Ukratko | Politika

Ustavni sud presudio da prijevremeni izbori nisu potrebni

Piše - 29.05.2020

Tači poziva na hitno formiranje nove Vlade.

Ustavni sud Kosova presudio je da nova Vlada može biti formirana bez raspisivanja novih izbora. Presuda, objavljena u četvrtak navečer, usvojena je jednoglasnom odlukom svih devet sudaca/tkinja Suda.

Predsjednik Hašim Tači (Hashim Thaçi) je 30. aprila izdao dekret kojim je ovlastio Avdulaha Hotija (Avdullah Hoti), premijerskog kandidata ispred stranke LDK, da formira novu Vladu, i to nakon što je u martu izglasano nepovjerenje koalicijskoj vladi na čelu s Aljbinom (Albin) Kurtijem. Pokret Samoopredjeljenje (VV) odmah je uputio predsjednikov dekret na ocjenu ustavnosti te ga je sutradan Ustavni sud privremeno suspendovao.

Novom odlukom Suda, privremena suspenzija dekreta je ukinuta, čime je otvoren put za formiranje novog sastava Vlade.

VV i njegov lider, tehnički premijer Aljbin Kurti, tvrde da se prema Ustavu nova Vlada može formirati isključivo raspuštanjem Skupštine i raspisivanjem novih izbora, a nakon što se mjere ograničenja uvedene uslijed pandemije COVID-19 ublaže u dovoljnoj mjeri da nivo sigurnosti bude zadovoljavajući za održavanje izbornog procesa. Međutim, u odluci Suda navedeno je da “uspešno izglasanje nepoverenja Vladi ne rezultira obaveznim raspuštanjem Skupštine i omogućava izbor nove Vlade u skladu sa članom 95. (Izbor Vlade) Ustava.”

Prema odredbama presude, budući da u slučaju izglasavanja nepovjerenja “nije jasno koja je to politička stranka ili koalicija sa pravom na predlaganje mandatara”, predsjednik ima obavezu “da se konsultira sa svim političkim strankama i koalicijama zastupljenim u Skupštini” i procijeni “koja ima najveću verovatnoću da formira Vladu da bi se izbegli izbori.”

Nezavisnost pravosudnog sistema Kosova ozbiljno se dovodi u pitanje.

Tači je nedugo nakon toga izrazio slaganje sa presudom, te je poručio kako je njegova namjera da Vlada čim prije bude formirana.

“Bio sam uvjeren da sam svaki korak napravio potpuno u skladu s Ustavom Kosova i drago mi je da je Ustavni sud to i potvrdio”, napisao je u objavi na Fejsbuku. “Ne smijemo više gubiti vrijeme i moramo formirati novu Vladu koja će uživati puni legitimitet Skupštine Kosova.”

Američka ambasada smjesta je objavila saopćenje u kojem je pozvala sve institucije i političke stranke da provedu presudu, napomenuvši da svi lideri/ke moraju “raditi zajedno kako bi tranzicija protekla uredno i u interesu mira, stabilnosti i prosperiteta za sve građane/ke Kosova.”

S druge strane, iz VV-a su uputili oštre kritike na odluku Suda te su je okarakterizovali kao primjer “zarobljavanja” države. Lokalni i međunarodni analitičari/ke također ističu da je presuda donijeta u službi političkih interesa.

Nezavisnost pravosudnog sistema Kosova ozbiljno se dovodi u pitanje; Tačijev nekadašnji pravni savjetnik Alegzander (Alexander) Borg Oliver nedavno je izjavio za BIRN kako Sud ima “tendenciju da mijenja tumačenja i obrazloženja tako da odgovaraju bilo kome ko u tom trenutku ima najveći politički utjecaj i najveću moć.” Borg Oliver je dodao i da je očigledno kako bi bilo kakva odluka kojom bi bilo omogućeno formiranje nove Vlade bila “u potpunosti pogrešna”.

Kako je nedavno izvijestio portal Kallxo.com, jedan od sudaca Ustavnog suda osuđen je za korupciju pred sudom u Beogradu, jedna sutkinja je bivša članica PDK, a druga LDK, dok je još troje prethodno obavljalo funkcije konzula ili ambasadora.

Očekuje se da će se u novom sastavu Vlade na vlast vratiti nekolicina stranaka koje su bile dio prethodne koalicije PAN, čiji je mandat uglavnom bio obilježen korupcijskim skandalima i navodima o zloupotrebi moći. Novu Vladu predvodit će stranka koja je na nedavnim izborima osvojila drugi najveći broj glasova, LDK, s tim da u novom sazivu neće biti mjesta za njihovu tadašnju kandidatkinju za poziciju premijerke, Vjosu Osmani, s obzirom na to da je redovno kritikovala postupke svoje stranke prilikom svrgavanja tada novoizabrane Vlade koja je imala podršku javnosti, i to u jeku pandemije. 

