno obnašao funkciju, s obzirom na to da je nedavno proglašen krivim za počinjenje krivičnog djela.

Sudije su se konkretno pozvale na član 29. stav 1. tačka q) Zakona o općim izborima, u kojem se navodi sljedeće: “Svako lice čije se ime pojavljuje na Biračkom spisku podobno je da [bude ovjereno] kao kandidat, osim ukoliko je osuđeno za krivično delo pravosnažnom odlukom suda u poslednje tri (3) godine.”

Nedugo zatim se počelo spekulisati da li će popularnom vođi VV-a Albinu Kurtiju biti dozvoljeno da se kandiduje na izborima. Naime, u januaru 2018. godine, Osnovni sud u Prištini izrekao je uslovne kazne zatvora Kurtiju i drugim vodećim ličnostima VV-a pošto su osuđeni za zloupotrebu oružja 2015. godine, kada su ispalili suzavac u Skupštini. Presuda je postala pravosnažna nakon što ju je u septembru 2018. godine potvrdio Apelacijski sud.

Uprkos toj osuđujućoj presudi, Kurti je kao kandidat za premijera ipak uvršten na VV-ov spisak kandidata/kinja za predstojeće izbore dostavljen CIK-u.

U srijedu (20. januara), iz Komisije su saopćili da su dobili konačnu ocjenu Sudskog vijeća Kosova (SVK), koje su prethodno zamolili za pomoć u procesu ovjere kandidata/kinja. Kurti se zaista našao među 47 osoba — kandidovanih ispred 15 različitih političkih subjekata — za koje je SVK ocijenio da je njihova kandidatura protivna Zakonu o općim izborima.

Na pitanje šta to znači za njega i listu čiji je trebao biti nosilac Kurti nije dao jasan odgovor. “Dostavili smo listu kao što je i zatraženo od nas, i to je naša lista”, poručio je. “Nosilac sam liste koji strogo poštuje i pridržava se Ustava te zakona koji štite prava svakoga od nas.”

Po objavi spiska kandidata/kinja za koje postoji mogućnost da CIK neće ovjeriti njihovo učešće, predsjednica Komisije, Valdete Daka, održala je konferenciju za štampu i tom prilikom osudila prijetnje koje su političke stranke uputile i CIK-u i njoj lično. Pripadnik VV-a Glauk Konjufca i njegova stranačka kolegica Albulena Haxhiu — osuđena u istom predmetu kao i Kurti — optužili su CIK za pokušaj “eliminacije” Kurtija s izborne liste.

“Krajnje su nečuvene i opasne prijetnje koje su javno iznesene protiv mene, što je izazvalo bojazan kod moje porodice”, istakla je Daka. “Svim onim kandidatima/kinjama koji su jučer vidjeli svoja imena na spisku Sudskog vijeća Kosova kao osobe koje ne zadovoljavaju kriterije za ovjeru njihove kandidature za članstvo u Skupštini, na albanskom ću vam reći nešto veoma jasno i koncizno: vaše kandidovanje onemogućavaju zakon i odluka Ustavnog suda, a ne ja.”

Međutim, do sjednice CIK-a održane u petak stvari su prema svemu sudeći postale još zamršenije, a posebno nakon što je Ured za registraciju i ovjeru političkih stranaka (UROPS) Komisije preporučio ovjeru učešća svih političkih subjekata i kandidata/kinja. U obrazloženju preporuke, izvršni direktor UROPS-a Yll Buleshkaj podcrtao je da u članu 29. stav 1. tačka q) Zakona o općim izborima postoje nejasnoće — te da [Ured] u tom pogledu nije dobio smislene smjernice ni od jedne od mnogobrojnih institucija kojima se obratio za pomoć.

U CIK-u je uslijedila višesatna burna rasprava. Svih jedanaest članova/ica Komisije diskustovalo o tome da li će glasati za ovjeru svakog političkog subjekta i kandidatske liste pojedinačno ili će se pak voditi preporukom UROPS-a te o njima glasati u paketu. Na kraju je većina članova/ica Komisije glasala za pojedinačno razmatranje podnesaka.

Komisija je potom odobrila kandidatske liste Demokratske lige Kosova (LDK) i Demokratske stranke Kosova (PDK) — s tim da su obje stranke zamijenile nedavno osuđivane kandidate/kinje na svojim listama drugima — kao i onu Srpske liste, te liste drugih političkih subjekata koje zastupaju nacionalne manjine.

