Presuda od 27. aprila 2023. objavljena je 9. maja. Naime, Privredni sud Kosova zabranio je Visametricu — agenciji za obradu viznih dokumenata — da osobama koje su podnijele zahtjev za izdavanje šengenske vize naplaćuje slanje pasoša kurirskom službom. Presuda obavezuje Visametric da podnosiocima_teljicama zahtjeva za izdavanje vize omogući podizanje pasoša u prostorijama centra.

Visametric je privatno preduzeće s kojim je Njemačka ambasada u septembru 2022. sklopila ugovor kojim je prvonavedeno ovlašteno za obradu zahtjeva za vize koji se podnose na Kosovu. Tužbu protiv ove firme u novembru 2022. je pokrenuo pravnik Flamur Abdullahu.

Njemačka je jedna od posljednjih zemalja članica EU koja je eksternalizovala spomenute usluge — većina članica EU je to učinila u periodu od 2013. do 2015. godine. Tako osim Visametrica zahtjeve za vize obrađuju kompanije TLScontact i VFS Global, i to za države među kojima su Holandija, Belgija, Austrija, Francuska, Švicarska, Hrvatska, Slovenija, Finska, Norveška i Švedska.

Iz Visametrica — aktivnog u jedanaest zemalja — obavezivali su građane_ke Kosova da plate dodatnih 30 eura za kurirske usluge. Ova obavezna naknada bila je jednaka za sve, bez obzira na to da li osoba živi u istom prištinskom naselju u kojem su smještene prostorije Visametrica ili pak izvan Opštine Priština. U pojedinim slučajevima je svima u istoj porodici naplaćeno po 30 eura iako su im pasoši dostavljeni na adresu u istoj pošiljci.

Visametric kurirske usluge na Kosovu naplaćuje više nego u drugim zemljama. U Azerbejdžanu je dostava dokumenata dodatna usluga i iznosi deset eura. U Kazahstanu i susjednom Kirgistanu ista usluga iznosi sedam eura, u Turskoj šest, a u Iranu devet, dok u Rusiji i Ukrajini cijena zavisi od destinacije. Većina tih zemalja ima veći BDP nego Kosovo. S druge strane, u Viznom zakoniku kojim je uređen postupak podnošenja zahtjeva za izdavanje viza za države članice EU predviđeno je da se cijena postupka prilagodi lokalnom standardu.

U našem članku iz februara 2023, “Živimo u pravom getu”, istaknuto je da Visametric podnosiocima_teljicama zahtjeva nije omogućio da odaberu da li će pasoše dobiti poštom ili preuzeti u prostorijama Visametrica. Mada je na sajtu Visametrica dostava naznačena kao dodatna usluga, naši sagovornici_e su nas obavijestili da na veb-sajtu ne mogu odabrati dostavu. Takođe su kazali da im je u prostorijama Visametrica dat dokument koji su morali potpisati, a kojim su dali saglasnost za dostavljanje pasoša — uprkos tome što su izrazili želju da ih preuzmu lično. Prema njihovim navodima, pored toga što su morali izdvojiti 30 eura po isporučenom pasoškom dokumentu, morali su potpisati i izjavu da kompaniju neće smatrati odgovornom ukoliko ga kuriska služba izgubi.

Odlukom Privrednog suda donesenom 27. aprila 2023. Visametricu je zabranjeno da obavezuje klijente_ice na potpisivanje takvih dokumenata.

Kao što smo i naveli u članku “Živimo u pravom getu”, a shodno Viznom zakoniku, maksimalna propisana cijena viznih usluga je 40 eura. Visametric je pak naplaćivao ukupno 60 eura po podnesku — 30 za glavnu uslugu i 30 za obaveznu uslugu isporuke pasoša.

Ako Zakonik o vizama ostavimo po strani, presudom Privrednog suda dokazano je da se naplata isporuke kao obavezne usluge kosi i sa Zakonom o zaštiti potrošača. Budući da je Visametric privredni subjekt registrovan na Kosovu, isti ima obavezu da poštuje ovaj zakon.

Šta je prethodilo odluci Suda?

Osnovan u februaru 2022, Privredni sud nadležan je za sve privredne i vezane administrativne sporove. K2.0 je od Suda zatražio i dobio primjerak konačne odluke donesene u predmetu Visametric.

