U detalje | Izbori2021

Izbori 2021: treća nedelja — šta smo propustili?

Piše , - 05.02.2021

Od raznobojnih izraza do problema sa dijasporom, sve na jednome mestu.

Gledanje vesti svaki dan, najblaže rečeno, iscrpljuje, čak i bez pandemije koja nam pravi metež u životu. 

Dakle, dok se približavamo još jednim izborima, ne krivimo vas ako mislite da sva obaveštenja na telefonu treba da isključite, da zatvorite laptop i izbegavate vesti 24 sata dnevno kao… pa, kao kugu.

Iako nas je sve ovo preplavilo, zajedno sa famoznim toboganom kojim kolaju obećanja, rasprave i skandali, to ne znači da ne želite da ostanete u toku sa onim što se događa.

Upravo zato, svake sedmice, sve do izbora 14. februara, mi ćemo vam ovde izlagati “zapažene” (i “nezapažene”) trenutke iz proteklih sedam dana.

Pošto je zvanična predizborna kampanja već počela u sredu (3. februara) — posle višenedeljne nezvanične kampanje — predizborna groznica je ove sedmice podignuta na viši nivo…

Čik pogodi…

Ovogodišnja predizborna kampanja skoro da nas je sve iznenadila: Nema obećanja o viznoj liberalizaciji.

Nakon nekoliko lažnih uzbuna — pa čak i jednog tragikomičnog proglasa 2018. iz usta tadašnjeg premijera Ramuša (Ramush) Haradinaja da je “liberalizacija stupila na snagu prekjuče” — čini se da su političari ove godine odlučili da penzionišu “najpopularnije obećanje” iz prethodnih kampanja.

Međutim, u četvrtak (4. februara) se ispostavilo da ovom obećanju nije mogao da odoli vršilac dužnosti premijera i kandidat LDK-a za premijera Avdulah (Avdullah) Hoti. U govoru održanom u opštinama Istok i Peć, on je najavio sledeće: “U 2021. završićemo posao oko vizne liberalizacije, jer nam vlade mnogih država-članica EU veruju.”

Između ostalog, ne zna se baš ko su kandidati za premijera iz svih političkih stranaka, iako je zvanična kampanja u toku. U finalnom izdanju brošure sa listom kandidata, koju je u sredu objavila Centralna izborna komisija (CIK), lista Samoopredeljenja počinje od kandidata na drugoj poziciji, to jest kandidatkinje Vjose Osmani. Ovo je rezultat intenzivnog sukoba između Samoopredeljenja (VV) i CIK-a, zbog čega je Aljbin (Albin) Kurti naposletku izbrisan sa prvog mesta, a zato što je nedavno osuđen za krivično delo.

Iz VV-a su 29. januara poručili da neće podneti žalbu kod Ustavnog suda, a nakon prošlonedeljne odluke Vrhovnog suda kojom se Kurtiju zabranjuje da se kandiduje. Uprkos izostavljanju njegovog imena, Kurti je i dalje tvrdio da će njegova stranka “imati 110 kandidata na listi”, misleći na broj kandidata — zajedno sa njegovim imenom — koji su se našli na inicijalnoj izbornoj listi koju je VV podneo CIK-u.

Šta još ima na programu

VV je ove nedelje, a kao poslednja od velikih stranaka, predstavio svoj predizborni program, iako još nisu publikovali pisanu verziju. U utorak, u noći pre početka zvanične predizborne kampanje, lider VV-a, Aljbin Kurti, predstavio je kandidate za poslanike, a nakon što je javnost upoznao sa prioritetima svoje partije.

Rekao je da će se njegova vlada prvo pozabaviti pandemijom, počev od vakcinisanja više od 60% stanovništva do kraja godine i da će zatim obezbediti dovoljno lekova i testova, obučiti zdravstvene radnike i poboljšati komunikaciju sa građanima. Spomenuo je i saradnju sa državama regiona, posebno sa Albanijom, u borbi protiv pandemije.

Kurti je govorio i o ekonomskim merama koje će njegova vlada preduzeti, sa naglaskom na podršku preduzetnicama, mladima, poljoprivredi i zaštiti radnih prava. Obećao je da će njegova vlada podići minimalnu zaradu na 250 evra za 40 sati rada nedeljno i da će taj rad biti neoporeziv.

“Mi ćemo u prvih 100 dana da ukinemo diplomatski moratorijum Hotijeve vlade.”

Memlji Krasnići (Memli Krasniqi), PDK

Njegov rival iz LDK, Avdulah Hoti, izneo je velikodušno obećanje; kao što je to učinio kandidat PDK za premijera, Enver Hodžaj (Hoxhaj), i ovaj je obećao minimalnu zaradu od 300 evra, “bez obzira na starosnu kategoriju”.