Iz VV-a i Nisme najavljeno je da će uložiti žalbu na odluku o odbijanju njihovih listi. Iz VV-a su odluku CIK-a okarakterisali kao “skandaloznu”, dok je čelnik Nisme, Fatmir Limaj, izjavio da se radi o “do sada nezabilježenom napadu na [njihovu] stranku i demokratski proces uopće.”

* * *

Drugi ovosedmični problem koji je malo koga iznenadio bio je raskorak između riječi i djela političkih stranaka glede rodne ravnopravnosti.

Što se većih stranaka tiče, LDK i PDK su na izbornim listama koje su prvobitno dostavili CIK-u uvrstili po 30% žena, što je zakonski propisan minimum zastupljenosti žena na kandidatskim listama. AAK je na tom planu bila malo bolja imajući u vidu da su od ukupnog broja nominovanih kandidata/kinja na njihovoj listi žene činile 31%, dok je na listi VV-a taj postotak iznosio 37%.

Kosovski centar za rodne studije reagovao je na ove vijesti sljedećim očitovanjem: “Tako nizak postotak žena na izbornim listama — što će se odraziti na sastav zakonodavstva te usto doprinijeti opstanku mentaliteta i prakse isključivanja žena iz politike — negativno će utjecati na proces izrade politika jer nema garanta da će njime biti obuhvaćeni interesi svih identitetskih i ekonomskih skupina i među rodovima i unutar njih.”

* * *

A što se tiče iznenađenja, jedno od njih svakako nije praktično neprikosnoven položaj Srpske liste među strankama srpske manjine. Nenad Rašić, lider Napredne demokratske stranke — jedne od srpskih partija koja će izostati s predstojećih izbora — izjavio je za Prishtina Insight da će Srbi/kinje na Kosovu ponovo ostati uskraćeni za slobodne i fer izbore.

Rašić je aludirao na zastrašivanje kandidata/kinja i glasača/ica opsežno dokumentovano tokom predizborne kampanje 2019. godine. Na izborima te godine, Srpska lista — koja uživa podršku Beograda — nadmoćno je osvojila deset mjesta u Skupštini rezervisanih za predstavnike/ce srpske manjine.

Ognjen Gogić, politički analitičar NVO-a Aktiv, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da Srpska lista ima “monopol” u srpskoj zajednici. “Do izvjesne mjere, politika zvaničnog Beograda je da se svi Srbi podvedu pod isti krov i da ih predstavlja Srpska lista”, objasnio je Gogić. “Sve ostale političke stranke su sistemski propale, etiketirane kao izdajničke partije, i tako dalje.”

Uključujemo se u program

AAK je prva stranka koja je objavila izborni program uoči februarske kampanje. Elaboriran na 68 stranica, njihov program je zasnovan na četiri stuba: ekonomiji, sigurnosti i vladavini prava, socijalnoj zaštiti te vanjskoj politici.

Predviđeno je da krilatica predizborne kampanje ove stranke bude “Sila Kosova”, ali AAK u javnost istupa i s porukom “Ramush za predsjednika 2021” nakon što su iz rukovodstva stranke saopćili da njihov lider Ramush Haradinaj želi biti sljedeći predsjednik Kosova. Mada ga/je neće birati glasačko tijelo, predsjednika/cu — čiji će mandat trajati pet godina — u nastavku 2021. godine izabrat će novoizabrani skupštinski zastupnici/e.

Možda i najatraktivnija obećanja AAK vezana su za ekonomiju, a jedno od njih je da će “do isteka mandata realizovati privredni rast od 8%a” (prije pandemije, privredni rast iznosio je otprilike 4%) te da će izraditi “paket oporavka” od COVID-19, što podrazumijeva finansijsku pomoć u visini od milijardu eura namijenjenu preduzećima i građanima/kama.

S druge strane, nakon što je PDK u ponedjeljak dala slično obećanje — da će pripremiti fond od milijardu eura — Lulëzim Blaka iz AAK odvratio je da je PDK “kopirao” njihovu ideju.

