Mladi u Albaniji sve više se isključuju iz političkog života uoči odlučujućih parlamentarnih izbora raspisanih za 25. april. Organizacija Civil Rights Defenders nedavno je provela anketu u okviru koje je došla do alarmantnih podataka o stavovima mladih osoba, a što se tiče političkog angažmana, demokratije i vladavine prava u državi.
Nažalost, većina mladih osoba (dobi od 18 do 29 godina) ne vjeruje u jednakost pred zakonom (79%) niti smatra da bez posljedica mogu uživati pravo na slobodu okupljanja (69%) ili slobodu udruživanja (70%). Navedeni faktori — uz pad stope učešća mladih osoba u političkim strankama i političkim programima te visoku stopu nezaposlenosti — doveli su do toga da cijela jedna generacija ne vidi budućnost u svojoj zemlji.
Albanija je četvrta na listi zemalja svijeta rangiranih prema želji za iseljavanjem — iznad nje su samo ratom zahvaćena Sijera Leone, Haiti i Liberija. S obzirom na status demokratije, režim u državi je tranzicijski/hibridni, pri čemu Albanija spada u red djelimično slobodnih zemalja kada se radi o slobodama građana/ki i njihovim političkim pravima.
Stavovi mladih u Albaniji o demokratiji i vladavini prava: 79% mladih ne smatra da su svi građani/ke u Albaniji jednaki pred zakonom; 69% mladih ne smatra da slobodno i bez straha mogu učestvovati u mirnim protestima; 62% mladih smatra da građani/ke i mediji u Albaniji nemaju pristup informacijama od javnog značaja; 70% mladih smatra da nečije političko opredjeljenje može usloviti nejednakosti kada je riječ o dostupnosti i kvalitetu javnih usluga.
To da je uključenost mladih u politiku na zabrinjavajućem nivou postalo je očigledno s objavom izbornih listi 2021. godine. Naime, broj mladih kandidata/kinja smanjio se za 50% u odnosu na prethodne izbore održane 2017. godine.
Usljed masovnog nedostatka povjerenja u politiku, kao i nedostatka modela napretka koji bi bili utemeljeni na zaslugama i fer konkurenciji, mladi ljudi u Albaniji ne gledaju na stranke kao na primarna sredstva namijenjena za mijenjanje društva ili razvoj vještina i ideja. Zato je i naširoko zastupljeno pogrešno shvatanje u vezi s političkim angažmanom, koji javnost demonizuje jer ga često miješa sa stranačkim angažmanom.
Bez odjeka
Modeli koje predstavljaju lideri/ke stranaka ili političke ličnosti promovišu oportunizam i naglo bogaćenje te jednostavno nemaju odjeka kod mladih kada je riječ o ključnim problemima vezanim za nezaposlenost, kvalitet obrazovanja i visoku stopu iseljavanja.
Prilagodba stranaka autoritarnom modelu — tj. odsustvu javne rasprave i dubokoj polarizovanosti diskursa — glavna je značajka političke klime u Albaniji. Nasilan ili seksistički jezik te optužbe koje se razmjenjuju između kandidata/kinja preovladavaju izbornim kampanjama, a nauštrb konkretnih stranačkih platformi.
U takvom ambijentu, građani/ke, i to naročito mladi, bivaju gurnuti u apatiju ili politički ekstremizam te gube vjeru u napredak, što utječe na izlaznost na izborima.
Anketa iz 2020. godine pokazuje da je vjerovatnoća glasanja u Albaniji opala za 21% u odnosu na 2016, što odražava razočaranost u vladajuće institucije i tijela opozicije. Građani/ke su mahom viđenja da ih političke stranke ne predstavljaju. U posljednjih 15 godina, izlaznost na izborima konstantno je bila nešto manja od 50% ukupnog broja registrovanih glasača/ica, osim na lokalnim izborima održanim 2019. godine, na kojima je zbog šireg bojkota opozicije zabilježena izlaznost od 22,96%.
Izlaznost na izborima u Albaniji: Opći izbori: 2005. — 49,23%; 2009. — 50,77%; 2013. — 49,86%; 2017. — 46,77%; Lokalni izbori: 2011. — 50,9%; 2015. — 47,83%; 2019. — 22,96%.
Nadalje, vlasti u Albaniji su u aktualnim vanrednim okolnostima nastalim usljed pandemije napravile presedan otvoreno zabranivši osobama pozitivnim na COVID-19 — kojih je u zemlji trenutno više od 35 000 — da glasaju na izborima, čime su pacijenti/ce diskriminisani na osnovu njihovog zdravstvenog stanja.
Pravni stručnjaci/kinje i organizacije koje se bave ljudskim pravima reagovale su na odluku, okvalifikovavši je kršenjem Ustava. Mjere kao što su dozvola glasanja putem pošte ili produženje glasanja za jedan dan mogle su biti uvedene i provedene su u zemljama širom svijeta koje su održale izbore u toku pandemije, ali u Albaniji nisu.
Izborna taktika
Iako najbolje prakse nalažu da se izborni okviri ne mijenjaju u godinu dana uoči izbora, zbog ograničenog vremenskog roka neće biti moguće implementirati neke od izmjena koje su — u postupku koji je Venecijanska komisija ocijenila “veoma ishitrenim” — unijete u albanski zakon o izborima.
Jedna od tih izmjena odnosi se na glasanje dijaspore (koja čini oko 35% glasačkog tijela). Naime, osobe iz dijaspore neće biti u mogućnosti da glasaju na daljinu te je sasvim izvjesno da će naići na prepreke i susprezati se od putovanja zbog ograničenja uslovljenih pandemijom.
Umjesto da se nadležni pozabave niskom izlaznošću na izbore i apatijom građana/ki, njihova apriorna ekskluzija dviju velikih skupina glasača/ica — osoba s COVID-19 i dijaspore — mogla bi se posmatrati kao izborna taktika koja vodi do devijacija u standardu zastupanja.
Ipak, uprkos svemu, mladi bi mogli odnijeti prevagu na ovom za Albaniju finalnom ispitu iz demokratije.
Mladi (u dobi od 17 do 29 godina) u praksi čine 50% glasačkog tijela. Osim toga, prema podacima Centralne izborne komisije, na predstojećim izborima u Albaniji prvi put će glasati 107 024 osobe. A ukoliko je vjerovati povijesti, svaki glas je važan.
Na svim demokratskim izborima do sada održanim u Albaniji izbor ukupno 20 gradonačelnika/ca presudilo je do deset glasova, dok je izbor 10% zastupnika/ca u Skupštini presudilo od 100 do 1000 glasova.
Zašto glasovi (mladih) vrijede u Albaniji?: Mladi čine 50% glasačkog tijela; Godine 2021. na izborima je glasalo 107 024 glasača/ica koji su to učinili prvi put; 107 024 glasova može se preračunati u 8% zastupničkih mjesta u Skupštini.
Mladi u Albaniji moraju se mobilizovati, obrazovati i uključiti u proces. Da bi im pružili oslonac, Civil Rights Defenders, Helsinški komitet Albanije i Institut za političke nauke — uz podršku EU — na univerzitetima i u srednjim školama širom zemlje pokrenuli su kampanje s ciljem ohrabrivanja mladih osoba i glasača/ica koji glasaju prvi put. Usto su osnovali platformu Vota Vlen (“Tvoj glas je važan”) kako bi građanima/kama osigurali pouzdane i korisne materijale vezane za izbore.
Ulozi ne mogu biti viši. Neka vaš glas vrijedi 25. aprila.
Naslovna ilustracija: K2.0.
