U detalje | COVID-19

Vladino klatno — između pandemije i ekonomije

Piše - 22.04.2021

Kontroverze i kritike zbog dvanaestodnevnog zatvaranja ugostiteljskog sektora: kakve su posledice?

Tokom celog podneva makar polovina stolova u lokalu “Krip’ e Zemër” obično je zauzeta mušterijama koji ručavaju. U drugim periodima, odziv mušterija u restoranu Ahmeta Bilikbašija (Bylykbashi) je slab.

U ponedeljak, 18. aprila, vreme ručka u restoranu nije bilo prometno kao obično, iako je bio prvi radni dan posle obavezne dvanaestodnevne pauze.

Premijer Aljbin (Albin) Kurti je 5. aprila prisustvovao konferenciji za novinare sa ministrom zdravlja Arbenom Vitijom (Arben Vitia). Šef Vlade je izjavio da su se, “imajući u vidu zabrinjavajući trend porasta broja novozaraženih”, članovi njegovoga kabineta saglasili sa novim merama protiv kovida 19 kako bi usporili širenje virusa i “da kapaciteti u državnim zdravstvenim ustanovama ne bi bili prepunjeni”.

Njegov podređeni, ministar Vitia, kazao je da su zatražili od Narodnog instituta za javno zdravlje (NIJZ) da sprovede analizu epidemiološke situacije, pa su, na osnovu istraživanja, naveli nekoliko kategorija “sa visokim potencijalom za širenje infekcije”.

Bilikbaši je znao da će njegov biznis biti prvi na listi za zatvaranje kada god se donese odluka o pooštravanju mera u režiji nove vlade.

Ove kategorije obuhvataju restorane, kafiće, javne i privatne ustanove sa zajedničkim radnim prostorima, robne kuće, razne proslave i porodična okupljanja, sa posebnim naglaskom na sahrane, bdenja i daće. Zatim na red dolaze univerziteti i škole, kao i ljudi iz inostranstva. Dakle, Vladinom odlukom njihov rad je obustavljen ili ograničen na 12 dana.

I pre toga se proširila informacija da bi nova Vlada mogla sasvim da izoluje zemlju zbog povećanog broja novozaraženih, hospitalizovanih pacijenata i registrovanih smrtnih slučajeva. Ovaj, poslednji talas novoobolelih od kovida 19 zapljusnuo je Kosovo nakon političke predizborne kampanje koja je prethodila prevremenim izborima od 14. februara, gde se na stranačkim skupovima nisu poštovali pravilo rastojanja i ostale zaštitne mere, pa je čak i broj prisutnih prevazilazio dozvoljenu granicu za zatvorene prostorije.

Bilikbaši je znao da će njegov biznis biti prvi na listi za zatvaranje kada god se donese odluka o pooštravanju mera u režiji nove Vlade. “Nadali smo se da će nam dozvoliti da radimo makar do šest uveče”, kaže ovaj tridesettrogodišnjak kome je, baš kao i svim ostalim ugostiteljima, dozvoljeno da radi do 10 sati uveče.

Vlasnik biznisa u Prištini već nekoliko meseci uzastopno ima finansijske poteškoće koje ga ometaju u obavljanju posla. Fotografija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.

Njegova nada je isparila dva ili tri dana pre konferencije Kurtija i Vitije, kada su svi razumeli ― iako to još nije bila zvanična odluka, a prema rečima Bilikbašija ― da će “da nas zatvore”. Kaže da je odlučio da na te cele dve nedelje sasvim zatvori restoran, iako je Vladina odluka dozvoljavala “ketering” i “dostavu”.

“Mi smo novi u poslu i nemamo mnogo dostava”, kaže, dodajući da nije mogao da priušti rad pod tim uslovima, jer dnevni troškovi posla ne bi bili pokriveni prodajom. Pored toga, meso i ostala hrana bi se, verovatno, pokvarili usled nedovoljnog broja porudžbina.

Zatvaranjem restorana bi se, pre svega, obustavila isplata plata njegovim radnicima kojih je sedmoro. “[Radnici] već sada vide da nema mnogo posla i oni su se saglasili [da zatvorimo na period od 12 dana]”, kaže on uz opasku da već mesecima mora da se bori sa finansijskim poteškoćama; situacija je u toj meri ozbiljna da zakupninu nije platio od januara, što je počelo da mu stvara probleme sa vlasnikom objekta.