Program Demokratske stranke Kosova užeg je područja primjene te je konkretno usmjeren na oporavak privrede kroz podršku privatnim preduzećima i na povećanje sredstava rezervisanih za isplatu socijalne pomoći za 40%, starosnih penzija za 30 do 40%, a boračkih za 30%. Pitanje boračkih penzija je kontroverzno s obzirom na činjenicu da se za njihovu isplatu iz državnog budžeta svake godine izdvajaju desetine miliona eura. Korisnika/ca ove naknade je preko od 35 000, s tim da se za oko 19 000 njih sumnja da su falsifikovali svoj borački status.

PDK također obećava da će povisiti minimalnu platu na 300 eura te povećati vrijednost plata u javnom sektoru “u prosjeku za 30%”. Prosječne mjesečne naknade u javnom sektoru već su 40 do 50% veće od onih u privatnom, što prema izvještaju Insituta Riinvest iz 2020. godine “ima štetan učinak na tržište rada i konkurentnost privrede Kosova.”

Zajednička lista LDK-AKR još uvijek nije objavila program u pisanoj formi, no jeste objelodanila slogan koji glasi “Ostajemo u Ligi”. Na predizborim skupovima i terenskim posjetama, član LDK i v. d. premijera Avdullah Hoti — koji se ponovo kandidovao za premijersku poziciju — nudi “prozapadnu” viziju.

Hoti je ujedno spomenuo mogućnost uvođenja recipročnih trgovinskih mjera Srbiji, što je izuzetno kontroverzno rješenje koje LDK u prošlosti nije podržavala. Na kraju je to bila jedna od posljednjih kapi što su prelile čašu i uzrokovale raspad koalicijske vlade VV-a i LDK početkom 2020. godine.

Nakon snažnog pritiska SAD-a i EU, jedna od prvih stvari koje je Hoti učinio kada je stupio na poziciju premijera u junu bila je da poništi odluku vlade Albina Kurtija o uvođenju reciprociteta. Ipak, na nedavnom sastanku s albanskim stanovnišvom u Preševu, Hoti je naglasio: “Mi imamo pravo da sve mjere koje Srbija uvede nama uvedemo i mi njoj, što ćemo bez izuzetka i uraditi.”

I VV tek treba objaviti program u pisanoj formi, iako jesu publikovali sporazum o zajedničkom izlasku na izbore koji su potpisali s građanskom inicijativom Guxo (“Usudi se”) predvođenu bivšom LDK-ovom kandidatkinjom za premijerku, Vjosom Osmani,

Sporazum se sastoji od deset obaveza, počevši od “funkcionalne revizije pravosudnog sistema uz vetting [detaljnu provjeru, u ovom slučaju svih nosilaca/teljica sudskih funkcija] kao sastavni dio tog procesa, kao i opredijeljenosti za beskompromisnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.” Potpisnici sporazuma su obećali i da će njihovi prioriteti biti privredni oporavak od pandemije, imenovanja u Vladi na osnovu zasluga, revizija sastava i organizacije diplomatske službe, te “ostvarivanje cilja” jednake rodne zastupljenosti u Vladi i svim ostalim institucijama.

Predobro da bi bilo istinito?

Pomama uoči svakih izbora podrazumijeva i to da se ljudi raznih profila učlanjuju u političke stranke — između ostalog su to aktivisti/ce, profesori/ce, stručnjaci/kinje s Kosova i iz dijaspore, slavne ličnosti iz industrije zabave te članovi/ce porodica bivših zastupnika/ca u Skupštini i čelnika/ca države.

Sva ta događanja obično komentariše mnoštvo političkih analitičara/ki, koji gotovo svake večeri učestvuju u televizijskim diskusijama emitovanim u udarnom terminu.

Međutim, svako ko očekuje nepristrasan ili objektivan komentar od onih političkih analitičara/ki koji su u posljednje vrijeme aktivno utjecali na stvaranje javnog mnijenja vjerovatno je ostao blago zatečen.

Ardian Kastrati — predavač politologije, bivši televizijski urednik i redovni učesnik televizijskih debata — pridružio se PDK, kao i Faton Abdullahu — još jedan politički analitičar koji je svojevremeno bio savjetnik premijera Ise Mustafe, šefa LDK. Armend Muja, dekan jednog privatnog koledža i analitičar, pridružio se VV-u.

