Specijalizovano tužiteljstvo u Hagu podiglo je optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti protiv predsjednika Kosova, Hašima Tačija (Hashim Thaçi), i lidera Demokratske stranke Kosova (PDK), Kadrija Veseljija.

U srijedu je iz Specijalizovanog tužiteljstva saopćeno da je optužnica protiv Tačija, Veseljija i drugih neimenovanih lica podnijeta Specijalizovanom vijeću prije dva mjeseca, 24. aprila. Međutim, u nastavku saopćenja za medije je objašnjeno da je Tužiteljstvo iznijelo vijest u javnost tek sada zbog “tajne kampanje” koju Tači i Veselji provode s ciljem opstrukcije pravde.

Prema optužnici koja se sastoji od deset tačaka, Tači, Veselji i ostali sumnjiče se da su počinili “niz zločina protiv čovečnosti i raznih zločina, uključujući ubistvo, prisiln[i nestanak] lica, progon i mučenje”. Iz Specijalizovanog tužiteljstva dodaju i da su žrtve navedenih krivičnih djela “stotine lica čiji je identitet poznat i među kojima su kosovski Albanci, Srbi, Romi i lica drugih nacionalnosti, kao i politički protivnici.”

Osumnjičeni, kako se navodi u tekstu optužnice, snose krivičnu odgovornost za “skoro 100 ubistava”.

[highlight]Pročitajte odmah: Pronići u kosovski “Specijalni sud”[/highlight]

Iako su dugo kružile glasine o tome da bi i Tači i Veselji mogli biti izvedeni pred sud nakon što su se njihova imena našla u izvještaju Dika Martija (Dick Marty), izvjestitelja Vijeća Europe, iz 2011. godine — dokumentu koji je poslužio kao temelj za formiranje Specijalizovanog vijeća — ovo je prvi put da je protiv dvojice bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i zvanično pokrenut sudski postupak.

Optužnicu trenutno razmatra istražni sudac Specijalizovanog vijeća, koji će blagovremeno odlučiti da li će biti potvrđena.

U saopćenju za medije objavljenom u srijedu, iz Specijalizovanog tužiteljstva naglašavaju da je optužnica isključivo “optužba”, ali napominju da je ona proizvod “dugotrajnih istraga” i uvjerenosti Tužiteljstva da može “da dokaže van razumne sumnje sve optužbe sadržane u njoj”.

Ova događanja uslijedila su u delikatnom trenutku, i u pogledu unutrašnje uprave i u pogledu međunarodnih odnosa.

Naime, nova koalicijska vlada na čelu s Avdulahom (Avdullah) Hotijem iz LDK preuzela je mandat tek prije tri sedmice, nakon što je novoizabranoj vladi Aljbina (Albin) Kurtija iz Samoopredjeljenja izglasano nepovjerenje. Hotijev kabinet formiran je usred kontroverznih okolnosti izazvanih presudom Ustavnog suda Kosova u korist Tačijevog dekreta, čime je omogućena uspostava novog saziva Vlade bez raspisivanja izbora.

Predsjednik Kosova se 27. juna u Bijeloj kući trebao sastati s predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, i to kako bi ponovo bili pokrenuti pregovori između dviju susjednih zemalja. Dijalog se uz mnoge uspone i padove odvijao pod posredstvom posljednjih EU deset godina, no američka administracija se pod vodstvom predsjednika Donalda Trampa (Trump) sa sve većom užurbanošću počela nametati u ovom procesu, što je dovelo do povećanja napetosti u transatlantskim odnosima.

U srijedu navečer, Trampov specijalni izaslanik za dijalog Kosova i Srbije Ričard Grenel (Richard Grenell) objavio je na Twitteru da se Tači povukao iz učešća na zakazanom sastanku te da će ga zamijeniti premijer Hoti.

We look forward to Saturday’s discussions which will be led by President Vucic and Prime Minister Hoti. https://t.co/j7KhhfbQX1

— Richard Grenell (@RichardGrenell) June 24, 2020

Reakcije

Tači još uvijek nije izdao saopćenje za javnost, no Veselji je u srijedu navečer održao pres-konferenciju na kojoj je izjavio da je odluka Specijalizovanog tužiteljstva “politički motivisano”. Svoju tvrdnju obrazložio je njihovim tajmingom, budući da je odluka objavljena samo nekoliko dana uoči planirane posjete predsjednika Tačija Vašingtonu.

Kao što je to bio slučaj i ranije, lider PDK je negirao da je bio umiješan u ratne zločine i ponovo stao u odbranu OVK, a tom prilikom je također poručio novinarima/kama da su optužbe o opstruiranju rada Specijalizovanog vijeća neosnovane.

