Ukratko | Politika

Vlada Kosova pala usred pandemije

LDK ruši vlastitu koaliciju uprkos bijesu građana/ki.

Piše - 25.03.2020

Vlada Kosova je raspuštena nakon što je Skupština izglasala prijedlog o nepovjerenju.

Prijedlog koji je podnijela Demokratska liga Kosova (LDK), kao manji partner u vladajućoj koaliciji, usvojen je s 82 glasa za i 32 protiv (s jednim suzdržanim).

Budući da je Ustavom propisano da se se prijedlog usvaja prostom većinom od ukupno 120 zastupnika/ca u Skupštini, te s obzirom na to da su svi zastupnici/e iz opozicije glasali za, odlučujućom se pokazala podrška mnogobrojnih zastupnika/ca iz redova LDK.

Raspuštanje koalicijske vlade sastavljene od Samoopredjeljenja i LDK — čiji je mandat započet nakon oktobarskih izbora trajao samoj 52 dana — uslijedilo je u jeku nezapamćene krize, kada se vlasti mnogih država svijeta bore da obuzdaju globalnu pandemiju novog koronavirusa.

Na maratonskoj 12-satnoj vanrednoj sjednici sazvanoj uprkos tome što je vlada zabranila javna okupljanja, većina zastupnika/ca nosila je maske preko usta i nosa, dok novinarima/kama i drugim osobama prisustvo nije bilo dozvoljeno jer se zastupnicima/ama nastojalo osigurati više kako bi održali međusobnu razdaljinu od 1,5 metra. Te do sada nezabilježene mjere donijete su shodno preporukama Zavoda za javno zdravstvo kojem je Predsjedništvo Skupštine prethodno poslalo upit o tome da li je sigurno održati sjednicu.

Domaći i međunarodni zvaničnici/e pozdravili su reakciju vlade na širenje bolesti COVID-19, s tim da su građani/ke, akteri/ke civilnog društva i brojne strane ambasade apelirali na političare/ke da se nastave fokusirati na aktualne izazove, a ne na vlastite političke igre. Presedan su napravile SAD, čiji je ambasador na Kosovu u utorak navečer na Tviteru napisao da mu je “drago” zbog toga što će se glasati o nepovjerenju vladi.

Za vrijeme zasjedanja Skupštine, nekoliko desetina demonstranata/ica se mimo mjera izolacije okupilo ispred zgrade Skupštine. Vodeći računa o tome da razdaljina između njih uvijek bude i propisanih 2 metra — pri čemu je veći dio prisutnih na licima imao i maske — pojedini su nosili ručno izrađene transparente s natpisom “Protiv prijedloga”.

Ipak, u proteklih nekoliko dana došlo je do eskalacije podjela i borbe za vlast koje su pokrenute izjavom predsjednika Hašima Tačija (Hashim Thaçi) da bi na Kosovu trebalo biti proglašeno vanredno stanje, čime bi dobio znatne ovlasti.

U obraćanju Skupštini neposredno prije glasanja, premijer Aljbin (Albin) Kurti je rekao da se njegova vlada ruši zato što Tači namjerava potpisati sporazum sa Srbijom u čijoj bi osnovi bila razmjena teritorije. Tom izjavom se Kurti referirao na Tačijeve pokušaje da zauzme centralnu poziciju u procesu pregovora, kao i na već uvriježeno mišljenje koje glasi da SAD žele postići instant-dogovor — posredstvom specijalnog izaslanika predsjednika SAD-a za dijalog, Ričarda Grenela (Richard Grenell) — koji bi mogao biti proglašen vanjskopolitičkim uspjehom uoči predsjedničkih izbora [u SAD-u] zakazanih za novembar.

“Dok sam ja premijer, nikakav sporazum o razmjeni teritorije neće biti potpisan ni u bijeloj, ni u zelenoj ni u crvenoj kući”, izjavio je Kurti u svom žestokom govoru.

S druge strane, u srijedu je potvrđeno osam novih slučajeva zaraze, te je tako broj zaraženih porastao na 71. Drastičan porast zabilježen je u ponedjeljak, kada je iz Zavoda za javno zdravstvo saopćeno da je nakon testiranja 100 ljudi koji su bili u kontaktu s već zaraženim osobama njih 26 pozitivno na virus.

Ministar zdravstva Arben Vitija (Vitia) je u srijedu navečer kazao da su rezultati testiranja jednog od pacijenata za koga je prije toga potvrđeno da ima COVID-19 ovaj put bili negativni. “Trebamo obaviti još probirni test i nadamo se da ćemo nakon toga imati prvog izliječenog pacijenta na Kosovu”, objasnio je Vitija.

