U detalje | Zapošljavanje

Javni odbori i nova rodna kvota

Piše - 29.07.2021

Kurtijeva vlada najavila da upravni/javni odbori moraju da budu sastavljeni od 50% žena.

Saranda Baruti, rođena Đakovčanka, radi kao korporativna sekretarka u KRU Gjakova, vodovodnom preduzeću u javnom vlasništvu koje snabdeva više od 30.000 domaćinstava i biznisa u đakovičkoj opštini i oko nje.

Baruti već 11 godina radi za ovu firmu i članica je rukovodstva, gde se bavi izveštajima o politikama, piše poslovne planove i savetuje upravni odbor. Uprkos tome što u rukovodstvu imaju visoki broj žena, one su tek odnedavno počele da ulaze u sastav odbora, dok Baruti kaže da smatra da bi bilo dobro da ih se još više priključi.

Odlukom od 26. aprila, vlada je naložila institucijama da se pobrinu za ravnopravniju zastupljenost polova, zahtevajući uvođenje rodne kvote od 50% za upravne odbore javnih preduzeća.

Za razliku od brojnih javnih preduzeća na Kosovu, većinu rukovodećih položaja u preduzeću KRU Gjakova zauzimaju žene. Prema rečima predstavnika firme, aktuelno rukovodstvo čini 58% žena, dok žene rukovode celom laboratorijom za ispitivanje i u njoj rade.

Vladina odluka je u preduzeću KRU Gjakova naišla na odobravanje i predstavlja olakšanje za žene poput Mirande Žerka (Miranda Zherka), koja je privremena članica upravnog odbora u pomenutom preduzeću i sada se nada ugovoru za stalno.

“To je vrlo dobra odluka”, kaže Žerka, “jer na Kosovu živi mnogo žena koje su vrlo kvalifikovane i mogu da doprinesu unapređenju učinka rada preduzeća u javnom vlasništvu.” Žerka ima više od 20 godina iskustva u sektoru finansija i ovlašćena je računovoditeljka SCAAK-a.

Fotografija: KRU Gjakova.

U poređenju sa preduzećem KRU Gjakova, nedavno objavljeni izveštaj sa Instituta GAP otkriva da većinom javnih preduzeća na Kosovu — poput penzijskog fonda Trusti i elektroprivrede KEDS — pretežno upravljaju muškarci. U rukovodstvu i upravnom odboru Trustija nema ni jedne jedine žene, dok pripadnica ženskog pola nema ni u upravnim odborima pet od 14 preduzeća u javnom vlasništvu.

Žerka trenutno iščekuje odgovor iz Kabineta premijera i Ministarstva ekonomije da bi saznala da li će njen privremeni radni odnos prerasti u ugovor za stalno. Kako stvari stoje, vlada bira članove upravnog odbora iz grupe kandidata na mandat od tri godine, koji se može produžiti. Svako se može prijaviti na javno objavljene konkurse.

U preduzeću KRU Gjakova rukovodstvo je ono koje utvrđuje raspored, radne planove i viziju firme. Pošto je KRU Gjakova jedino vodovodno preduzeće u datom podneblju, ono je od ključnog značaja i mora da opslužuje mušterije i upravlja prirodnim resursima.

Iako žene, u proseku, stiču viši stepen obrazovanja, tek je 14,4% žena na Kosovu zaposleno, u poređenju sa 46,2% muškaraca.

U nekim preduzećima, poput Kosovske agencije za upoređivanje i verifikaciju imovine (KAUVI) — koja proverava stanje vlasništva imovine, što je sporna tema na posleratnom Kosovu — tri člana od petoro članova nadzornog odbora bira specijalni predstavnik Evropske unije i to samo žene, u koje spada i švedska ambasadorka na Kosovu. Vlada tek treba da imenuje dva člana odbora sa Kosova.

Uprkos ovako dobroj zastupljenosti na rukovodećim položajima, prema godišnjem izveštaju iz 2019, radnu snagu KAUVI-ja čini samo 35% žena.

Nizak broj žena u radnoj snazi

Prema nalazima GAP-a, tek je 14,4% žena na Kosovu zaposleno, u poređenju sa 46,2% muškaraca. Stanje je takvo uprkos tome što žene, u proseku, stiču viši stepen obrazovanja.

U izveštaju GAP-a se navodi i sledeće: “Čak i u pogledu obrazovanja, mlade žene su zainteresovanije. Na državnim univerzitetima u 2020. godini, na osnovnim i master studijama je bilo oko 10.000 više studentkinja (34.532) nego studenata (24.266).”

Premda su stope obrazovanja mladih žena visoke, kontinuirano niske stope zaposlenosti otežavaju im sticanje odgovarajućeg iskustva koje bi ih preporučilo za mesto u odboru.

Iz vlade poručuju da im je plan da do 2024. postotak žena u radnoj snazi povećaju na 20%.

Poznato je mnoštvo razloga zbog kojih Kosovo ima jednu od najnižih stopa učešća žena u radnoj snazi u regionu. O ovim razlozima se uveliko piše i istražuje. Društvene norme i kulturološka pitanja tome znatno doprinose, pogotovu u manjim mestima poput Đakovice, ali Saranda Baruti i njene kolege smatraju da se ovaj aspekat Kosova — pa tako i Đakovice — menja, posebno kada imamo u vidu da smo dobili još jednu predsednicu.

U izjavi za K2.0, portparolka vlade Rozafa Keljmendi (Kelmendi) kaže sledeće: “Sada prvi put u državnim institucijama imamo veće učešće žena. To svakako nije dovoljno. Rodna ravnopravnost ne treba samo da postoji u zakonima i propisima, da bude mrtvo slovo na papiru, već da se prenese na odluke i pretoči u svakodnevicu svih nas. Donošenjem odluke o odborima u javnim preduzećima napravili smo iskorak.”

