Jedan na jedan | Politika

Škeljzen Gaši: Ako Samoopredeljenje dođe na vlast, možda će samo Kurti ostati nekorumpiran

Piše - 04.07.2017

Jedan od suosnivača Samoopredeljenja, uz Aljbina Kurtija, govori o uspehu na izborima, greškama u prošlosti i nespremnosti ove partije da vlada.

 

Davne 2004. godine, magarac koji je nosio transparent  “Glasajte za mene!” doveden je ispred zgrade kosovske vlade. Trojica mladića su vodila poslušnog magarca sve bliže i bliže zgradi Vlade. Tamo su izrazili ozbiljno protivljenje lokalnim političarima, kao i prvi artikulisani oblik suprotstavljanja međunarodnoj zajednici stacioniranoj na Kosovu.

Ova tri mladića su bila Aljbin Kurti, Glauk Konjufca i Škeljzen Gaši. Tri godine kasnije, oni su osnovali politički pokret pod nazivom Levizja Vetëvendosje (Pokret za samoopredeljenje) ili VV, kako se često naziva. Kurti je bio lider pokreta do 2015., dok je partija prvi put ušla u Skupštinu Kosova 2010. godine. Konjufca je bio potpredsednik Skupštine u dva saziva.

Škeljzen Gaši se distancirao od Samoopredeljenja pre nego što je pokret ušao u kosovske institucije.

On je kritikovao način funkcionisanja Samoopredeljenja zbog čega se našao na meti aktivista revoltiranih njegovim javnim istupima. Kaže da su nedostatak finansijske odgovornosti u Partiji, rast kulta lidera i njihovo insistiranje na određenim političkim idejama bez osvrtanja na alternative, ono što ga je nateralo da ih napusti.

Foto: Rrezeart Galica, 2004.

Gaši je poznat kao jedan od osnivača Partije, ali naglašava da se ne oseća kao tako rekavši da postoji samo jedan osnivač: Aljbin Kurti. “…Mi, ostali, uglavnom studenti, jedino smo mu pomagali da uspostavi Pokret. Bili smo obavljači posla”, kaže kritikujući VV mnogo žešće od drugih koji su napustili ovu Partiju.

Rođen u Prištini, Gaši je politikolog i autor brojnih knjiga. Najzapaženija je biografija Adema Demaćija, koja je izazvala kontroverze između njega i ovog albanskog disidenta.

Otkako je napustio Samooopredeljenje 2006. godine, Gaši nije učestvovao u radu nijedne druge stranke. Upravo suprotno, prezire partije koje čine kosovsku političku scenu. Trenutno je član Instituta za društvene i kulturološke studije “Alter Habitus” koji radi na “širenju znanja i stvaranje prostora za kritičko i kreativno razmišljanje”.

Istorija i odnosi između Albanaca i Srba su i dalje ključni deo Gašijevog fokusa. Jedan je od retkih ljudi koji kontinuirano naglašavaju manipulacije sa brojem ljudi koji su ubijeni u ratu i onih koji su nestali otada, tvrdeći da su politički motivisane.

Na dan izbora — 11. juna — policija ga je uhapsila zato što je slikao svoj glasački listić. Uradio je to ne kako bi ga pokazao bilo kome, već da bi imao dokaz da je svoj glasački listić precrtao, koristeći tako svoj glas da bojkotuje sve političke partije. Kaže da je osetio olakšanje kada je saznao da nije počinio delo koje je kažnjivo zakonom.

Foto: Atdhe Mulla / K2.0.

K2.0 se sastao sa Gašijem da bi razgovarali o razlozima zbog kojih je precrtao listić i o rastu partije u čijem je osnivanju učestvovao pre 12 godina, a koju je kasnije napustio; reč je o Samoopredeljenju.

K2.0: Kako vidite izbore koji su održani 11. juna? Kako gledate na rezultate i šta smatrate najvećom promenom koja će se desiti posle izbora?