Ustavna kriza

Pad vlade dodatno usložnjava ionako neizvjesnu situaciju u kojoj se nalaze građani/ke Kosova — čiji su se životi već preokrenuli za 180 stepeni uslijed mjera zaštite od pandemije — imajući u vidu to da je na ovaj način vjerovatno proizvedena ustavna kriza.

Prema odredbama Ustava, uspješno izglasavanje nepovjerenja vladi znači da se za vladu od tog trenutka smatra da je u ostavci, što ujedno sugerira da se Skupština “može raspustiti od strane predsednika…”

Ukoliko se Skupština raspusti, Ustav nalaže da se izbori moraju održati u roku od 45 dana. Međutim, s obzirom na sveobuhvatne specijalne mjere stavljene na snagu s ciljem zaustavljanja širenja zaraze — uključujući policijski čas i zabranu javnog okupljanja — nemoguće je sa sigurnošću reći kako bi se te odredbe mogle provesti u praksi.

Ustavom je propisano i da predsjednik proglašava vanredno stanje “nakon konsultacija sa premijerom” i uz podršku dvotrećinske većine u Skupštini.

Ovo je već neistražena teritorija.

Pojedini tvrde — u prvom redu pravnica i predsjednica Skupštine Vjosa Osmani — da “ustavne odredbe” omogućavaju predsjedniku da stranci s najvećim brojem glasova na izborima — u ovom slučaju Samoopredjeljenju — da još jednu šansu za formiranje vlade. Osmani dodaje da ako to ne uspije, onda će u skladu s dosadašnjom praksom biti raspisani novi izbori.

U članu 95. stav (5) Ustava navodi se sljedeće: “Ukoliko premijer da ostavku ili iz nekih drugih razloga njegovo/njeno mesto osta[n]e slobodno, predsednik Republike Kosovo, u konsultaciji sa političkom partijom ili koalicijom koja je dobila većinu u Skupštini, imenuje novog kandidata za formiranje Vlade.”

U prilog ideji da se stranci s najvećim brojem ruku u Skupštini da još jedna prilika ide i obimni Komentar na Ustav koji su 2013. godine objavila dva suca Ustavnog suda.

“Uspehom predloga glasanja o nepoverenju Vlad[i], Vlada izgubi [sic] svu ustavnu vlast za vršenje svojih nadležnosti, i ipso iure [samim time] se prolazi u nov proces imenovanja Vlade, predlogom kandidata od strane predsednika Republike, shodno gore objašnjen[oj] proceduri”, napisano je u Komentaru.

No, to je već neistražena teritorija.

Pucanje koalicije

Klub zastupnika/ca LDK podnio je prijedlog o izglasavanju nepovjerenja vladi u petak, 20. marta, kada je i počeo petodnevni rok za održavanje glasanja u Skupštini.

Ovaj potez povučen je nakon što premijer nije ispunio dvostruki zahtjev predsjednika LDK Ise Mustafe koji je od Kurtija zatražio da vrati potpredsjednika LDK Agima Veljiua (Veliu) na dužnost ministra unutrašnjih poslova i javne uprave te da hitno i bezuslovno ukine stopostotne carine na robu iz Srbije.

Kurti je 18. marta smijenio Veljiua zbog izjava koje su se kosile sa zvaničnim stavom vlade u vezi s reakcijom na pandemiju, pri čemu je smijenjeni ministar podržao prijedlog predsjednika Tačija za uvođenje vanrednog stanja. Iz vlade poručuju da još uvijek nema potrebe za proglašenjem vanrednog stanja — u toku kojeg bi ustavom zagarantirane slobode bile ograničene, dok bi Državnom vijeću sigurnosti u tom periodu na čelu s predsjednikom države bile date izvršne ovlasti — kao i da drže situaciju pod kontrolom.

U saopćenju Ureda premijera vezanom za smjenu Veljiua istaknuto je: “Svojim javno objavljenim izjavama, ali ne i potkrijepljenim njegovim [sic] stavovima na internim sastancima, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave, g. Veliu je pokazao izrazit nedostatak liderstva i podrivao je rad vlade čiji je on deo.”

Nakon toga je Mustafa u objavi na Fejsbuku napisao: “[Očekujem od Kurtija] i onih s kojima je sarađivao u ovom niskom činu da upute izvinjenje [Veljiuu] i LDK za svoje postupke.”

