Ukratko | COVID-19

Pandemija, potres i restriktivne mjere

Piše - 16.04.2020

Hrvatske mjere najrestriktivnije u svijetu u odnosu na broj zaraženih.

Čak ni “evergreen” teme u hrvatskom društvu, kao što su revizionizam i prepucavanje oko Drugog svjetskog rata, ne dolaze do izražaja otkako se korona virus počeo širiti i broj zaraženih rasti. Twitter status koji savršeno sažima tu promjenu koja je nastupila u posljednjih nekoliko tjedana kaže: “Jedva čekam da se vratimo na ustaše i partizane i da sve opet bude normalno.” 

Mjere predostrožnosti polako su se počele uvoditi krajem januara, i od tada se broj preventivnih, ali i restriktivnih mjera, povećava svaki dan. 

Dodatne restriktivne mjere uvođene su od 9. marta kada je, između ostalog, Vlada preporučila da se ne održavaju skupova sa više od tisuću ljudi, te je izdata mjera prema kojoj svi strani državljani koji dolaze iz jednog od žarišta zaraze (dijelovi Kine, Italije, Južne Koreje) moraju ostati u karantenu 14 dana nakon ulaska u zemlju. 

U međuvremenu su zatvoreni vrtići, škole, fakulteti, potom i barovi, kafići, restorani i trgovine koje ne prodaju esencijalne proizvode. Trgovine i apoteke su otvorene samo do 5 sati poslijepodne, a stanovništvo se poziva da u svakom trenutku održavaju fizičko odstojanje jedni od drugih, te da se ne okupljaju u grupama. Mjera kojom je preporučeno da se ne održavaju skupovi s više od 1000 ljudi zamijenjena je zabranom za sva okupljanja više od dvije ljudi, osim ukoliko se ne radi o članovima obitelji. 

Obraćanje kriznog stožera (Stožer civilne zaštite), koji novinarima i javnosti predstavljaju dnevno ažurirane podatke o broju novozaraženih, oporavljenih i umrlih, postalo je dnevna rutina za sve. 

Parola “Ostanimo doma” stoji u kutu ekrana televizijskih prijemnika za vrijeme svih emisija, a robne su marke pohrlile integrirati poruke o ostanku u kući u svoje reklame. 

Veliki potres  

Prvi potvrđen slučaj korona virusa zabilježen je u Hrvatskoj 25. februara. Radilo se o muškarcu koji je netom prije testiranja boravio u Milanu, nakon čega je krenuo pokazivati blaže znakove bolesti. Od tada, broj oboljelih ne raste eksponencijalno, ali zdravstveni sustav nije zagušen. 

Osobe koje su preminule od korona virusa bili su uglavnom starije, i često s već postojećim kroničnim bolestima, koji se inače smatraju najugroženijom skupinom.

Istraživanje sveučilišta Oxford ukazuje da je Hrvatska trenutno provodi “najrestriktivnije” mjere na svijetu u odnosu na broj zaraženih.

Na dan 2. aprila, Hrvatska je prešla granicu od 1000 zaraženih osoba. 16. aprila, zaraženih je bilo 1791, od čega je 31 osoba bila na respiratoru. Sveukupno je 35 osoba preminulo od posljednice zaraze korona virusom, a 529 osoba se oporavilo. Obavljeno više od 20 157 testiranja. 

Općeprihvaćeno je mišljenje da se Hrvatska “dobro snašla” i da je ranije i ozbiljnije pristupila prevenciji širenja virusa nego mnoge druge razvijenije zemlje. 

No, istraživanje sveučilišta Oxford ukazuje da je Hrvatska trenutno provodi “najrestriktivnije” mjere na svijetu u odnosu na broj zaraženih, iako nije došlo do uvođenja policijskog sata, te se građani i dalje mogu kretati unutar svoga mjesta boravka. 

U doba pandemije, Hrvatima i Hrvaticama se često obraća i predsjednik Vlade Andrej Plenković, kao i resorni ministri koji iznose mjere za “spas ekonomije i radnih mjesta”. 