Škeljzen Gaši: Izbori od 11. juna su bili izuzetni zbog rezultata. Promena se ogleda u dupliranju broja glasova koje je osvojio LVV! To je bilo iznenađujuće čak i za lidera Pokreta.

Koji su činioci uticali na dupliranje glasova i kako vidite ovaj rast?

Glavni činilac koji je uticao na rast je nezadovoljstvo koje ljudi imaju zbog ozbiljno teške situacije u našoj zemlji, u svim oblastima. Drugi činilac je formiranje koalicije PAN, koju su mnogi videli kao ujedinjenje lopova sa ratnog krila. Mnogi građani su se stalno protivili ideji da ratno krilo dođe na vlast i glasali su protiv ovoga krila, posebno protiv PDK-a.

Moto LDK-a je bio “ne dajmo vlast lopovima sa ratnog krila”. LDK je dosad mnogo puta razočarala narod, koji je onda odlučio da glasa protiv ove partije i za VV, pod parolom “oduzmimo lopovima vlast”. Isto se desilo na lokalnim izborima 2013. u Prištini, kada su glasovi protiv LDK-a otišli u ruke VV.

Drugi činilac, koji smatram da je zanemaren, jeste da su tri subjekta koja su činila PAN imala 330 kandidata zajedno na izborima 2014., dok su na ovim imali 110 kandidata. Od ukupno 220 kandidata [koji se ovaj put nisu kandidovali], da je svako od njih osvojio 150 glasova, to bi značilo da je PAN osvojio minimum 33.000 glasova više, što je, manje-više, isti broj glasova koje je NISMA osvojila na izborima 2014.

Štaviše, kampanja VV je ovaj put bila bolja. Rast VV vidim kao pozitivan za Kosovo, jer će se Vlada Kosova suočiti sa jakom opozicijom u sledeće četiri godine, a brojčano gledano, ako sve bude išlo po planu, VV će na sledećim izborima biti prvi po broju glasova.

Koalicija PDK-AAK-NISMA bila je entitet koji je dobio najveću podršku na ovim izborima, ako se u obzir uzme procenat glasova. Mislite li da kandidat ove koalicije za premijera, Ramuš Haradinaj, ima šansu da dođe na čelo Vlade?

Ovo zavisi od trudbenika Kvinte, posebno glavnog među njima, ambasadora Delavija [američki ambasador na Kosovu, Greg Delavi]. Pravi začetnik dvaju najvažnijih projekata međunarodne zajednice — Zajednice [srpskih opština] i procesa demarkacije [sa Crnom Gorom] — bio je Ramuš Haradinaj. Zato smatram da ovi trudbenici neće ponoviti grešku od 2014. i da će učinitii Haradinaja premijerom kako bi on u delo sproveo Zajednicu, demarkacioni proces, specijalni sud i druge teško sprovodive projekte međunarodne zajednice na Kosovu.

Ako PAN ne uspe da formira Vladu, onda postoji šansa da će formula biti AAK-NISMA sa LDK-AKR i manjinama, pa bi PDK i VV ostale u opoziciji. Zato bi ove dve partije mogle da se zbliže.

Prvi put u svojoj istoriji kao politička partija, LDK se nalazi na 3. mestu, ako uzmemo u obzir broj dobijenih glasova. Zašto se ovo dogodilo?

LDK je u više navrata zarila nož u leđa biračkom telu formirajući koalicije sa PDK-om. Oni su ovaj put došli na prekretnicu, jer je LDK postavila Kadrija Veseljija za predsedavajućeg skupštini i Hašima Tačija za predsednika Kosova, a ova dvojica su svrgla LDK, posebno Isu Mustafu, sa mesta premijera. Takođe, birači LDK-a su stariji i neki koji su glasali za LDK u vreme [bivšeg predsednika Ibrahima] Rugove više nisu živi. Mnogi koji glasaju prvi put ovih dana — glasaju za VV. Istine radi, Mustafina vlada bila je najbolja koju je Kosovo imalo od kraja rata.