Prema pripadajućem tekstu, koji je jednim dijelom objavljen 9. maja, pravnik Flamur Abdullahu je u novembru 2022. Sudu podnio tužbu i predložio izricanje privremene mjere protiv kompanije Visametric. U skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača, Sud do donošenja konačne odluke može izreći privremenu mjeru obustave aktivnosti kojima se krše kolektivni interesi potrošača_ica.

Predloženo je da preduzeće prestane da naplaćuje dostavu pasoša kao i da podnosiocima_teljicama zahtjeva za vizu bude dozvoljeno da pasoše podižu u prostorijama Visametrica. Predloženo je i da preduzeće u decembru obustavi praksu prisilne naplate dodatne usluge primanja zahtjeva za vize u “prajm tajmu” — nakon redovnog radnog vremena — i to u iznosu od 60 eura.

Krajem decembra 2022. Sud je djelimično odobrio Abdullahuove prijedloge. Naime, Visametricu je zabranjeno da klijente_ice prisiljava na prijem pasoša preko kurirske službe te na plaćanje i odobravanje isporuke (što uključuje ispunjavanje onlajn obrasca u kojem Visametric automatski bira isporuku kao željenu opciju). U okviru sudske odluke Visametricu je naređeno da omogući preuzimanje pasoških dokumenata u svojim prostorijama. Prijedlog za obustavu naplate usluge primanja zahtjeva za vize u “prajm tajmu” ipak je odbijen.

Presuda je tek kasnije stupila na snagu jer je Visametric uložio žalbu 17. januara. Potonja je odbijena te je Sud 15. marta potvrdio presudu iz decembra. Visametric je uložio žalbu, ali je Sud 27. aprila izrekao drugostepenu presudu kojom je potvrdio odredbe odluke iz marta te odbacio žalbu Visametrica kao neosnovanu.

Budući da je Sud donio konačnu odluku, građani_ke Kosova više neće biti pod obavezom plaćanja isporuke pasoških dokumenata te će imati mogućnost da biraju da li će ih dobiti poštom ili preuzeti u prostorijama Visametrica.

Pritužbi na rad Visametrica sve je više. Na dan izricanja spomenute drugostepene presude, 27. aprila, iz Ministarstva industrije, preduzetništva i trgovine (MIPT) izdato je saopštenje za medije u kojem su istakli da su u proteklih nekoliko mjeseci zaprimili veliki broj pritužbi na usluge Visametrica i naplatu istih. Tržišna inspekcija je u sastavu MIPT-a, a nadležna je za kontrolu poštivanja Zakona o zaštiti potrošača.

Iz MIPT-a su za K2.0 rekli da su građani_ke počeli da se žale na Visametric još u oktobru 2022, dok se broj pritužbi znatno povećao početkom 2023. godine — u 2022. su zaprimili četiri pritužbe, a u 2023. ukupno 90. Kako su pojasnili iz MIPT-a, građani_ke se pretežno žale na to što svi članovi_ice iste porodice koji podnose zahtjev za vizu moraju platiti kurirsku naknadu u istoj visini iako im se pasoši isporučuju na istu adresu u istoj pošiljci. U ostalim pritužbama se navodi da oni koji podnose zahtjev za vizu nemaju pravo na povrat novca u slučaju nailaska na probleme u procesu podnošenja zahtjeva kao ni u slučaju otkazivanja termina za predaju dokumenata.

Tržišna inspekcija je u okviru istrage takođe ustanovila da dokument koji je Visametric davao građanima_kama na potpis, a koji se odnosi na preuzimanje pasoša, sadrži niz nepravilnosti.

Iz MIPT-a su za K2.0 rekli da će nakon obavljene inspekcije te utvrđivanja nepravilnosti protiv Visametrica biti pokrenut sudski postupak. Po našoj prepisci od dana 2. maja, predstavnik MIPT-a sa kojim smo kontaktirali nije bio upoznat sa skorašnjom odlukom Privrednog suda.

Iz MIPT-a su takođe potvrdili da su od Visametrica zatražili da izvrši povrat novca onim osobama za čije pritužbe je utvrđeno da su osnovane, dodavši da su predstavnike_ce Njemačke ambasade obavijestili o rezultatima istrage.

