Iskopavanje koje je trajalo šest godina na površinskom kopu rudnika Kiževak kod Raške — srbijanskog grada na granici sa sjevernim Kosovom — službeno je okončano 26. Maja. Potvrđeno je da su pronađeni su posmrtni ostaci devet osoba nestalih u ratu na Kosovu. Kako se u posljednjih nekoliko mjeseci istraživački tim bližio uspješnoj identifikaciji ostataka ljudskih tijela, istraživanje je privlačilo ogromnu pažnju kosovske javnosti. Označivši kraj dugog i nadasve teškog rada forenzičkih arheologa/inja, usamljeni kopač je na lokalitetu ostavio desetak crvenih ruža.

Za stručnjake/inje uključene u potragu za žrtvama — tj. ekipe Misije vladavine prava Evropske unije na Kosovu (EULEX), Instituta za forenzičku medicinu Kosova te komisija za nestale osobe Vlade Srbije i Vlade Kosova — ovo istraživanje se pokazalo najzahtjevnijim od svih vezanih za rat na Kosovu.

“Došli smo do informacija da su tamo bila smještena tijela kosovskih Albanaca/ki, ali nismo znali njihovu tačnu lokaciju”, kaže za K2.0 Ditor Haliti, forenzički antropolog zaposlen pri Institutu za forenzičku medicinu. “U početku smo obavljali iskopavanja na osnovu svjedočenja, no ti podaci nisu bili precizni jer je prošlo mnogo vremena.”

Duga, mukotrpna potraga

Prvi ostaci ljudskog tijela u ovom kamenolomu pronađeni su tek 16. novembra 2020. godine, i to nakon nekoliko neuspješnih sezona iskopavanja — obično vršenih na proljeće i ljeto — a pomak je napravljen zahvaljujući snimkama iz zraka iz 1999. godine kojima je pristup omogućen tek 2019. godine. Tada je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) dostavio snimke Komisiji za nestale osobe Vlade Kosova i Komisiji za nestale osobe Vlade Srbije na zahtjev EULEX-a.

“Problem je bio u tome što su ovi kopovi veliki te što se reljef vremenom mijenjao, budući da je kamenolom duži niz godina još uvijek bio u upotrebi”, izjavio je forenzički arheolog EULEX-a Javier Santana na konferenciji za medije održanoj u novembru 2020. godine.

Predsjednik srbijanske Komisije za nestale osobe, Veljko Odalović, te predstavnik delegacije Kosova u pregovorima sa Srbijom (koji se vode pod posredstvom EU) zadužen za pitanja nestalih osoba, Ibrahim Makolli, istakli su za medije da čekaju objavu konačnog izvještaja po obavljenoj DNK-analizi sedam ostataka pronađenih u protekle tri sedmice. Nakon što su zbog pandemije i zimskog vremena bili primorani da obustave aktivnosti, forenzički arheolozi/ginje su natavili s radom 5. maja.

Odalović i Makolli su dodali kako su ostaci tijela dviju žrtava pronađeni i identifikovani još prije nekoliko mjeseci. Uzorci DNK treće žrtve podudaraju su se s ostacima prethodno pronađenim u masovnoj grobnici u Rudnici, obližnjem kamenolomu otkrivenom 2014. godine, što znači da su ostaci te žrtve iskopani iz dviju zasebnih grobnica.

“Masovna grobnica Kiževak direktno je povezana s masakrima koji su izvršeni u dreničkoj regiji”, rekao je Makolli.

Jedno mjesto zločina od mnogih

Makolli je podcrtao da smatraju kako ostaci pronađeni u Kiževku pripadaju žrtvama ubijenim u masakru u Rezali, Općina Srbica, selu u dreničkoj regiji. Zločin se dogodio 5. aprila 1999. godine, kada je ubijeno 42 albanskih civila/ki. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo (FHP), zločin u Rezali počinjen je u sklopu operacije Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije, a posmrtni ostaci 28 osoba ubijenih u tom selu ekshumirani su u Rudnici.

U dokumentaciji o ratnim zločinima na Kosovu također se ističe da svi ostaci žrtava pronađeni u masovnoj grobnici Rudnica — pored osoba ubijenih u masakru u Rezali — pripadaju žrtvama masakra počinjenih u Starom Čikatovu, Zabelu i Gladnom Selu, mjestima u dreničkoj regiji.