U odgovoru na optužbe da je pogazio koalicijski sporazum ne sastavši se s predsjednikom LDK prije nego što je Veljiua razriješio dužnosti, Kurti je naglasio da je obavijestio Mustafu, no da nije održao sastanak s njim jer bi to podrazumijevalo da je spreman razgovarati o svemu, a odluku je već bio donio.

SAD kontinuirano vrše pritisak na Kosovo radi bezuslovnog ukidanja stopostotnih carina, i to podstaknute administracijom Donalda Trampa (Trump) koja se već nekoliko mjeseci unazad intenzivnije posvetila odnosima Kosova i Srbije. Početkom marta, Tači i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primljeni su u Bijelu kuću u naporima Vašingtona da svim silama uslovi potpisivanje “sporazuma”.

Na konferenciji za medije održanoj u petak, Mustafa je kazao da je Kurtiju poslao dopis u kojem je zatražio ukidanje stopostotnih carina na robu iz Srbije zbog toga što je “prijateljstvo sa SAD-om ugroženo”, ali je napomenuo da od premijera nije dobio odgovor.

Kasnije te večeri, Kurti je saopćio da je vlada donijela odluku o ukidanju stopostotnih carina na sirovine iz Srbije i Bosne i Hercegovine te najavio da će do 1. aprila biti ukinute i carine koje su na snazi za druge proizvode uz “recipročne mjere”.

Rasprave o vanrednom stanju

Razvoj događaja se u posljednjih nekoliko dana odvijao ubrzanim tokom.

Pošto je vikend protekao u neizvjesnosti u vezi s tim da li će LDK ustrajati na prijedlogu o nepovjerenju koji je podnijela u petak — i budući da su iz vlade naveli da su pred Kosovom “presudne sedmice” u borbi za sprečavanje širenja bolesti COVID-19 — u nedjelju je zabilježen prvi smrtni slučaj od posljedica zaraze na Kosovu.

Tači je odgovorio tako što je ponovo pokrenuo pitanje proglašenja vanrednog stanja, na što je već pozvao nekoliko dana ranije. “Državne institucije moraju biti spremne smjesta uvesti vanredno stanje ukoliko to bude potrebno”, napisao je u objavi na Fejsbuku.

U ponedjeljak, nakon što je potvrđeno 26 novih slučajeva zaraze, vlada je uvela dodatne mjere ograničenja kretanja i okupljanja građana/ki. U okviru najnovijih mjera, kretanje osoba i privatnih vozila zabranjeno je u periodu od 10 do 16 sati i od 20 do 6 sati, osim ako se kretanje ne vrši za medicinske svrhe i potrebe proizvodnje, snabdijevanja ili prodaje osnovnih namirnica, odnosno ako nije riječ o uslugama i aktivnostima vezanim za suzbijanje pandemije.

Vani se zajedno ne mogu kretati više od dvije osobe, pri čemu udaljenost između svake osobe ni u jednom trenutku ne smije biti manja od dva metra. Svi skupovi su zabranjeni — bili javni ili privatni, otvoreni ili zatvoreni — osim u slučajevima kada je okupljanje neophodno za izvršavanje zadataka koji se odnose na suzbijanje i borbu protiv pandemije, s tim da udaljenost između okupljenih osoba i dalje mora iznositi najmanje dva metra.

"Vladina odluka je rezultat preporuka eksperata/ica u ovoj oblasti."

Furtuna Šeremeti, pravna savjetnica premijera

Kasno navečer istog dana [u ponedjeljak], predsjednik Tači je sazvao vanrednu pres-konferenciju na kojoj je vladinu odluku ocijenio “neustavnom”, poručivši građanima/kama da je nisu obavezni poštivati. Dodao je i da je ni policija ni drugi sigurnosni organi ne bi trebali provoditi zato što bi u tom slučaju bili odgovorni za činjenje krivičnog djela. Tači je iskoristio priliku da još jednom apelira za uvođenje vanrednog stanja.

Iz vlade ponavljaju da su sve mjere uveli u skladu sa svojim nadležnostima. Kurtijeva pravna savjetnica, Furtuna Šeremeti (Sheremeti), za portal Koha.net je objasnila da je nova odluka donijeta shodno članu 55. Ustava — koji se tiče ograničenja osnovnih prava i sloboda — ne na temelju člana 56. (o vanrednom stanju) koji obuhvata “odstupanje” od prava i sloboda tokom vanrednog stanja. 