Mimo analitičara/ki, i neke druge istakute ličnosti su nedavno uplovile u političke vode. Tako se VV-u priključila Vasfije Krasniqi-Goodman, jedna od žena koje su preživjele silovanje u ratu, dok se poslovni tajkun i bivši skupštinski zastupnik Ramiz Kelmendi — prvo član AAK, pa PDK, pa na kraju LDK — ponovo pridružio PDK.

Rekli su ŠTA?

Populističke izjave političara/ki i nisu vijesti, a naročito ne onda kada se bliže izbori. No, kada čujete neke od njih, jedino što možete izustiti je: ŠTA?

Jedna od takvih izjava je i ona koju je pretendent za predsjednika, Ramush Haradinaj, na Facebooku uputio srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću. “Ako vi i svi ostali želite izbjeći referendum o ujedinjenju Kosova s Albanijom 2025. godine, rješenje je vrlo jednostavno: Srbija mora priznati Kosovo kao nezavisnu državu”, napisao je.

Značajna je i razmjena između PDK-ovog kandidata, Envera Hoxhaja, i Albina Kurtija. Nakon što je Hoxhaj pozvao Kurtija da se sučeli s njim u pet televizijskih debata o konkretnim problemima, ovaj ga je odbio rekavši da su druge stranke “u utrci za drugo mjesto” te da Hoxhaj u toj utrci “nema šta da traži.”

Hoxhaj je reagovao na Kurtijevu opasku okvalifikovavši ga kao autoritarnog vođu — što mu protivnici/e redovno spočitavaju. Na prošlosedmičnom skupu u Podujevu, i Hoti je iznio slične konstatacije, rekavši svojim pristalicama: “Albin Kurti je pretvorio Kosovo u Sjevernu Koreju — njemu i Vjosi Osmani bismo trebali pokazati gdje im je mjesto.”

Nakon što su na TV Dukagjini ove sedmice emitovani rezultate ispitivanja javnog mnijenja u realizaciji Koledža Riinvest — koji pokazuju da bi VV mogao biti pred uvjerljivom pobjedom — verbalni rat se intenzivirao.

Iz LDK su upozorili građane/ke “da ne upadnu u propagandnu zamku TV Dukagjini i pokreta Vetëvendosje”. U objavi na Facebooku, optužili su televizijsku kuću da služi VV-u te kritikovali metodologiju korištenu u provedbi ankete, pri čemu su konstatovali da takvo ispitivanje ne može biti profesionalno ni etično jer je dekan Koledža Riinvest Armend Muja (novopridošli član VV-a). Memli Krasniqi iz PDK na Facebooku je slično tome napisao da se Albin Kurti koristi spomenutim kanalom “radi promocije lažnih vijesti i naštimanih anketa” te da se “tim metodama služe diktatori.”

Udruženje novinara Kosova (UNK) u naknadnoj reakciji je osudilo navedene izjave i pritom ocijenilo da ugrožavaju slobodu govora u medijima. “Takav vokabular linča je neprihvatljiv za UNK, s obzirom na to da se smatra pritiskom na naše kolege/ice novinare/ke”, piše u reakciji Udruženja. “UNK smatra da se ovakvom vrstom pritiska izravno uslovljavaju uređivačke politike, imajući u vidu činjenicu da je ovo direktan oblik javnog pritiska.”

Dijaspora na liniji

Uloga dijaspore Kosova u izbornom procesu iz godine u godinu je sve značajnija, pri čemu se za glasanje na prošlim izborima prijavilo više od 40 000 osoba iz dijaspore — što je novi rekord.

Štaviše, procjenjuje se da je taj broj ovaj put mnogostruko veći. Rok za prijavu za glasanje iz inozemstva istekao je u četvrtak, a iz CIK-a su već u petak (22. januara) saopćili da u ulaznom spremniku imaju preko 130 000 neotvorenih mejlova i da se nadaju da će ih obraditi u narednim danima — na čemu radi 200 njihovih zaposlenika/ca.

Registracija glasača/ica iz inozemstva ove godine je dospjela u žižu interesovanja javnosti pošto je CIK uveo novi proces obrade prijava koje podnose osobe s prebivalištem van Kosova.

Iz CIK-a su prvobitno najavili da će podnositelje/ice kontaktirati telefonom kako bi potvrdili prijavu, a ukoliko se podnositelj/ica ne javi, njegova/njena prijava bit će odbijena. Nakon oštrih kritika javnosti i optužbi za oduzimanje prava glasa, Komisija je donijela odluku o koracima koje će službenici/e Komisije preduzimati s ciljem ostvarivanja kontakta s podnositeljima/cama prijava i odobravanja njihovih podnesaka.