Verujete li da Samoopredeljenje ima šansu da formira Vladu i da li smatrate da su spremni da vode državu?

Ne verujem da će navedeni trudbenici dozvoliti VV-u da formira Vladu Kosova. Prirodno je da je VV sasvim nespremno da vlada. To su dokazali kada su bili na čelu Opštine Priština. Ali kada razmislim o ostalima, mnogo su gori. Onda pomislim da možda u Vladi VV neće biti većeg sranja. Međutim, njihovo upravljanje Prištinom opovrgava ovu tvrdnju.

Iznenađen sam kako VV ne uči od svog rada i kako su im potrebne godine da uče od sopstvenih grešaka.

Šta mislite, šta je toliko zadržavalo VV dosad, imajući u vidu da nisu uspeli da zadobiju poverenje velikog dela stanovništva nakon desetogodišnjeg rada?

Ima mnogo razloga, ali je glavni taj da se boje ‘savezništva’ sa međunarodnom zajednicom i zbog straha da će započeti ‘rat’ sa Srbijom. Nasilje nad institucijama je bilo jedna od glavnih stvari koje su ih sputavale. Međutim, mene lično iritira manjak doslednosti i ekstremno insistiranje na tome da, na primer, neće učestvovati u vlasti. Tu je i ideja o učešću u institucijama — čiji sam ja zagovornik bio — nažalost, bez stvarne interne rasprave u Pokretu; ili, takođe ekstremno, insistiranje na protivljenju pregovorima [sa Srbijom]. A tu je potom i odluka o pregovaranju, i to opet bez stvarne interne rasprave i bez ozbiljnog objašnjenja o tome odakle ovakva promena u stavovima — godinama sam podržavao ideju da VV bude za pregovore — i tako dalje. Opterećuje me i to kada se ovakva promena stava desi dve nedelje pred izbore.

Iznenađen sam kako VV ne uči od svog rada i kako su im potrebne godine da uče od sopstvenih grešaka. Štaviše, užasava me kako nikada ne razmišljaju o narednom koraku. Na primer, 2013. su rekli “…kada dođemo na vlast, uklonićemo Eulex sa Kosova”. Ali bi ih ja onda pitao, “Šta ako EU zatvori svoja vrata Kosovu?”, na šta ne bi imali odgovor.

VV ima za cilj da hitro i sebično dođe na vlast, kako niko ne bi formirao koaliciju sa njima.

Još jedan biser: “…oslobodićemo sever sa Kosovskom policijom i BSK-om [Bezbednosne snage Kosova]”, sasvim zanemarujući prisustvo Srbije i Kfora u tom delu. Ima mnogo drugih primera.

Rekli ste da ako Samoopredeljenje zaista želi da ukloni PDK sa vlasti, onda moraju da poziciju premijera ponude LDK-u. Međutim, VV insistira na tome da sledeći premijer Kosova mora biti Aljbin Kurti, imajući u vidu da je njegova partija osvojila najviše glasova 11. juna. Smatrate li da, insistirajući na tome da imaju svog premijera, VV rizikuje da dozvoli PDK-u da ostane na vlasti?

LDK je imao šest puta više glasova od AAK 2004. godine [45 posto naprema 8 posto], ali su AAK-u dali premijersko mesto. PDK je 2014. osvojio 30, a LDK 25 odsto glasova, ali je LDK dobila mesto premijera. Na osnovu rezultata, VV trenutno ima 1,96 odsto glasova više od LDK-a [VV ima 27,49 odsto, a LDK 25,53 procenata]. Ipak, ovo bi teško mogao da bude dokaz toga da je VV zaista zainteresovano da ostavi PDK u opoziciji i da im nije stalo do određenih pozicija, kao što su to izjavili 2014: “…pridružićemo se LAN-u, nije nas briga za pozicije, samo hoćemo da PDK ostane u opoziciji”.