Vlada je početkom aprila najavila mjere prema kojima će se iz proračuna financirati 400 tisuća radnika za koje su poslodavci zatražili isplatu subvencije za očuvanje radnih mjesta. Istovremeno, odlučeno je da poslodavci neće trebati, ni s odgodom, platiti obavezne doprinose. 

I pored tih mjera mnogi brinu za dugoročnu perspektivu zemlje kojoj je najjača ekonomska grana – turizam, od kojeg je direktni i indirektni doprinos BDP-u iznosi 16,9%. Istovremeno, očekuje se veliki porast javnog duga, kao daljni i porast broja nezaposlenih. 

Pomno pripremljene mjere za spriječavanja širenja virusa ugrozio je potres koji je u 6.24 sata ujutro, 22. marta, potresao Zagreb i okolicu. 

Nakon prvoga udara magnitude 5.5 po Richterovoj ljestvici, pola sata kasnije uslijedio je još jedan jačine 5.0. U idućih pet dana tlo je podrhtavalo, mnogo manjim intenzitetom još kojih 200 puta.

U urušavanju zgrade u centru grada teško je ozlijeđena 15-godišnja djevojčica koja je sutradan preminula u bolnici. Dvadesetak ljudi je lakše ozlijeđeno, a stradalo je više od 60 građevina, naročito u centru grada. 

Jedan od vizualnih simbola grada, Zagrebačka katedrala, izgubila je vrh južnoga tornja. Procjene štete još uvijek traju. 

Brojni su ljudi ostali bez domova i bili prisiljeni pronaći privremena skloništa. U noći kada se dogodio prvi zemljotres, tisuće ljudi je izašlo vani iz svojih domova i samoizolacije, te su bili prisiljeni prekinuti mjeru koja se tiče fizičke distance od najmanje 1,5m.  

Brojni su i oni koji su se tog dana, u strahu od mogućnosti ponavljanja potresa, zaputili izvan Zagreba, prema vikendicama ili rodnim gradovima, unatoč upozorenjima da bi takvim ponašanjem mogli proširiti virus na ostale dijelove zemlje.

Dan nakon potresa stupila je na snagu mjera kojom je zabranjeno napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, osim uz posebnu propusnicu koja se može dobiti zbog obavljanja posla, medicinske hitnoće i drugih izvanrednih situacija. 

Policija poziva građane da prijavljuju one koji krše izolaciju.

Sada je propusnice moguće dobiti i preko interneta, no mnogi građani i dalje ukazuju na nepraktičnost ovakvog pristupa, budući da postoje slučajevi u kojima ljudima treba propusnica da bi otišli do supermarketa koji je na nekoliko kilometara od njihove kuće, ali u drugoj administrativnoj jedinici. 

Također, za mnoge starije građane, koji su manje naviknuti služiti se internetom, ili one koji nemaju pristupa internetu, izrada elektronskih propusnica predstavlja značajnu prepreku.

Istodobno, policija poziva građane da prijavljuju one koji krše izolaciju, a policijske patrole vrše kontrole propusnica na prometnicama i izlascima/ulascima u gradove. 

Kazna za prvo kršenje samoizolacije iznosi 8.000 kuna (oko 1050 eura), a ukoliko se samoizolacija više puta prekrši, kazne mogu porasti i do vrtoglavih 120.000 kuna (15.700 eura).

Strah od ukidanja sloboda

Građane je možda najviše zabrinuo prijedlog Zakona o elektroničkim komunikacijama kojim bi se dopustio nadzor lociranja korisnika mobitela u svrhu sprječavanja epidemije, odnosno zaštite zdravlja građana. 

Različiti oblici zaštite već su uvedeni u državama diljem svijeta. Tako je Izrael već sredinom marta uveo program praćenja mobitela građana, zaraženih i onih za koje se sumnja na zarazu. Argentina je 23. marta najavila da svi koji ulaze u zemlju moraju instalirati aplikaciju preko koje će se pratiti poštuju li obaveznu dvotjednu izolaciju. 

Južna Koreja je razvila svima dostupnu aplikaciju u kojoj se, u obliku karte, može pratiti na kojim se lokacijama nalazila osoba zaražena korona virusom.