“Vladina odluka je rezultat preporuka eksperata/ica u ovoj oblasti i specifična je u pogledu momenta u kojem je donesena”, istakla je Šeremeti. “[Povrh toga,] usklađena je sa Zakonom o sprečavanju zaraznih bolesti.”

Tači je u utorak saopćio da je odluku vlade predao na razmatranje Ustavnom sudu i da je zatražio “privremenu mjeru”. Također je naglasio kako je pozvao Kurtija da najnovije odredbe suspendira sve dok Sud ne odluči o tom predmetu.

Kurti mu je u srijedu odgovorio objavom na Fejsbuku, u kojoj je napisao da su “zatražili od Ustavnog suda da odbaci [Tačijev] zahtjev za uvođenje privremenih mjera” jer — prema njegovim riječima — ne ispunjava tri uslova navedena u Poslovniku o radu Ustavnog suda: prvi je to da se radi o slučaju prima facie [uzima se da su navodi tačni sve dok se ne dokaže suprotno], drugi da je dokazano kako je odluka prouzrokovala nepopravljivu štetu, te treći da je utvrđeno kako je privremena mjera zatražena od Ustavnog suda u javnom interesu.

Upitnost demokratskog legitimiteta

Aktualna događanja povukla su za sobom i važna pitanja u vezi s demokratskim legitimitetom.

Neki smatraju da su opetovani pokušaji predsjednika Tačija da nametne vanredno stanje protiv volje izabrane vlade ravni pokušaju “državnog udara” — naročito imajući u vidu konferenciju za štampu održanu u utorak na kojoj je praktično apelirao na građane/ke da se ogluše o vladine restriktivne mjere uvedene u sklopu borbe protiv širenja pandemije.

“Predsjednik se proglasio arbitrom i glavnim tumačem državnog ustava”, piše publicist Veton Suroi (Surroi) za portal Koha Ditore. “Tako je pozvao policiju i sigurnosne organe na neposluh, uz obrazloženje da bi u suprotnom počinili krivično djelo. To nije samo prijestup, već pokušaj rušenja ustavnog poretka države.”

Način na koji se odigralo glasanje o nepovjerenju vladi mnogobrojne građane/ke je razljutio, učinio ih razočaranim i pokolebao njihovu vjeru u bolju budućnost.

Nova koalicijska vlada na čelu sa Samoopredjeljenjem — strankom koja je izbila na vrh svih anketa i koja nikada prije toga nije bila na vlasti — za mnoge na Kosovu je predstavljala šansu za promjenu i napredak nakon dugogodišnje stagnacije. Svaka od stranaka koja je dala svoj glas za raspuštanje vladajuće koalicije bila je u svim novijim sazivima vlasti umiješanim u brojne skandale vezane za korupciju.

"Molim sve članove/ice Skupštine da ne podrže ovaj prijedlog zbog toga što niti je pravovremen niti će na osnovu njega Kosovo dobiti legitimnu vladu."

Vjosa Osmani, LDK (utorak, 24. mart)

Upitnom legitimitetu odluke o pokretanju inicijative za izglasavanje nepovjerenja vladi pridonosi i činjenica da inicijativu nije podržala Vjosa Osmani, nesumnjivo najpopularnija kandidatkinja LDK na oktobarskim izborima koja je predvodila stranku u predizbornoj kampanji.

Kandidatkinja LDK za mjesto premijera lično je osvojila podršku 85% od ukupno 206 000 glasača/ica koji su na izborima iskazali povjerenje njenoj stranci, to jest, za nju lično glasalo je 176 000 ljudi, što je za 100 000 više od broja glasova koje je osvojio drugi po redu najpopularniji kandidat LDK za istu poziciju. Predsjednik stranke Isa Mustafa i potpredsjednik stranke Agim Veljiu — ključni akteri inicijative za glasanje o nepovjerenju — nisu se kandidirali.

Osmani je na pres-konferenciji održanoj u utorak kazala da “nikako nije” podržala prijedlog o nepovjerenju. “Molim sve članove/ice Skupštine da ne podrže ovaj prijedlog zbog toga što niti je pravovremen niti će na osnovu njega Kosovo dobiti legitimnu vladu”, objasnila je, te dodala da će u vladi koja bude formirana nakon raspuštanja ma kakav njen sastav bio učestvovati stranke za koje je LDK obećala da s njima neće ući u koaliciju.