U stvari, VV ima cilj da hitro i sebično dođe na vlast, kako niko ne bi formirao koaliciju sa njima; kao što je bio slučaj sa AAK-NISMA, kada je VV zahtevalo da dobije poziciju premijera i predsedavajućeg Skupštine. Ovo dosta govori o njihovom mentalitetu.

Recimo, na primer, da kandidat PAN-a ne uspe da formira vladu i predsednik pozove kandidata VV: Da li će Aljbin Kurti otići kod Hašima Tačija da dobije mandat za formiranje Vlade? Jer, VV stalno stoji pri stavu da ne priznaju Hašima Tačija kao predsednika.

Međutim, ima ljudi koji misle da VV ima šansu da dođe na vlast i da vodi Vladu. Nedavno smo imali priliku da vidimo da se ambasador SAD sastao sa vodećim ličnostima VV. Ima onih koji veruju da su ovo znaci toga da će oni, možda, dobiti podršku stranaca da formiraju Vladu. Kakav je vaš utisak?

Prvo kažu ‘nećemo da uđemo u institucije’, onda ‘ući ćemo’. Prvo kažu ‘protivimo se pregovorima’, onda ‘za pregovore smo’. Prvo kažu ‘mi smo za teritorijalno samoopredeljenje’, onda ‘mi smo za etničko samoopredeljenje’. Ranije su govorili da će sever integrisati uz pomoć Kosovske policije i BSK-a, a sada kažu da će ga integrisati uz pomoć ekonomskog razvoja. ‘Nećemo formirati koalicije sa ovim partijama, jer su one kriminalne.’ ‘Formiraćemo koalicije sa partijama s kojima imamo slične programe i u koje imamo poverenje.’

Odnedavno govore: ‘Formiraćemo koaliciju sa svakim’. PDK i LDK su desničarske partije. Prema VV-u, one su korumpirane i služe interesima Srbije. Zašto onda koalicija sa PDK-om nije u redu, a jeste sa LDK-om, što je partija na čijem je čelu čovek kome pevaju ‘Isë-Isë argat i Serbisë’ [‘Iso, Iso, srpski radniče’]? Kako to da je Isa Mustafa sada bolji od Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, kada su ova poslednja dvojica imala ključnu ulogu u blokiranju procesa Zajednice i demarkacije, a koje je, u stvari, sam Isa Mustafa podržao?

Sebe ne smatram jednim od osnivača VV. Ovaj pokret je imao samo jednog osnivača: Aljbina Kurtija.

Isto važi za strance. Od kolonizatora, oni su se pretvorili u partnere. Ja sam za promene — u stvari, o nekim od ovih promena sam pisao pre više godina, pa su me čak neki vojnici VV vređali zbog toga — ali mi se ne dopada kada promene nisu iskrene, kada se dešavaju bez ikakve unutrašnje rasprave, a posebno kada se dešavaju malo pre izbora.

Poznati ste kao jedan od osnivača Samoopredeljenja. Možete li nam reći čega se sećate iz vremena kada je VV bilo u nastajanju? Kako ste došli na ideju o osnivanju VV i šta je spojilo vas i Aljbina Kurtija?

Sebe ne smatram jednim od osnivača VV. Ovaj pokret je imao samo jednog osnivača: Aljbina Kurtija. Mi, ostali, uglavnom studenti, pomagali smo prilikom uspostavljanja. Mi smo, prosto, bili radnici u tom procesu. VV je bilo dekolonizator u odnosu sa Srbijom i međunarodnom zajednicom stacioniranom na Kosovu, posebno protiv Unmika. Do dana današnjeg vrlo mali broj građana Kosova zna da je ova misija, koja je Kosovom vladala čitavu deceniju, bila ideja i zahtev Srbije, odnosno Miloševića. Štaviše, ova misija je ostvarila niz ciljeva Srbije na Kosovu.

