U utorak, 31. marta, Ustavni sud Kosova je donio odluku o ustavnosti mjera koje je vlada nedavno uvela u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19.

Sud je ocijenio da odluka vlade u ostavci o ograničenju kretanja “nije u saglasnosti sa zakonom” i da je stoga u suprotnosti s odredbama Ustava koje garantiraju slobodu kretanja, pravo na privatnost i slobodu okupljanja.

Ipak, Sud je odgodio stupanje na snagu ove odluke za 13. april, budući da bi neposredno ukidanje mjera ograničenja s obzirom na aktualnu pandemiju moglo ugroziti javno zdravlje.

Na Kosovu je trenutno evidentirano 112 slučajeva zaraze, pri čemu Zavod za javno zdravstvo svakodnevno obavlja testiranja građana/ki koji su bili u kontaktu s osobama prethodno pozitivnim na COVID-19 kao i onih koji imaju simptome bolesti. Do sada se oporavilo ukupno pet ljudi, a jedan stariji pacijent — koji je imao i druge zdravstvene tegobe — preminuo je uslijed bolesti. Na Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra hospitalizirane su 43 osobe, od kojih je jedna smještena na odjelu za intenzivnu njegu, dok je šest osoba “pod aktivnim nadzorom [medicinskog osoblja]”.

Kao što su to učinile vlasti i u drugim zemljama svijeta, vlada Kosova je na ovu zdravstvenu krizu odgovorila nizom restriktivnih mjera prevencije.

Nakon što je 23. marta uveden policijski čas i pooštrena ograničenja okupljanja, predsjednik Hašim Tači (Hashim Thaçi) je poslao vladinu odluku na ocjenu Ustavnom sudu konstatiravši da je “neustavna”.

Na vanrednoj pres-konferenciji sazvanoj kasnije te večeri, Tači je građanima/kama, policiji i sigurnosnim organima poručio da nisu obavezni poštivati odluku vlade te je ponovo pozvao na proglašenje vanrednog stanja, što bi mi omogućilo da stekne značajne ovlasti.

Njegova izjava izazvala je zabrinutost javnosti jer su je mnogi protumačili kao poziv na neposluh, dok je nekolicina analitičara/ki uporedila ovaj potez s pokušajem državnog udara.

Nakon Tačijeve konferencije za medije, stranka Samopredjeljenje na čelu s tehničkim premijerom Aljbinom (Albin) Kurtijem podnijela je vlastiti zahtjev Ustavnom sudu kojim je zatražila ocjenu ustavnosti predsjednikovih postupaka; Sud se o ovom slučaju tek treba izjasniti. 

Prema odluci suda o mjerama vlade, Zakon o sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti i Zakon o zdravstvu na koje se vlada pozvala kao na zakonske osnove za uvođenje restriktivnih mjera ne ovlašćuju je da ograničava prava i slobode predviđene članovima 35, 36 i 43. Ustava, koji se odnose se na slobodu kretanja, pravo na privatnost i slobodu okupljanja.

“Dva gorenavedena zakona ovlašćuju Ministarstvo zdravlja da preduzme mere propisane u tim zakonima u cilju sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti”, navodi se u odluci Suda.

U intervjuu koji je KTV prenosila uživo u utorak navečer, Kurti je izjavio da je presuda “iznenađujuća”, ali da će je njegova vlada poštovati.

Dodao je i da Sud nije osporio “legitimnost namjera [vlade]”, već korake u proceduri [usvajanja odluke], tako da će do 13. aprila vlada u tehničkom mandatu razmotriti “donošenje nove odluke u drugačijoj proceduri.”

Recipročne mjere uz privremeno ukidanje carina

U spomenutom intervjuu za KTV — koji je samo na Fejsbuku zabilježio više od dva miliona pregleda — Kurti je saopćio da je vlada izglasala ukidanje stopostotnih carina na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine koje je stupilo na snagu u ponoć iste večeri. U zamjenu za to donijeta je odluka “o postepenom sprovođenju reciprociteta kao principa u odnosima sa Srbijom”, no to neće važiti za BiH.