Udarac za udarcem

Ugostiteljska branša se odavno smatra visokorizičnim sektorom za širenje kovida 19. Tokom trajanja pandemije, ovaj sektor je neposredno pogođen merama za sprečavanje širenja virusa koje su nametnule uzastopne vlade. Zatvaranje objekata i ograničenje rada praćeni su ogromnim finansijskim gubicima u sektoru koji upošljava desetine hiljada radnika.

Međutim, što se tiče 20.000 biznisa u ovom sektoru, finansijska pomoć je okasnela i nedovoljna. Prethodna, desetomesečna Vlada, na čelu sa Avdulahom Hotijem (Avdullah Hoti), posle polujednogodišnjeg razvlačenja i odugovlačenja, konačno je decembra u Skupštini Kosova usvojila Zakon o privrednom oporavku, dok je iznos od tri miliona za ugostiteljski sektor naposletku podeljen u januaru ove godine.

Pošto je više od godinu dana prošlo od prvog zatvaranja ugostiteljskog sektora sa početka 2020, ovo naredno zaključavanje praćeno je ogromnim gubicima.

Prethodna kratkoročna Vlada, predvođena Kurtijem, prva tri meseca u pandemiji garantovala je isplatu 50% plata radnika koji su izgubili radno mesto zbog mera koje su uveli protiv širenja kovida 19. Međutim, pošto veliki broj radnika u ugostiteljskom sektoru ne poseduje ugovore o radu, mnogi nisu dobili finansijsku pomoć koja ih je sledovala.

Čak je i vlasnicima biznisa isplaćivana polovina vrednosti rente za pomenute mesece, ali pošto stanodavci i zakupci deklarišu da su kirije manje nego što zaista jesu ― a da bi izbegli plaćanje poreza ― nastala je situacija u kojoj mnogi nisu imali pristup finansijskoj pomoći koja je za njih opredeljena.

S obzirom na to da je više od godinu dana prošlo od prvog zatvaranja ugostiteljskog sektora s početka 2020, ovo naredno zaključavanje praćeno je ogromnim gubicima. Tokom 12 dana sa pooštrenim merama pojavile su se vesti o gubicima u pomenutom sektoru u iznosu od 30 miliona evra, prema rečima predstavnika Saveza kosovskih biznisa. 

Na konferenciji održanoj 5. aprila Kurti je spomenuo da će se Vlada, pored zaštite zdravlja, usredsrediti na “održavanje privredne aktivnosti koliko je to moguće”. Pored toga, obećao je da će 50% plata radnika biti isplaćeno, kao i 50% za rente biznisa koji su pogođeni najnovijim merama.

Premijer Aljbin Kurti i ministar zdravlja Arben Vitia izjavili su da je dvanaestodnevno pooštravanje Vladinih mera posledica pogoršane situacije u vezi sa kovidom 19. Fotografiju ustupio Kabinet premijera.

Vlada je 21. aprila opredelila iznos od šest miliona evra za pomoć ugostiteljskom sektoru. Međutim, oni još nisu obavestili javnost o datumu raspodele sredstava. Bilikbaši se nada da će se to desiti ubrzo. Očekuje da će tim novcem moći da isplati radnike koji već neko vreme nisu primili platu, kao i da će isplatiti stanodavcu 50% iznosa od prethodne rente.

(Ne)snalaženje u pandemiji

Broj novozaraženih kovidom 19 vidno je povećan u postizbornom mesecu i u periodu delimičnog zaključavanja, zbog čega su bolnički kapaciteti napregnuti do granice pucanja. Pogoršana situacija se nastavlja i nakon popuštanja mera, dok većina pacijenata, prema izveštajima sa Infektivne klinike na UKCK-u, ima teške simptome, što je posledica masovne zaraze britanskom varijantom virusa.

Bujar Vitia, novinar koji izveštava o zdravstvenim temama, primećuje da su restriktivne mere bile neophodne za građane i biznise, kao i zbog visokog broja novozaraženih kovidom 19. Posebno zato što u javnom zdravstvu, između ostalog, “nema dovoljno medicinskog osoblja, nema dovoljno kreveta”.