Hodžaj i Memlji Krasnići (Memli Krasniqi) ove su nedelje predstavili PDK-ov program o vođenju spoljne politike i “oporavku” kosovskog imidža. Možda je najveću pažnju privuklo obećanje o ukidanju jednogodišnjeg moratorijuma na učlanjenje u međunarodne organizacije, što je jedna od tačaka sporazuma iz septembra 2020, koji je u Vašingtonu potpisao tadašnji premijer Hoti.

“Mi ćemo u prvih 100 dana da ukinemo diplomatski moratorijum Hotijeve vlade”, izjavio je Krasnići u nedelju. “U prvih 100 dana ćemo reorganizovati državnu platformu za rekonfiguraciju diplomatskih veza sa državama sa kojima su diplomatski odnosi ugroženi zbog nesposobnosti Kurtijeve i Hotijeve vlade. Mi ćemo reorganizovati naš pristup u odnosu na nova priznanja, ne samo formalni segment, nego i sadržinu.”

Hodžaj je od 2017. do 2019. bio zamenik premijera u koalicionoj vladi na čijem je čelu bio Ramuš Haradinaj iz AAK-a. Ubrzo po stupanju na vlast Haradinajeve koalicije, pojavila se vest o prvom “povlačenju priznanja”, dok sada imamo saznanja o 15 takvih otpriznavanja otkako je Srbija pokrenula kampanju za podsticanje država da povuku priznanje kosovske nezavisnosti. Beograd se saglasio da pauzira svoju kampanju “za povlačenje priznanja”, i to u istoj stavci sporazuma u kojoj se Kosovo saglašava da će pauzirati podnošenje zahteva za članstvo u međunarodnim organizacijama.

Kao nosilac liste AAK-a i pretendent na mesto predsednika, Haradinaj nije izneo nikakva nova predizborna obećanja otkako je program njegove partije objavljen pre nekoliko sedmica, ali je on ponovo u prvi plan stavio izjave u kojima se naglašava da članstvo Kosova u NATO predstavlja prioritet njegove stranke.

U debati medijske kompanije Evronjuz Albanija (Euronews Albania), Haradinaj je rekao da time “šalje poruku” Srbiji i ostalima koji blokiraju Kosovo da su njihovi napori kontraproduktivni. “Ako Kosovo ne bude pred vratima NATO, onda ćemo se ujediniti sa Albanijom”, rekao je, ponavljajući svoj agresivni ultimatum koji je, kao iz vedra neba, prvi put obznanio pre dve nedelje.

Nema šanse da je istina

Hodžaju su ostala mnoga obećanja koja mora da ispuni. Pred izbore 2017, njegov prethodnik na poziciji premijerskoga kandidata iz PDK-a, Kadri Veselji (Veseli), obećao je biračima da će Kosovo postati “balkanska Švajcarska” u pogledu ekonomije, dok je 2014. Hašim Tači (Hashim Thaçi) obećao da će otvoriti 200.000 novih radnih mesta.

U govoru za vreme posete selu Suvi Do — tik preko reke Ibar, na obodima Mitrovice — Hodžaj je u sredu (3. februara) pred pristalicama izjavio da PDK planira rekonstrukciju svih kuća u severnom delu zemlje.

“Kada su u pitanju albanske porodice koje žive na severu i koje žele da se vrate na svoja imanja, [PDK-ov program za] oporavak podeliće sredstva za izgradnju kuća, razvoj poljoprivrede, zapošljavanje i osnivanje malih preduzeća u formi porodičnih biznisa”, Hodžaj je napisao u objavi na Fejsbuku (Facebook). “Nastavljamo ono što su započeli Hašim Tači, Bajram Redžepi (Rexhepi) i Ali Kadriu, uz podršku Kadrija Veseljija. Svaka kuća na severu biće obnovljena.”

Uzastopne kosovske vlade nisu uspele da sprovedu zakon na severu države, većinski nastanjenom srpskim stanovništvom, gde u velikoj meri i dalje funkcionišu paralelne strukture Srbije.

Pitanje izgradnje kuća i dalje je osetljiva tema, pa tako političari na Kosovu i u Srbiji optužuju jedni druge za manipulaciju radi promene etničke strukture i dobijanja političkih poena. Građani na lokalu su već optuživali političke lidere da se igraju “političkih igara” zarad osvajanja glasova pred izbore i da, sem kada su izbori, ove probleme zanemaruju.

Šta su rekli, bre?