Osmani je protiv prijedloga glasala zajedno s još dva skupštinska zastupnika iz LDK, pri čemu je ujedno bila jedna od nekolicine viših dužnosnika/ca koji su na prošlosedmičnom sastanku predsjedništva LDK dali glas protiv stavljanja tog prijedloga na dnevni red. Još nekoliko članova/ica stranke je pozvalo LDK i Samoopredjeljenje da pronađu zajednički jezik u ovom teškom trenutku i da ne raskidaju koaliciju.

Nakon konferencije za medije koju je Osmani sazvala u utorak, Veljiu je u televizijskoj debati emitiranoj na T7 proglasio njen poziv na odbacivanje prijedloga “izdajom”.

“Stav Vjose Osmani nije novitet u redovima LDK — ona je ovakve stvari činila i ranije”, naveo je Veljiu. “Ako nastavi svakodnevno apelirati protiv odluka rukovodstva LDK i sarađivati s drugima protiv nas, onda nema smisla ni da ostane u LDK.”

Rasprave se vode i oko Kurtijeve odluke o smjeni Agima Veljiua koju je ekspresno donio usred krizne situacije.

Kurti je do sada bio optuživan da ne tolerira neistomišljeništvo, a s obzirom na to da Veljiu zauzima istaknut položaj u LDK — kao i na ionako delikatne odnose unutar koalicije koji su proizvod višemjesečnih napetih pregovora o samom koaliranju — premijerov potez čini se posebno riskantnim.

Analitičar Enver Robeli (Robelli) tvrdi da je mada Veljiu nikada nije krio kako misli da je bilo pogrešno uspostaviti koaliciju između Samoopredjeljenja i LDK, njegovo munjevito razrješenje s dužnosti ministra “nije bezazlen” akt i izgleda da je Kurti to učinio kalkulirano i zarad izbornih interesa svoje stranke.

SAD izdvojena

Trenutno političko stanje na Kosovu iznijelo je na vidjelo velike podjele unutar transatlantske vanjske politike prema regiji.

Ambasade zemalja Kvinte — Njemačke, Francuske, Italije, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva — u utorak su u saopćenju iznijele naizgled usaglašen stav pozvavši politički vrh [Kosova] da “sačuva i pobrine se za cjelovitost i funkcionalnost kosovske vlade i institucija u ovom kritičnom momentu te da umjesto politici prednost da borbi protiv bolesti COVID-19.”

I EU je izdala saopćenje u kojem je apelirala na jedinstvo: “Pozivamo lidere/ke svih institucija da sarađuju u skladu sa svim odredbama Ustava Kosova i da ulože svu svoju energiju i napore u borbu protiv pandemije i očuvanje sigurnosti građana/ki Kosova. Ovo nije vrijeme za političke ili institucionalne antagonizme, ovo je vrijeme za političko jedinstvo.”

Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon-Taubadel (von Cramon-Taubadel) poručila je da se “nijedan političar/ka ne bi trebao/la okretati” trenutne okolnosti u vlastitu korist.

“Kosovu je potrebna stabilna vlada koja može povesti vlastite građane/ke u ovom neizvjesnom dobu krize. Poštivanje dijaloga na relaciji Priština–Beograd od ključnog je značaja za budućnost cijelog Zapadnog Balkana i EU; za pregovaračkim stolom mora sjediti vlada Kosova, ne neko drugi”, napisala je u tvitu, aludirajući na nesuglasice između kosovske vlade i Tačija koje su se javile u vezi s tim ko bi trebao zastupati Kosovo u dijalogu sa Srbijom.

Dodatni pritisak stvaraju ambasade Francuske i Njemačke na Kosovu koje su u zajedničkom demaršu zatražile od LDK da odustane od prijedloga za izglasavanje nepovjerenja vladi.

Međutim, američki ambasador Filip Kosnet (Philip Kosnett) u utorak navečer je odstupio od naoko složnih izjava objavivši na Tviteru da mu je “drago” zbog toga što će Skupština glasati o nepovjerenju vladi. “Kao što sam danas rekao i premijeru, važno je da Skupština i sve institucije Kosova poštuju Ustav”, napisao je u tvitu koji je smjesta podijelio i specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Ričard Grenel.

Fon Kramon-Tuabadel se u odgovoru na tu objavu zapitala kako on kao ambasador može biti zadovoljan zbog toga što je funkcionalna vlada “oborena” u jeku pandemije. U nastavku tvita je napisala sljedeće: “Nevjerovatno. Neodgovorno. Jako mi je žao zbog građana/ki Kosova. Oni ovo ne zaslužuju.”K

Naslovna fotografija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.