Nadzor mobitela provodio bi se u svrhu kontroliranja toga pridržava li se populacija samoizolacije.

Dok se život u Kini polagano vraća u normalu, građani su primorani na svoje telefone instalirati software kojima se prati njihov zdravstveni status. Svakoj osobi je dodjeljena “boja” koja odgovara njihovom trenutnom zdravstvenom statusu (žuto za osobe koje bi trebale biti u izolaciji, crveno za zaražene osobe koje bi trebale biti u karanteni) koje policija ili drugi službenici mogu skenirati svakoga trena.

Kako prenosi fact-checking portal Faktograf, Vlada je predložila da se Zakon nadopuni odredbom u kojoj bi stajalo da je “obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnost“. 

S obzirom na tu odredbu, operatori javnih komunikacijskih mreža morali bi s državom podijeliti informacije o lokaciji mobitela. Nadzor mobitela provodio bi se u svrhu kontroliranja toga pridržava li se populacija samoizolacije. 

“Budući da ovakav zakon ulazi u prostor ljudskih prava i sloboda (radi o pravu na privatnost), u Saboru se mora donijeti dvotrećinskom većinom”, objašnjava Đorđe Gardašević, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Zagrebu. 

“To znači da mora postojati široki konsenzus oko toga kako se ta mjera primjenuje i koji joj je razlog. Također, takva mjera treba imati i vremensko ograničenje, jer iako je možda primjerena izvanrednoj situaciji poput ove, ona svakako nije primjerena mirnodopskom demokratskom društvu”, smatra on.

Zakon se dakle, prema Ustavu RH, ne bi mogao donijeti običnom većinom i po hitnom postupku u Saboru, a Gardašević objašnjava i da je na prijedlog zakona u međuvremenu izneseno više amandmana kojima bi se reguliralo i vremenski ograničilo primjenjivanje ovakvih mjera.

Udruge civilnog društva upozoravaju da bi ovakva mjera mogla dovesti do urušavanja povjerenja prema Vladi, te da je, u principu, “opasna i neučinkovita”.

“Predloženo je i da se ta mjera ne primjenjuje na sve i da se odnosi samo na one osobe koje imaju rješenje o samoizolaciji, tj. na osobe koje bi kršenjem samoizolacije mogle zaraziti druge ljude”, pojašnjava dodajući kako je predloženo i da se uvede neka vrsta parlamentarnog nadzora nad time kako se provodi mjera. 

“Osim toga, jednim od amandmana se predlaže da bi država u slučaju primjenjivanja tih mjera obavijestila osobu na koje se one odnose”, kaže Gardašević. 

Udruge civilnog društva su također uputile zajedničku reakciju na prijedlog promjene zakona. U priopćenju upozoravaju da bi ovakva mjera mogla dovesti do urušavanja povjerenja prema Vladi, te da je, u principu, “opasna i neučinkovita”. 

U priopćenju se dotiču i navodnog pokušaja premijera da Sabor preda ovlasti Vladi. 

Naime, 16. je marta premijer Andrej Plenković, navodno na sastanku s predstavnicima saborskih klubova, predložio da Sabor ovlasti Vladu da donosi zakone. Predstavnici klubova su to odbili.

Đorđe Gardašević objašnjava da takva procedura nije niti predviđena Ustavom.  

“U situaciji kada se Sabor više ne bi mogao sastati, što je zbog okolnosti nažalost vrlo lako moguće (recimo ukoliko zastupnici zbog bolesti ne bi bili u mogućnosti dolaziti na sjednice), tada Ustav RH predviđa da zakonodavnu funkciju Sabora preuzima Predsjednik Republike, koji donosi tzv. uredbe iz nužde umjesto zakona”, pojašnjava ustavne Odrednice. 

Predsjednik i Vlada bi u tom slučaju zajednički postali, dok traje kriza, zakonodavac.

Sredinom aprila, Sabor i dalje normalno zasjeda, a prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama još nije donesen, nakon što je 7.aprila upućen na drugo čitanje u Saboru.K

Naslovna fotografija: Jelena Prtorić.

KOMENTARIŠI