Iz Njemačke ambasade nije bilo saopštenja ni u vezi sa pritužbama MIPT-u ni u vezi sa sudskom odlukom od 9. maja.

Pošto je K2.0 prije nekoliko mjeseci problematizovao obaveznu naplatu dostave pasoša, iz Ambasade su poručili da je Savezna služba za vanjske poslove Njemačke tu praksu odobrila zbog velike potražnje na Kosovu. Prema njihovim riječima, to je učinjeno da bi se maksimalno povećao broj zaprimljenih i obrađenih zahtjeva te da bi se izbjeglo pretrpavanje viznog centra.

Odgovornost lokalnih institucija

Evropski parlament je 18. aprila 2023. izglasao liberalizaciju viznog režima za građane_ke Kosova. Očekuje se da će odluka stupiti na snagu najkasnije do 1. januara 2024. odn. nakon što bude uspostavljen Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS), mehanizam kojim će EU kontrolisati svoje granice.

Na skoro 600.000 zahtjeva za šengensku vizu koje su podnijeli od 2014. do 2021. godine kosovski građani_ke potrošili su oko 99 miliona eura, s tim što je 20% tih zahtjeva odbijeno.

Iako se o ukidanju viznog režima često diskutuje, institucije Kosova nikada se nisu pozabavile kršenjima važećih regulativa sa kojima se kosovski građani_ke suočavaju već dugi niz godina.

Proces podnošenja zahtjeva za vizu skup je i dug, a nerijetko i propraćen kršenjima Viznog zakonika, na šta je K2.0 skrenuo pažnju u navedenom tekstu iz februara. Jedna od neregularnosti tiče se čekanja na termin za predaju dokumenata — iako Zakonik propisuje rok od dvije sedmice, u praksi se na termin čeka od 30 dana do pet mjeseci.

Mnogi koji su oslobođeni plaćanja viznih naknada na kraju moraju izdvojiti novac. Osobe koje često putuju do sada nisu imale pristup pomoći niti su se mogle osloniti na kaskadni sistem, tj. na postepeno produžavanje trajanja viza namijenjeno za osobe koje više puta podnose zahtjev. Naši sagovornici_e su izrazili zabrinutost u vezi sa zaštitom ličnih podataka pri obradi zahtjeva.

Kako navodi Donika Emini, doktorandica politike i međunarodnih odnosa na Vestminsterskom univerzitetu u Londonu koja se bavi istraživanjem i stručnom analizom pitanja vezanih za EU, Ministarstvo vanjskih poslova trebalo je da zagarantuje dostojanstven odnos prema građanima_kama, i to na tri nivoa: na nivou ambasada država članica EU na Kosovu, na nivou ministarstava vanjskih poslova članica EU te na nivou predstavništava EU na Kosovu i u Briselu.

Emini je spomenula i slučaj Bjelorusije. Naime, Minsk je sa EU 2020. godine potpisao sporazum o optimizaciji procesa podnošenja viznih zahtjeva. Sporazum je imao za cilj da građanima_kama Bjelorusije olakša pribavljanje viza za kratkotrajni boravak u EU te da umanji pripadajuće troškove skraćivanjem vremena potrebnog za izdavanje viza — jedno od rješenja bilo je da se smanji broj dokumenata koje pojedine kategorije podnosilaca_teljica zahtjeva moraju predati.

K2.0 je Ministarstvo vanjskih poslova upitao da li je uvođenje sličnih mjera eventualno planirano i za građane_ke Kosova, ali odgovor na upit nismo dobili. Pored toga, ni Ured premijera Kosova, ni predsjednica Komisije za evropske integracije Rrezarta Krasniqi, ni njeni zamjenica i zamjenik, Fjolla Ujkani i Fridon Lala, nisu odgovorili na naše pitanje koje je glasilo šta su preduzeli po pitanju kršenja važećih regulativa u sferi izdavanja viza te pojednostavljivanja procesa podnošenja viznih zahtjeva.

Naslovna fotografija: K2.0.

Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost K2.0.

Zanima vas kako se naš novinarski rad finansira? Saznajte više ovdje.