U decembru 2018. godine, predstavnici/e PDK su zajedno s drugim skupštinskim zastupnicima/ama u očajničkom naporu pokušali ukinuti legislativu vezanu za Specijalizovano vijeće, u čemu nisu uspjeli uslijed oštre reakcije međunarodne zajednice. Isti takav pokušaj se i narednog mjeseca pokazao neuspješnim.

Ipak, u kratkom saopćenju Specijalizovanog tužiteljstva nije razjašnjeno da li se navodi o opstrukciji odnose na spomenuto historijsko manevriranje, s tim da je Tužiteljstvo odbilo ponuditi dodatne informacije i uprkos naknadnim upitima.

Bivši premijer Ramuš (Ramush) Haradinaj podržao je Tačija i Veseljija u objavi na društvenim medijima, u kojoj je napisao da je OVK vodila “čistu borbu”. Haradinaj je i sam imao iskustva sa Sudom: u julu 2019. godine podnio je ostavku na mjesto premijera nakon što ga je Specijalizovano tužiteljstvo pozvalo na saslušanje.

U emisiji Desku emitovanoj na KTV-u, član Samoopredjeljenja Gljauk (Glauk) Konjufca rekao je kako je odluka Specijalizovanog tužiteljstva štetna iz perspektive državnosti Kosova. “Aktualnu novost primamo kao država. Tači obnaša najvišu funkciju u državi i naravno da ovo šteti svakom procesu na Kosovu”, istakao je Konjufca.

Do vremena objave ovog teksta, ključni strani partneri nisu davali nikakva saopćenja za javnost koja se tiču procesa pokrenutog protiv predsjednika Kosova.

Osjetljiva tema

Na Kosovu je Specijalizovano vijeće godinama stalna tema rasprava i prepirki, te već odavno predstavlja ogroman problem na domaćoj političkoj sceni.

Ovaj sudski mehanizam uspostavljen je pod ogromnim stranim pritiskom, a sam taj proces je iziskivao promjenu Ustava i izradu novih zakonskih akata. Iako ih je Skupština nekoliko mjeseci ranije odbila, izmjene zakona su usvojene u augustu 2015. godine, no Specijalizovano vijeće je započelo s radom tek dvije godine kasnije.

Specijalizovano vijeće ima sjedište u Hagu, Nizozemska te djeluje u okvirima kosovskog zakona iako se finansira sredstvima EU, pri čemu i sudski kadar čine strani zaposlenici/e. Mehanizam je uvezan sa svakim nivoom pravosuđa Kosova, ali njegova posebna nadležnost je istraživanje pojedinih zločina počinjenih tokom rata na Kosovu u periodu od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. godine.

Vijeće je nadležno za ratne i zločine protiv čovječnosti u skladu s međunarodnim zakonom, kao i za zločine definisane zakonom Kosova koji su obuhvaćeni u izvještaju Dika Martija — a to su navodni zločini koje su u toku i neposredno po završetku rata na Kosovu izvršili pripadnici OVK.

Optužbe protiv bivših pripadnika/ca OVK uvijek su bile osjetljiva tema.

Prije svega nekoliko sedmica, lider Samoopredjeljenja i premijer Kosova Aljbin Kurti smijenio je svog savjetnika Škeljzena Gašija (Shkëlzen Gashi) jer je javno govorio o navodnim ratnim zločinima pripadnika OVK i o potrebi za razmatranjem tih zločina.

Većina političkih stranaka kao i građana/ki skeptična je u vezi sa Specijalizovanim vijećem te smatraju da je ono nepošteno nametnuto zato što procesuira samo navodne zločine kosovskih Albanaca, ali ne i one za koje je odgovoran režim Slobodana Miloševića.

S druge strane, humani glasovi koji se bave tranzicijskom pravdom i nestalim osobama — kao što je Centar za humanitarno pravo — pozdravili su formiranje ovog pravosudnog mehanizma, podvukavši kako je to znak da je Kosovo dovoljno zrelo da se suoči svojom bolnom prošlošću.[logo]

Naslovna fotografija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.

Tači i Veselji optuženi za ratne zločine

Predsjednik i lider PDK terete se za “skoro 100 ubistava”.

Saopćenje Specijalizovanog tužiteljstva

Cristina Marí

Tači i Veselji optuženi za ratne zločine

Predsjednik i lider PDK terete se za “skoro 100 ubistava”.

Saopćenje Specijalizovanog tužiteljstva

Cristina Marí