Od januara 1998. do decembra 1999. godine više od 13 000 ljudi na Kosovu je ubijeno ili nestalo u ratu i neposredno nakon. Više od 10 000 bili su civili. Prema procjenama FHP-a, na Kosovu je ubijeno 8693 Albanaca/ki, 1196 Srba/kinja te 445 Roma/kinja i pripadnika/ca drugih manjina. Krajem rata je procijenjeno da je između 5500 i 6000 osoba nestalo, iako se ta cifra tokom godina smanjivala prvenstveno zbog stalnih pronalazaka masovnih grobnica. Danas se kao nestalo vodi 1600 osoba: preko 1000 Albanaca/ki te preko 400 Srba/kinja, Roma/kinja i pripadnika/ca drugih manjina.

U Srbiji je do danas ekshumirano više od 940 tijela kosovskih Albanaca/ki za čiji su nestanak odgovorne srpske snage. Između ostalih, za masovnu grobnicu u Petrovom Selu, Vojvodina (sjever Srbije), utvrđeno je da sadrži ostatke najmanje 61 žrtve, dok su ostaci 84 osobe pronađeni u jezeru Perućac, na zapadu Srbije. Posljednja masovna grobnica otkrivena prije Kiževka bila je ona u kamenolomu Rudnica, nedaleko od Raške. Na Kosovu su locirane i druge masovne grobnice.

Kako je navedeno iz FHP-a, u masovnim grobnicama ne nalaze se samo tijela muškaraca, već i žena i djece. Uzrok njihove smrti u većini slučajeva je prostrijelna rana, najčešće u predjelu glave, što sugeriše da žrtve nisu poginule u borbi, nego van nje, u strijeljanjima.

Nekažnjavanje se nastavlja

Iz FHP-a kontinuirano podvlače da su podaci o tajnom prebacivanju tijela kosovskih Albanaca/ki s Kosova u Srbiju te njihovom naknadnom ukopavanju u masovne grobnice prvi put otkriveni u dokumentu pod naslovom “Informacije”, objavljenom 25. maja 2001. godine. Taj dokument izradila je radna grupa koju je radi istraživanja slučaja oformio MUP.

Godine 2014, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio je Vlastimira Đorđevića, bivšeg pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Srbije i načelnika Resora javne sigurnosti (RJB), na 18 godina zatvora zbog učešća u prikrivanju masakra izvršenih nad kosovskim Albancima/kama. Međutim, osim njega niko nije odgovorao, ni pred srbijanskim ni pred međunarodnim sudovima.

Kako navode iz organizacije Human Rights Watch, zločine je činila i Oslobodilačka vojska Kosova, za koju se vjeruje da je u toku i nakon rata otimala i ubijala civilno stanovništvo, uključujući pripadnike/ce manjina.

Bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju, zajedno sa još četiri osobe, trenutno se sudi pred Specijalizovanim sudom Kosova (KSC), a na osnovu optužnica podignutih prošle godine.

“Više je spornih lokacija u Srbiji za koje vjerujemo da će im se u predstojećim mjesecima i sedmicama posvetiti odgovarajuća pažnja. Prema navodima srbijanskih zvaničnika/ca, sumnja se da postoji još 16 masovnih grobnica”, rekao je Makolli dodavši da su vlasti u Srbiji to javno potvrdile te da je smo pet od 16 do sada otkriveno. 

S druge strane, Odalović je izjavio da će svaki lokalitet u Srbiji i na Kosovu za koji se vežu informacije o potencijalnim masovnim grobnicama biti obuhvaćen istragom.

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.

Ispravka (11.juni 2021.): U originalnoj verziji teksta pogrešno je pislo “više od 13.000 ljudi” su ubijeni na Kosovu između januara 1998. i juna 1999. godine. Ova greška je ispravljena te 13.000 upućuje na broj ubijenih i nestalih na Kosovu u periodu 1. januara 1998. do 31. decembra 1999.

Urednička napomena (11. Juni, 2021.) Prijevod finalnog citata Ibahima Makkolia je prilagođen nakon objave a kako bi pojasnili da je od 16 masovnih grobnica za koje se sumnja da postoje u Srbiji, pet već otkriveno. U prvobitnom tekstu je stajalo da se i dalje sumnja u postojanje 16 grobnica.