Aljbin Kurti se pojavio kao osoba koja je dobila najviše glasova u ovoj zemlji na prošlim izborima. Imajući u vidu da Kurtija blisko poznajete, šta možete da nam kažete o svom prijateljstvu s njim u vreme kada ste razmišljali o osnivanju političkog pokreta kakvo je VV?

On je izuzetno veliki radnik. Za razliku od drugih oko njega, spreman je žrtvovati sve — čak i svoj život — za ideale. Obrazovan je u nekoliko oblasti. Bilo bi sjajno kada bi imao onoliko mudrosti koliko ima znanja, i da je iskreniji i pravedniji, i da nije toliko alav na vlast, i da ima 300 Spartanaca. Ali on nema nijednog, a jedino njega treba kriviti za to.

Ko bi tih 300 Spartanaca trebalo da bude? Kako bi izgledali? I zašto je Kurti ostao bez njih?

Verujem da je na Kosovu moguće pronaći ljude koji su profesionalno obučeni za određene oblasti. Oni bi pravilno prepoznali probleme u našem društvu i dali bi neophodne predloge za rešavanje problema. VV nema taj tim. Oni nisu identifikovali probleme i kao takvi nemaju predlog za rešavanje.

Koji poslanik VV je opravdao 50.000 evra koje je zaradio u ovom mandatu? Zašto bi kosovsko društvo davalo oko 50.000 evra poslanicima? Za koje su se pitanje oni to izborili? Koju su marginalizovanu grupu zaštitili? Oni su samo vređali poslanike PDK i svađali se s njima, a danas su i dalje u Parlamentu. Istovremeno, na primer, bivši poslanik [stranke Levizja per Bashkim] Raif Ćelja, koji je sasvim opravdao 50.000 evra koje je dobio, zato što se izborio za dva vrlo važna zakona — Zakon o Obiliću i Zakon o Trepči — on danas nije u Skupštini.

Zašto ste napustili VV?

Kao što sam i rekao osnivaču tada, napustio sam ih kada sam bio ubeđen da je VV više privatno preduzeće nego politička organizacija ili pokret. Nije mi se dopao ni način na koji je kult lidera bio forsiran (uprkos tome što je inicijalna ideja bila da nemamo lidera). Takođe mi se nije dopala servilnost članova prema lideru. Tu je i nedostatak odgovornosti, posebno finansijske, kao i nevoljnost da se prihvate drugačije mišljenja, i tako dalje…

Šta vas je, na ideološkom planu, odvojilo od Aljbina Kurtija?

U principu, mislim da se ideološki mnogo ne razlikujemo. Ja sam socijaldemokrata, ali ne onakav kakav je Fatmir Ljimaj. Verujem da sam još ranije objasnio ostale razlike između nas.

Zabrinjavajuće je gledati njihov ekskluzivitet patriotizma, njihovu upotrebu nasilnih sredstava i viktimizaciju.

Ranije ste govorili o ratnim zločinima nad manjinama koji su u vezi sa aktivnostima OVK. Aljbin Kurti je kategorički odbacio ideju suđenja bivšim članovima OVK za ratne zločine. Da li je ovo ideološka razlika između vas i Kurtija?

Vrlo zanimljivo pitanje. VV oduvek govori da ne treba pregovarati o nestalim osobama. ‘Srbija mora da vrati tela 1.700 nestalih Albanaca bez pregovora.’ Ipak, oni nikad ne pominju da je od tih 1.700 — 1.300 Albanaca i 400 Srba, otprilike.

U intervjuu u televizijskoj debati ‘Rubikon’, za vreme predizborne kampanje, pravi lider VV je rekao da će se pitanje nestalih Albanaca rešiti, kao i pitanje 400 nestalih Srba. Zašto je to rekao baš u tom trenutku? Zašto to nije pominjao 10 godina? Možda zato što je hteo da pošalje poruku međunarodnoj zajednici, da — ako ga dovedu na vlast — on je spreman da sprovede njihove projekte na relaciji Kosovo-Srbija? VV je sada sigurno da ima podršku nacionalističke, sada mu samo treba podrška međunarodne zajednice.