Fotografija: ZKM.

“Situacija u kojoj se nalaze žene i devojčice u kosovskom društvu i dalje je nepovoljna, uprkos činjenici da su žene obrazovanije. Žene su sastavni deo privrede, ali ne učestvuju u ekonomskom razvoju jer su, usled strukturnih prepreka, isključene iz tržišta rada”, kaže Keljmendi.

Dodaje i da vlada planira da do 2024. postotak žena u radnoj snazi poveća na 20%.

Značajan činilac u održavanju postojanog broja žena u radnoj snazi jeste način na koji se tretiraju. Saranda Baruti kaže da politika fleksibilnog radnog vremena u preduzeću KRU Gjakova pospešuje ostanak žena u toj firmi. Zaposlene majke, prema njenim rečima, “imaju prednost da odu sa posla dva sata ranije”.

Baruti je majka dvoje dece mlađe od pet godina. Njen suprug je vlasnik biznisa i radi puno radno vreme, pa joj je vrlo važno to što sa posla može ranije da ode i pokupi decu iz obdaništa. Između ostalog, Baruti kaže da je zadovoljna tretmanom u firmi dok je dvaput bila trudna.

Fotografija: Saranda Dauti.

Politike poput fleksibilnog radnog vremena, brige o deci na poslu, porodiljskog i očinskog odsustva pospešuju ostanak žena na radnome mestu. Međutim, ovakve politike se u kosovskim firmama često ne sprovode na odgovarajući način, bilo da su one javnog ili privatnog tipa.

Kurtijeva vlada je vodila kampanju za revidiranje porodiljskog odsustva i trenutno u praksi sprovodi promene. Prema rečima Rozafe Keljmendi, vlada planira da doda očinsko odsustvo i da obezbedi minimalnu platu od 250 evra mesečno za šest meseci svim novim nezaposlenim majkama.

Primena Zakona o rodnoj ravnopravnosti

Vlade i institucije se odavno ne drže obaveza proisteklih iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti, gde se navode odredbe o zastupljenosti polova. Prema istraživanju GAP-a, “državne institucije su dosad ignorisale zakonske obaveze u pogledu jednake zastupljenosti, tumačeći odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti kao neobavezujuće”.

Od ukupnog broja osoba koje su dobile imenovanje od Kurtijeve vlade, 21% su bile žene.

Sudovi su vladu proglasili krivom za ovaj neuspeh. Donošenjem odluke o kvoti u upravnim odborima, Kurtijeva vlada polako počinje da rešava ove ranije nastale probleme. “Nova vlada ima priliku da u institucionalnom i zakonskom smislu smanji postojeću rodnu neravnopravnost i društvenu nepravdu”, kaže Keljmendi.

Od ukupnog broja osoba koje su dobile imenovanje od Kurtijeve vlade, 21% su bile žene, u poređenju sa 14% u prethodnoj, Hotijevoj vladi. Prema istraživanju GAP-a, na državnom nivou, žene čine tek 11% rukovodstava u državnoj službi.

Brojne zemlje širom Evrope uvode kvote za žene u odborima. Ovi zakoni ne obuhvataju samo odbore u javnim preduzećima, već i u onim privatnim. Island je bio prva zemlja koja je to sprovela u delo. Ova država je 2008. usvojila zakon o uvođenju rodne kvote od 40% za odbore. Firme se zatvaraju ukoliko ne ispoštuju ovaj kriterijum. 

Kada su nastali problemi u vezi sa pronalaskom odgovarajućih kandidata, firme su bile primorane da ulože veće napore da bi doprle do žena, morale su da omoguće unapređenja ženama iz kompanije i da im pruže obuku radi preuzimanja novih radnih obaveza.

Svetska banka je u svoje smernice o dobroj upravi, koje se odnose na sve članove odbora, uvrstila upravo ovaj tip politika, obuka i podrške.

S obzirom da mnogi podaci nedostaju, teško je proceniti posledice odluke o kvotama u odborima privatnih firmi na Kosovu, iako je i tamo, kao u javnim odborima, situacija sa slabom zastupljenošću žena slična.

Miranda Žerka, u međuvremenu, čeka da vlada odobri njen zahtev.

“Pozivam sve žene koje su sposobne da doprinesu procesu donošenja odluka da smognu snage i preduzmu inicijativu, da se prijave za rad na pozicijama na kojima se donose odluke i da se bore kako bi se njihov glas čuo”, kaže ona.

Keljmendi kaže da u vladi smatraju da su nam “i dalje neophodne emancipatorske politike odozgo da bi promene dole bile zagarantovane, a potrebna nam je organizacija i potrebne su aktivnosti odozdo koje će odjeknuti i gore”.

K2.0 je upitalo Mirandu Žerka šta bi ona uradila da poveća broj žena na rukovodećim pozicijama u preduzeću KRU Gjakova i da stvori bolje prilike sledećoj generaciji. Žerka kaže da bi ohrabrila žene da se drže etičkih i profesionalnih načela.

Dodaje da je “neophodno da mi, kao žene, pružimo veću podršku drugim ženama i da ubuduće budemo dobar primer našim ćerkama”.K

Naslovna ilustracija: Kru Gjakova.

 

 

 

 

Ova publikacija je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije, u okviru projekta “Građani, angažujte se”. Projekat sprovodi K2.0, u saradnji sa Institutom GAP. Kosovo 2.0 i Institut GAP snose odgovornost za sadržaj projekta i on ne odražava nužno stavove Evropske unije.