U ratu rečima koji besni u predizbornoj kampani čak ni poznate znamenitosti u dalekoj tuđini nisu van dohvata ruke.

“Nismo mogli da dozvolimo da Bela kuća postane žuta ili crvena”, Avdulah Hoti je izjavio prilikom otvaranja zvanične predizborne kampanje LDK u Podujevu.

Hoti je pravdao stranačku odluku o iniciraju glasanja o nepoverenju prema svom koalicionom partneru VV-u prošlog proleća, na samom početku pandemije kovida 19, što je potez koji je LDK predstavio kao način da se očuva prijateljstvo Kosova i SAD.

Njegovi raznobojni izrazi trebalo je da nas podsete na ono što je Aljbin Kurti rekao u svom govoru: “Nema dogovora potpisanih u Beloj, Zelenoj ili Crvenoj kući”; to je kazao na dan glasanja o nepoverenju, kada je tadašnji premijer odlučno odbacio ideju o potencijalnoj “razmeni teritorija” dok je on na toj poziciji. Mnogi su tada pretpostavljali da bi dogovor o razmeni teritorija sa Srbijom, o kome se dugo šuškalo — a koji je prvo predstavio tadašnji predsednik Hašim Tači, i posle njega srpski predsednik Aleksandar Vučić — mogao da se uvrsti u predstojeći sporazum na kome je uveliko potencirala Trampova administracija; Kurti je smatrao da je to pravi razlog za obaranje njegove vlade. 

“Svi imaju pravo da se slobodno kreću do sva četiri ćoška Kosova, ali to ne bi trebalo da se koristi za potrebe kampanje i da se pokazuju stvari koje nisu tačne.”

Avdulah Hoti, LDK

Kurti i Vjosa Osmani su ove nedelje posetili Severnu Mitrovicu — srpski većinsku opštinu za koju su mnogi spekulisali da će biti predmet dogovora o razmeni teritorija. U video-snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi se kako njih dvoje nailaze na desetine ljudi koji skandiraju “Ovo je Srbija” i vređaju na etničkoj osnovi.

Hoti je kasnije, na misteriozan način, prokomentarisao susret njegovog rivala:

“Pored nekih povoda i problema, to pitanje moramo da izostavimo iz predizborne kampanje; to je, bez ikakve sumnje, kosovska teritorija i ona nije sporna u bilo kom obliku”, rekao je on. “Svi imaju pravo da se slobodno kreću do sva četiri ćoška Kosova, ali to ne bi trebalo da se koristi za potrebe kampanje i da se pokazuju stvari koje nisu tačne i koje ne postoje.”

I Hodžaj je prokomentarisao ovaj incident. Čini se da se on izrugivao i Kurtiju i Vjosi Osmani, koja je, kao predsednica skupštine — a prema odredbama Ustava Kosova — postala vršiteljka dužnosti predsednika Kosova nakon novembarske ostavke Hašima Tačija.

“Zamislite vršiteljku dužnosti predsednika koja je u žurbi sat vremena po odlasku Hašima Tačija [sa vlasti i] juče je pojurila na sever da prikupi šačicu glasova sa svojim poznatim [bivšim] premijerom [Kurtijem]”, kazao je on. “Petnaestoro srpske dece je izašlo i zaustavilo konvoj vršiteljke dužnosti predsednika, zaustavilo bivšeg premijera.” 

“Već dugo traju pokušaji da se Srbica predstavi kao opasno područje.”

Ogranak PDK-a u Srbici

To nije bio jedini primer iz ove sedmice da se Kurti susreo sa neprijatnim skandiranjem. Dok se u ponedeljak šetao gradskim trgom u Srbici — što je odavno bastion PDK — grupa ljudi je na njega bacala jaja i kamenice, skandirajući “Tači”, “OVK” i “Vrati se u Srbiju”.

PDK je kasnije objavio saopštenje u kom postavlja pitanje o tome zašto je Kurti bio u pratnji specijalnih jedinica Kosovske policije, kada takvu zaštitu nije imao u Severnoj Mitrovici. “Već dugo traju pokušaji da se Srbica predstavi kao opasno područje”, stoji u reagovanju. “Oni [građani Srbice] neće ni danas ni nikada da podlegnu bilo čijim nižerazrednim provokacijama.”

Kurti je kasnije negirao da su prisutni policajci bili pripadnici specijalnih jedinica, rekavši da je u pitanju ista policijska formacija koja ga je pratila na drugim mestima u toku predizbornog perioda.

Dijaspora na vezi

Saga sa biračima iz dijaspore razvlačila se i ove nedelje, kada je novi proces registracije birača koji ne žive na Kosovu — prvi put sa telefonskim pozivima kao sredstvom verifikacije — naizgled napravio pometnju u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK).