Kurti pokušava da odbrani rat OVK ponajviše što je i sam učestvovao u njemu. Prirodno je reći da je rat OVK bio pravedan, ali kako jedan rat može da bude čist kada ga u svemu vode kriminalci — kao što će to dokazati Specijalni sud.

Aljbin Kurti je optužen da je promenio neke svoje političke stavove čim je dobio prvu pravu šansu da dođe na vlast, naime — na prošlim izborima. Šta nam možete reći o tome, imajući na umu nedavne izjave Kurtija o partnerstvu Kosova sa SAD i EU, o pitanjima nacionalne bezbednosti i zastave, o hapšenjima i zvaničnicima PDK?

Stvar je u tome što oni sami postavljaju visoke moralne i patriotske standarde, a sada su u nemogućnosti da poštuju ove standarde. Sećate li se [nezakonito izgrađenih] garaža PDK-a u Prištini? Pa, oni su bili za to da se narodne mase mobilišu.

Sada, pošto je VV parlamentarna stranka, koje njihove radnje/stavove osuđujete, a koje ne?

Saglasan sam sa većim delom kritika koje VV upućuje na račun razvoja političke situacije u našoj zemlji. Ono što me užasava jeste da im fali program. Program Alternativa za upravljanje je više sažetak optužbi. Čak i kada daju predloge za rešavanje političkih problema, oni su apsurdni u tome. Štaviše, zabrinjavajuće je gledati njihov ekskluzivitet patriotizma, njihovu upotrebu nasilnih sredstava i viktimizaciju, i tako dalje…

Kada govorimo o nasilju i koristi od istoga, dozvolite mi da s vama podelim nekoliko detalja iz memoara bivšeg američkog ambasadora u bivšoj Jugoslaviji, Vorena Cimermana:

“U avgustu 1990, senatori Robert Dol i Alfons D’Amato su posetili Kosovo. Upoznali smo se sa liderom Albanaca, Ibrahimom Rugovom. Kako je sastanak privođen kraju, Dol mi je rekao da je poželeo da se prošeta kako bi upoznao obične Albance. Rekao sam mu da za to bolje pita Rugovu. Na moje iznenađenje, on se snažno usprotivio tome — ‘Srbi bi mogli da to iskoriste kao motiv za još veće nasilje. Mislim da bi trebalo da odete pravo na aerodrom’. Obeshrabreni Dol je poslušao njegov savet. Pomislio sam na vrednosti Rugovine ličnosti. Nasilni incident bi sigurno išao u njegovu korist, ali je on hteo da ga izbegne, jer nije hteo da neko bude povređen.”

Šta mislite: Šta bi VV uradilo u takvoj situaciji?

U izjavama ste govorili da se VV “nalazi u embrionu” kriminala. Šta ste pod time mislili? Da li hoćete da kažete da se taj pokret — od građanskog — razvio u kriminalizovanu partiju? S obzirom na to da ste označili PDK kao kriminalnu partiju, kako je VV drugačije od PDK-a?

LDK je partija kukavica, PDK je prava kriminalna partija, dok je VV kriminalna partija u embrionu. Jahta je samo jedan dokaz u ovom smislu. VV zahteva istrage o finansijama [bivše obaveštajne službe] SHIK, dok istovremeno ne objavljuju za javnost svoje finansijske izveštaje od vremena kada su ušli u institucije, to jest u periodu 2005-10, a kamoli kada je reč o nezaposlenim aktivistima koji daju depozit u iznosu od 999 evra kao donacije Partiji. Prema mišljenju VV, kriminalci su kriminalci samo kada su deo drugih partija, ali su patriote kada su u VV-u.

Foto: Atdhe Mulla / K2.0.

 

Uveren sam da VV upotrebljava islamizam kao što koristi nacionalizam.