“Od januara niko uopšte i nije upravljao pandemijom; vrhunac broja novozaraženih (eng. peak) je dostignut u predizbornoj kampanji, a ko god da je došao na vlast nije imao legitimitet da ograniči kretanje građana”, kaže on.

Međutim, prema njegovim rečima, mere su bile drastične, jer su preterano naškodile privredi “koja je već neko vreme oštećena”. “Ne možemo da žrtvujemo ekonomiju zbog potpune neodgovornosti političara”, rekao je. 

“Kosovu je neophodno praćenje primene mera — samo na taj način možemo da upravljamo uslovima pandemije”,

Bujar Vitia, novinar koji se bavi zdravstvenim sistemom

Kaže da Vlada u obzir nije uzela alternativne mere ni konsultovala se sa relevantnim akterima. Istovetnu kritiku na adresu Vlade upućuju poslovne komore i organizacije koje se bave ekonomskim temama, a čiji predstavnici poručuju da im je na sastanku sa ministrom zdravlja rečeno da odluka o ograničenjima nije predmet pregovora. Iako su neki poslovni predlozi uzeti u razmatranje, to za ovaj sektor nije bilo dovoljno.

Prema rečima novinara Vitije, umesto zatvaranja biznisa na određeni period i raspodele finansijske podrške istim biznisima, Vlada je trebalo da razmotri opciju da “iskoristi finansijsku pomoć za potrebe zdravstvenog osoblja, da se pomogne kapacitetima državnog zdravstva”. Pored toga, prema njegovome mišljenju, broj članova inspekcijskih organa tim je novcem mogao da se poveća i da se tako ugostiteljski sektor natera da strogo poštuje mere.

Novinar koji se bavi zdravstvenim temama, Bujar Vitia, smatra da vlada treba da preduzme mere za jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova. Fotografija: Ade Mula / K2.0.

“Kosovu je neophodno praćenje primene mera — samo na taj način možemo da upravljamo uslovima pandemije”, kaže naglašavajući da je masovna vakcinacija najbolji način da se izborimo sa pandemijom. Do 18. aprila je vakcinisano tek 16.000 građana — uglavnom zdravstvenih radnika i starijih osoba — i to doniranim vakcinama iz inicijative Kovaks (COVAX), čime je Kosovo svrstano u evropske zemlje sa najsporijim procesom vakcinacije.

Sa druge strane, novinar Vitia očekuje da će se posledice ovih dvonedeljnih ograničenja osetiti tek u ovoj sedmici. Ipak, pošto izlazak iz zemlje nije bio ograničen, veruje se da će putovanje više hiljada građana u okolne države (u protekle dve sedmice) da naškode Vladinoj politici za sprečavanje širenja virusa.

Od 10. do 11. aprila, oko 30.000 građana Kosova provelo je vikend u Albaniji, gde su mere u izvesnoj meri popuštene nakon sistematske vakcinacije stanovništva koja se sprovodi od januara.

Pojedini ministri i članovi Vlade, kao i neki poslanici Samoopredeljenja, otputovali su u Albaniju, gde su učestvovali u predizbornoj kampanji pred parlamentarne izbore zakazane za 25. april. Poslanici i ministri su na društvenim mrežama delili fotografije sa sastanaka u Albaniji, što je izazvalo brojne reakcije, uglavnom među korisnicima društvenih mreža

“To nije bilo korektno i poruka koja je poslata ide u prilog koronavirusu; tako [i građani] postaju neposlušni”, kaže Vitia.

U trajanju od gotovo dve sedmice, dok su stroge mere i dalje bile na snazi, Kosovska policija je sprovodila Zakon o borbi protiv kovida 19 i napisala hiljade kazni, a pojavile su se vesti o tome da su se građani okupljali na trgovima i u gradskim parkovima bez poštovanja pravila o fizičkom rastojanju. Čak su i opozicione partije kritikovale vladu zbog licemerja, izražavajući sumnju u efikasnost preventivnih mera u odnosu na kovid 19.K

Naslovna ilustracija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.