Prema operativnom planu CIK-a, procedure za registraciju birača trebalo je da se završe prošle srede (27. januara). Međutim, tek nedelju dana kasnije, CIK je obznanio da sa oko 19.000 aplikanata još nije stupio u kontakt i da se više od 17.000 njih nije javilo na telefon.

CIK je u utorak odobrio birački spisak, na kome se nalazi 102.100 birača van Kosova — što je novi rekord i skoro triput veći broj od prethodnog rekordnog broja od 35.087 članova dijaspore koji su se registrovali za glasanje na izborima 2019.

CIK je doneo odluku da će i dalje pokušavati da stupi u kontakt sa preostalih 36.000 aplikanata do kojih još nisu doprli telefonskim putem; ako ne budu mogli sa njima da kontaktiraju do subote (6. februara), glasački listići koji ti aplikanti pošalju neće se verifikovati.

Članovi dijaspore već nedeljama na društvenim mrežama pišu da su nezadovoljni i zbunjeni procesom, a usled nepravovremenih i nejasnih informacija iz CIK-a.

Situacija je pogoršana u sredu popodne, kada je Izborno veće za žalbe (IVŽ) objavilo da svi van Kosova koji žele da se žale zato što nisu uvršteni u birački spisak moraju to da učine poštanskim putem, a ne imejlom. Međutim, rok za slanje žalbi završio se istog popodneva (gde je datum objavljivanja uzet kao relevantan).

IVŽ je naposletku ukinuo svoju odluku da će razmatrati samo žalbe poslate poštom, najavljujući u petak da će “iz dobre volje” uzeti u razmatranje 281 žalbu koja je imejlom poslata pre isteka roka; kažu da su, od ovog broja, prihvatili 144 žalbe i da su naredili CIK-u da doda ta imena na birački spisak.*

Istovremeno, zvaničan period glasanja za birače van Kosova otvoren je u utorak ujutru, premda CIK još nije bio odobrio ni objavio glasački listić i brošuru sa listom kandidata.

Čim su ova dva dokumenta zvanično usvojena i objavljena na CIK-ovom veb-sajtu u utorak popodne, članovi dijaspore i političari su govorili da su birači koji glasove šalju poštom tako izgubili ceo jedan dan za slanje glasačkih listića, iako im je i postojeći rok bio vrlo kratak.

Mnogi birači iz rasejanja kažu da su platili desetine evra na konto troškova za ekspresnu dostavu, a da bi njihovi glasački listići bili prebrojani. Međutim, pošto je pandemija kovida 19 poremetila poštanski sistem, tako je notorno nepouzdan poštanski sistem Kosova preuzeo još jedan teret; iz tog razloga nema garancija da će glasački listići stići na Kosovo pre isteka roka, 12. februara.

Šta radi vlada

Studentski parlament Univerziteta u Prištini objavio je u sredu da se vršilac dužnosti premijera Hoti saglasio da ispuni sve prošlonedeljne zahteve Konferencije Studentskog parlamenta.

Među zahtevima je i onaj o vraćanju na fizičko pohađanje nastave od sledećeg semestra, kao i zahtev o oslobađanju brucoša od plaćanja troškova i prepolovljavanju izdataka studenata na master i doktorskim studijama. Navode i da studenti iz Preševske doline — to jest, iz triju albanski većinskih opština u Srbiji — neće plaćati semestralne troškove u prvoj godini studija.

U četvrtak je obznanjeno da je bivši kandidat za poslanika iz LDK-a, Valjbon Krasnići (Valbon Krasniqi), postao direktor javne zdravstvene ustanove UKBSK.

U fejsbuk-objavi Studentskog parlamenta se navodi da će uslediti donošenje zvaničnih odluka u Ministarstvu prosvete i vladi, dok iz Univerziteta u Prištini poručuju da nisu primili bilo kakve zvanične informacije u tom smislu i da će nastaviti da sprovode važeće odluke sve dok od nadležnih institucija ne dobiju suprotne informacije.

Sem toga, u četvrtak je objavljena informacija da je bivši kandidat za poslanika iz LDK-a, Valjbon Krasnići (Valbon Krasniqi), postao direktor javne zdravstvene ustanove Univerzitetska kliničko-bolnička služba Kosova (UKBSK). Krasnići isprva nije uspeo da upadne u uži izbor, jer je procenjeno da mu nedostaju menadžerske sposobnosti za obavljanje ovog posla, ali je protekle sedmice uspeo da se vrati u igru, a nakon ponovljene procene.