Pogledajte upravu u Prištini. Uzmite, za primer, urbanizam: dozvole koje su izdali na Putu B, ali i na drugim mestima, pokazuju da su izuzetno korumpirani. Druga stvar koja, možda, nije toliko važna, ali jeste vrlo bitna jer pokazuje njihov mentalitet, jeste kako daju nazive putevima: jedan put u Prištini je dobio naziv po ocu gradonačelnika Prištine, druga ulica je imenovana po ocu direktora urbanizma Prištine, treći put po dedi jednog odbornika u Skupštini, četvrti po dedi jednog poslanika VV, i tako dalje.

Ako i kada dođu na vlast na centralnom nivou, bojim se da će jedina nekorumpirana osoba u partiji biti Aljbin Kurti… možda.

VV je kritikovana da ispire mozgove svojim mladim aktivistima na način da oni slepo izvršavaju naređenja i da ih stranka organizuje tako da ih onemogućava da izražavaju različite stavove. Stoje li ove optužbe? Kako vidite antagonizam aktivista VV?

Kosovsko društvo mora da smisli dobar plan za integraciju i socijalizaciju za tri najekstremnije grupe u našem društvu koje linčuju, stigmatizuju, vređaju i ponižavaju svakoga ko ne razmišlja kao oni: islamistički fundamentalisti, fundamentalisti VV, rugovistički fundamentalisti…

Zvaničnici drugih partija su čak opisali VV kao terorističku organizaciju. Štaviše, neki su rekli da je Kurti iskoristio kartu islamizma da bi dobio podršku građana. Kako vidite odnose VV sa religijama, posebno sa islamom?

Uveren sam da VV upotrebljava islamizam kao što koristi nacionalizam. S obzirom na to da su dobili podršku nacionalističke zajednice, sada su uklonili bedž sa dvoglavim orlom i usredsredili se na islamiste. To je i Tači radio: prvobitno je koristio nacionalizam, a odskora koristi islamizam, ali nije održao obećanja koja je dao ovim dvema zajednicama.

Da li je VV danas onakvo kakvo ste ga predviđali kada ste ga osnivali? Ako nije, zašto? Kakav ste ishod očekivali? Šta očekujete od eventualne Vlade VV?

Ranije sam rekao da VV nije identifikovalo probleme ni u jednoj važnoj oblasti, a kada ih ne identifikujete, onda ne možete dati ideje za njihovo rešavanje. Što je još gore, oni nemaju tim koji bi to mogao da obavi. Uzmite za primer njihov ‘program’ od 40 tačaka i pogledajte šta piše u njemu. Posebno kada je reč o najvećem pitanju za Kosovo, obrazovanje, a tek visoko obrazovanje — jadno je to.

Od eventualne Vlade VV na centralnom nivou, očekujem manje-više ono što se desilo sa upravom VV u Prištini. Priština je veliki neuspeh ne samo Špenda Ahmetija, već i Aljbina Kurtija koji upravlja, iza kulisa, makar trima velikim odeljenjima u Prištini: urbanizam, infrastruktura i inspektorat.

Glasao sam za VV u Prištini kako bih kaznio urbicid koji je počinila uprava LDK-a. Lobirao sam za pobedu VV, ali sam se na kraju razočarao. Nijedan njihov projekat neće ostati upamćen. Urbani saobraćaj je isti kakav je bio ranije, a sada samo ima nekoliko autobusa više. Parkirališta su i dalje noćna mora. Priština je, u stvari, zagađenija nego pre. Nisu napravili nijedan metar biciklističke staze. Prištinu su vratili u vreme Ismeta Bećirija. Kada razmislim o tome kako je Isa Mustafa, koji je blizu penzije i koji je imao sasvim korumpirano i nestručno osoblje, uradio više od ovih spektakularnih neuspeha, mislim da najmanje što možemo da uradimo jeste da više ne glasamo za njih. K

Naslovna fotografija: Atdhe Mulla / K2.0.