U petak su iz CIK-a saopćili da se prema najnovijim podacima oko 2500 aplikanata/ica do sada nije javilo na telefon.

Osvrt na Vladu

Odlazeće vlade po pravilu naprečac usvajaju niz odluka u posljednji tren, i to kako bi što bolje iskoristile preostale dane mandata i ovlasti. Administracija na čelu s Hotijem izgleda da nije nikakav izuzetak.

Pravni institut Kosova ovog mjeseca je izdao saopćenje u kojem su izrazili zabrinutost u vezi s time što odlazeća vlada i dalje žuri s imenovanjem generalnog direktora Policije Kosova, uprkos zabrani Osnovnog suda u Prištini. Ta privremena zabrana Suda rezultat je građanske parnice koju je protiv Ministarstva unutrašnjih poslova pokrenuo bivši generalni direktor Policije Rashit Qalaj — koga je Hoti u oktobru smijenio s položaja. Qalaj se poslije raspisivanja izbora pridružio PDK.

Za to vrijeme, u okviru niza odluka koje je odlazeća vlada donijela u četvrtak (21. januara), četiri bivša generalna sekretara kosovskih ministarstava imenovana su na položaje izvršnih direktora nezavisnih agencija.

Dvojica novoimenovanih direktora — Arton Berisha i Hajriz Koci — smijenjeni su s dužnosti generalnih sekretara u sklopu restrukturisanja ministarstava pod palicom Kurtijeve administracije, što je realizovano u februaru 2020. godine. Agencija za borbu protiv korupcije 2019. godine je zatražila od Kocija da odstupi s funkcije zbog sukoba interesa, budući da je prethodno vršio dužnost političkog savjetnika ministra. Dolazeća Kurtijeva vlada smijenila je i Betima Reçicu.

Četvrti nedavno imenovani funkcioner, Kushtrim Cukaj, smijenjen je s dužnosti generalnog sekretara Ministarstva evropskih integracija u maju 2020. godine, usljed optužbi za zloupotrebu ovlasti.

Osvrt i na pandemiju

Kako je do izbora preostalo još mjesec dana, Vlada je odlučila da izmijeni restriktivne mjere suzbijanja COVID-19 i dozvoli okupljanja u sklopu “javnih aktivnosti”.

Okupljanja više od pet ljudi na jednom mjestu bila su zabranjena od polovine jula, kada je Kosovo bilježilo prvi vrhunac broja zaraženih. Ta zabrana ostat će na snazi za sahrane i vjenčanja. Ipak, prema novim odredbama, dozvoljeno je okupljanje maksimalno 30 osoba u zatvorenim prostorima — gdje je mogućnost prijenosa virusa veća — te maksimalno 50 osoba na “javnim površinama, u parkovima, na javnim mjestima, u zimskim centrima za rekreaciju, itd.”

Restriktivne mjere tako se ublažavaju uprkos tome što je službeni broj zabilježenih slučajeva zaraze COVID-19 ponovo u porastu od početka januara, a nakon što je u mjesecu decembru evidentiran stabilan pad. U proteklih sedam dana, prosječni broj novozaraženih iznosio je preko 300 dnevno, skočivši tako s cirka 200 dnevno koliko je bilježeno na početku godine.

Službeni broj smrtnih slučajeva izazvanih COVID-19 ostao je relativno visok — u 2021. godini je prema zvaničnim podacima registrovano 112 smrtnih slučajeva, odnosno u prosjeku pet dnevno. Samo u petak (22. januara), evidentirano je 14 novih smrtnih slučajeva, što je najviše od polovine decembra.

Mada se mjere relaksiraju, političke stranke uporno se ne pridržavaju zakona, čemu svjedoče fotografije ilegalnih okupljanja koje se redovno objavljuju na društvenim medijima. Strankama iz odlazeće vladajuće koalicije — LDK, AAK i Nismi — Općina Priština je zbog nepoštivanja pravila ove sedmice izrekla novčane kazne u visini od po 2000 eura, dok je LDK 11. januara isto tako kažnjena s 2000 eura za raniji prekršaj.K

Naslovna ilustracija: Arrita Katona / K2.0.