Upravni odbor UKBSK-a je odbio BIRN-ov zahtev za praćenje nadmetanja za ovu poziciju, navodno odbacujući zahtev 20 minuta po početku pismenog testa za kandidate, kada je kontrolor iz BIRN-a stigao u sobu u kojoj se testiranje održavalo. 

U odgovoru na BIRN-ovu žalbu, vršilac dužnosti premijera Hoti rekao je sledeće: “Ne stoji tvrdnja da javna institucija krši zakon. Ako neko krši zakon, u tom pogledu treba slediti zakonske procedure, ali oni [Upravni odbor UKBSK-a] su nezavisni u svom radu.” 

On je pozvao BIRN da “prati zakonske procedure”, dodajući i ovo: “Imate pravo na pristup svim dokumentima; zatražite pristup, u skladu sa zakonom, sve institucije su obavezne da vam u roku od sedam dana omoguće pristup.”

Šta radi pandemija

Narodni institut za javno zdravlje je u nedelju objavio zahtev za pooštravanje kovidovskih mera, gde traže i strogu zabranu okupljanja. Oni su uputili ovaj zahtev nakon što je potvrđeno da je novi, “britanski soj” virusa — za koji naučnici veruju da je do 70% prenosiviji od prvobitnog soja — otkriven na Kosovu.

Uprkos brojnim upozorenjima, kosovske partije i dalje sasvim ignorišu restriktivne mere čiji je cilj da uspore širenje virusa. Kako je zvanična kampanja počela ove nedelje, sve veće političke stranke održale su velike skupove, često u zatvorenom prostoru, bez fizičkog rastojanja i neretko bez masaka.

Pre početka zvanične predizborne kampanje pojavila se slika sa masovnog skupa PDK u Uroševcu održanog u ponedeljak, gde su stotine ugurane u jedan prostor, tako omogućujući lakše širenje virusa. Opština Prizren je narednog dana novčano kaznila PDK za kršenje propisa o kovidu 19. Smatra se da je to prva novčana kazna izreknuta nekoj političkoj stranci van Prištine.

Ministar zdravlja Armend Zemaj je objavio fotografije na kojima se vidi da po drugi put krši pravila o kovidu 19 na predizbornom skupu LDK, i to dve nedelje zaredom.

AAK i Nisma su, takođe, kažnjeni zbog održavanja masovnih skupova u zatvorenom prostoru, gde je učestvovalo više od 30 osoba, dok je VV kažnjen zbog održavanja velikih skupova na otvorenom, sa više od 50 učesnika.

Ministar zdravlja Armend Zemaj — koji redovno poziva građane da poštuju mere u odnosu na kovid 19 — objavio je fotografije na kojima se vidi da po drugi put krši pravila o kovidu 19 na predizbornom skupu LDK, i to dve nedelje zaredom.

Istovremeno, u jednoj međunarodnoj prognozi o raspodeli vakcina objavljenoj ove sedmice navodi se da bi Kosovo prve doze vakcine protiv kovida 19 moglo da dobije krajem februara. U izveštaju saveza GAVI-COVAX stoji da je za Kosovo — prema predviđenoj globalnoj shemi napravljenoj sa ciljem poštene raspodele vakcina — ove godine opredeljeno 100.800 vakcina proizvođača AstraZeneka (AstraZeneca).

Pošto svako treba da primi po dve vakcine proizvođača AstraZeneka, ova isporuka bi bila dovoljna za vakcinisanje 50.400 osoba — oko 3% kosovskog stanovništva — dok se očekuje da će se prednost dati najugroženijim građanima, kao što su zdravstveni radnici u prvim linijama borbe protiv virusa.

Izgleda da je broj novozaraženih kovidom 19 ove nedelje zaravnjen na prosek od oko 300 dnevno, iako je broj onih koji su označeni kao “aktivni” nastavio da raste; Narodni institut za javno zdravlje je u petak objavio da trenutno imamo 6.700 aktivnih slučajeva, što je porast u odnosu na 6.200 iz istog perioda prošle nedelje.

Broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju kovidu 19 blago je opao ove sedmice — u prethodnih sedam dana (od subote, 30. januara) prijavljena su 32 smrtna ishoda, što je malo manje od 40 preminulih koji su prijavljeni u istom periodu prošle nedelje.K

Naslovna ilustracija: Arita (Arrita) Katona / K2.0.

*Napomena urednika (5.2.2021): Informacija o odluci Izbornog veća za žalbe da na kraju ipak dozvoli podnošenje žalbi putem mejla dodata je nakon što je ovaj tekst prvi put objavljen.