Odluka će ostati važeća do 15. juna, s tim da će se najmanje jednom mjesečno obavljati procjena provedbe i izvršivosti nametnutih obaveza.

U pogledu trgovine sa Srbijom, vladine mjere nalažu da oznake na sanitarnim i veterinarskim potvrdama koje podliježu graničnoj kontroli uz prateću dokumentaciju moraju biti u skladu s Ustavom i zakonima Kosova.

Nagovijestivši da se možda razmatra i o daljnjim mjerama, ministrica ekonomije, zapošljavanja, trgovine, industrije, poduzetništva i strateških investicija, Rozeta Hajdari, u utorak navečer je održala zajedničku pres-konferenciju s Kurtijem na kojoj je pročitala spisak pojedinih necarinskih ograničenja za koje je ministarska radna grupa prethodno utvrdila da su u ovom trenutku nametnuta od strane Beograda. Ograničenja variraju od onih tehničkih, kao što je zahtjev da proizvodi s Kosova moraju ispunjavati standarde kojima podliježe roba proizvedena u Srbiji, do nepriznavanja registarskih oznaka, ličnih karata te akademskih i stručnih kvalifikacija s Kosova.

“Povrh toga, Srbija ne propušta robu i građane/ke iz trećih zemalja koji ulaze na teritoriju Srbije preko graničnog prijelaza s Kosovom”, kazala je ministrica u ostavci. “[Beograd] je između ostalog uveo ograničenja i u oblastima transporta, elektronskog i poštanskog saobraćaja kao i u sektoru energetike.”

U ponedjeljak, 1. aprila, generalni direktor Carinske uprave, Ibrahim Džaka (Xhaka), izdvojio je za portal Kallxo.com da neće biti dozvoljen unos proizvoda na čijim se deklaracijama pored imena Kosovo nalazi oznaka, zbog čega su već vraćeni prvi kamioni s robom iz Srbije.

U objavi na Fejsbuku u kojoj se osvrnuo na nove mjere koje je vlada Kosova uvela umjesto carina, direktor Kancelarije vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, Marko Đurić, nazvao je ukidanje carinskih tarifa “lažnim vijestima” i “predstavom” namijenjenom međunarodnoj zajednici.

“Premijer privremenih institucija samouprave u Prištini najavio je … samo oročenu suspenziju taksi i to uslovno, a istovremeno uvodi nove kaznene mere za naše građane i privredu, koje naziva reciprocitetom”, napisao je Đurić. “Ovim se situacija ne deeskalira i ne vraća na stanje pre uvođenja anticivilizacijskih taksi na robu iz centralne Srbije.”

Sporne carine — koje je 2018. godine uveo tadašnji premijer Ramuš (Ramush) Haradinaj — dovele su do povlačenja Srbije iz procesa dijaloga između Prištine i Beograda koji se vodi posredstvom EU.

Kurti je u februaru saopćio da namjerava ukinuti carine na sirovine polovinom marta, dodavši da će kosovske vlasti nakon ovog početnog znaka “dobre volje” do 1. aprila odobriti i privremeno ukidanje svih ostalih carina ukoliko Srbija obustavi kampanju za povlačenje priznanja Kosova; ukoliko se to ne dogodi, Kosovo će tog datuma početi primjenjivati recipročne mjere.

Međutim, vlada se našla pod velikim pritiskom SAD-a, čija je administracija zahtijevala da se carine smjesta i bezuslovno ukinu. Neslaganja oko ovog pitanja na kraju su uslovila koalicijskog partnera Samoopredjeljenja, LDK, da 25. marta izglasa nepovjerenje, čime je mandat vlade prekinut nakon samo 52 dana od njenog formiranja.

U međuvremenu su vlasti Srbije prema svemu sudeći nastavile svoju kampanju, u okviru koje je Sijera Leone postala najnovija članica kurga zemalja koje su navodno “povukle priznanje” nezavisnosti Kosova, iako je nejasno kakav status pojam “povlačenje priznanja” ima u međunarodnom pravu, odnosno ima li ga uopće.

Odluka tehničke vlade o carinama naišla je na podijeljena mišljenja kod stranih diplomata/kinja, dok nedavne izjave zvaničnika/ica europskih zemalja i SAD ukazuju na sve intenzivnije podjele na toj relaciji.

Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnosnu politiku, Josep Borel (Borrell) pozdravio je odluku [o ukidanju carina] u objavi na Tviteru, u kojoj je spomenuo ukidanje carina, ali ne i recipročne mjere.

S druge strane, američki ambasador na Kosovu, Filip Kosnet (Philip Kosnett), ponovio je da se SAD protive stavu vlade u tehničkom mandatu, te je istakao da Kosovo ne bi trebalo stvarati nove prepreke “zato što takve politike štete narodu Kosova i guše samu privredu zemlje.”

Ustavna neizvjesnost se nastavlja

S obzirom na sva ova politička događanja, ključno pitanje ostaje: šta će se sljedeće dogoditi u ustavnom limbu u kojem se Kosovo nalazi od kada je Skupština prošle sedmice izglasala nepovjerenje vladi i raspustila je?

Shodno Ustavu, uspješno izglasavanje nepovjerenja vladi podrazumijeva to da se Skupština “može raspustiti predsednik”, nakon čega bi novi izbori morali biti održani u roku od 45 dana. Od proglašenja nezavisnosti Kosova, to se dogodilo u sva tri prethodna slučaja usvajanja prijedloga o nepovjerenju vladi — 2010, 2014, kao i 2017. godine, također s Tačijem na čelu države.

Ipak, imajući u vidu mjere ograničenja koje su na snazi radi suzbijanja pandemije, izbori se trenutno ne čine kao realna opcija.

Tači je naglasio da želi vladu “koja će osigurati stabilnost, veće političko i građansko jedinstvo, koja će biti inkluzivnija i koja će biti jasno opredijeljena za euroatlantske integracije”, stoga se već počeo sastajati s liderima političkih stranaka u želji da čuje njihove prijedloge o narednim koracima u ovom smjeru.

Jedna od mogućih opcija za koju su pojedini analitičari/ke procijenili da bi bila u skladu s “ustavnim odredbama” — mada je nejasno da li to važi i u slučaju izglasanog nepovjerenja — jeste ta da Tači stranci koja je osvojila najviše glasova na prethodnim izborima — to jest Samoopredjeljenju — da još jedan mandat za formiranje vlasti.

Međutim, Kurti se odlučno usprotivio toj opciji sljedećom izjavom: “Kada prođe pandemija, protiv koje se svi zajedno moramo boriti, podržavajući i potpomažući jedni druge, a ne opstruirajući i sabotirajući vladu u ostavci, moramo se okrenuti ljudima kao izvoru suverenosti kako bismo održali nove, slobodne i demokratske izbore.”

Za to vrijeme, u anketi u kojoj su učestvovali gledatelji/ce KTV-a za vrijeme prijenosa intervjua s Kurtijem u četvrtak, 94% od ukupno 116 219 učesnika/ca odgovorilo je potvrdno na pitanje “Da li bi Aljbin Kurti trebao ostati premijer Kosova?”

Poslije sastanka s Tačijem, šef LDK, Isa Mustafa, složio se da nije pravo vrijeme za raspisivanje izbora. “Zalažemo se za formiranje nove vlade koje će se pridržavati svih ustavnih procedura i postupka utvđenog presudom Ustavnog suda 2014. godine”, poručio je Mustafa.

U presudi donijetoj u vezi sa spornim ishodom izbora 2014. godine utvrđene su odgovornosti predsjednika/ce u pogledu određivanja mandata za uspostavljanje vlasti.

Kadri Veselji (Veseli), lider stranke koja je na oktobarskim izborima zauzela treće mjesto prema broju osvojenih glasova, izjavio je da će njegova partija radije ostati u opoziciji nego što će učestvovati u bilo kojoj vladi formiranoj u ovom momentu, pri čemu je napomenuo da je ”licemjerno raspisivati vanredne izbore kada znamo da ne mogu biti održani u roku od 45 dana.”K

Naslovna fotografija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.