Kurti, čija je stranka pobijedila na izborima održanim u oktobru 2019. godine zalažući se za borbu protiv korupcije, u petak ujutro je reagovao na odluku Suda putem Fejsbuka, nazvavši je “nevjerovatnom” i u logičkom i u pravnom smislu. “Umjesto da tumači Ustav, izgleda da Sud ima sljedeći pristup: predsjednik je upravu, hajdemo to opravdati”, napisao je.

Nakon što je prethodno saopćio da će uvažiti presudu samo ako sudijski tim protumači Ustav, a ne ako ga bude izmijenio, [Kurti] je kazao da će pravni savjetnici/e u njegovoj stranci obaviti “potpunu i detaljnu” procjenu po objavi punog teksta obrazloženja odluke, kao i da će VV u narednim danima najaviti svoje sljedeće političke korake.

Budući da očekuju nepovoljnu presudu, aktivisti/ce VV-a već nekoliko dana organizuju “probne” proteste na javnim površinama u Prištini.

Šta stoji u presudi

Puno obrazloženje odluke još uvijek nije dostupno javnosti, ali dvanaest stranica objavljenih u četvrtak navečer već omogućavaju dobar uvid u 36 stavki presude.

Pri donošenju odluke, Sud je inzistirao na tome da se Ustav mora čitati kao koherentan dokument, a ne puko kao skup pojedinačnih odredbi, te da “sve vlasti i nosioci javnih funkcija, bez izuzetka, imaju obavezu da obavljaju [svoje] javne funkcije u usluzi ostvarivanja vrednosti i principa na kojima je izgrađena da funkcionira Republika Kosovo”.

“Ustavne norme se ne mogu [izvlačiti] iz konteksta i tumačiti […] mehanički i nezavisno od ostatka Ustava”, napisano je.

Sud je ustvrdio kako “ne bi imalo smisla” da Skupštini bude naloženo da se raspusti ukoliko su zastupnici/e izrazili nepovjerenje Vladi koju su izabrali, budući da je izglasavanje nepovjerenja mehanizam pomoću kojeg Vlada kao predstavničko tijelo naroda ustavnim putem kontroliše Vladu. Takav pristup bio bi “u suprotnosti s ustavnim principom parlamentarne kontrole Vlade”, ocijenio je Sud.

U odluci su ponuđena tri slučaja u kojima Skupština mora biti raspuštena: ukoliko Vlada ne može biti formirana u roku od 60 dana od dana kada predsjednik/ca mandatira novog kandidata/kinju za premijera/ku; ukoliko Skupština glasa za raspuštanje dvotrećinskom većinom; odnosno ukoliko u roku od 60 dana od početka procedure izbora predsjednika/ce on/a ne bude izabran/a. Onda kada se izglasa nepovjerenje Vladi — što je trenutno slučaj — “Predsednik ima mogućnost, ali ne i obavezu da raspusti Skupštinu.”

U tekstu odluke je podcrtana razlika u broju glasova potrebnih za raspuštanje Skupštine (dvotrećinska većina u Skupštini) i pragu za uspješno izglasavanje nepovjerenja Vladi (polovična većina u Skupštini). Obrazloženje je to da ova odredba odražava težinu i važnost tih poteza i da bi ovlašćivanjem predsjednika/ce za raspuštanje Skupštine po izglasavanju nepovjerenja Vladi njegova/na moć bila “proizvoljno” povećana.

"Naprotiv, Predsednik je bio dužan da [započne postupak] za davanje mogućnosti formiranju nove Vlade na osnovu odredbi člana 95 Ustava", navodi se u tekstu odluke.

Sud u nastavku teksta odluke nastoji objasniti kako su aktualne okolnosti “očigledno drugačije” od okolnosti u kojima su raspušteni prethodni sastavi Skupštine, to jest od okolnosti u kojima je to učinjeno 2010, 2014. i 2019. godine. Naime, 2014. i 2019. godine, skupštinski zasupnici/e nisu trebali “pomoć Predsednika” da raspuste Skupštinu jer je Skupština samoraspuštena dvotrećinskom većinom. Skupštinu je 2010. i 2017. godine raspustio predsjednik nakon što “nije bilo volje ni potrebne većine za formiranje jedne nove Vlade”.

U aktualnom slučaju, Sud je odlučio da se “većina izabranih predstavnika naroda [izjasnila] za formiranje nove Vlade”, stoga bi eventualna odluka predsjednika o raspuštanju Skupštine “protiv volje narodnih predstavnika bil[a] proizvoljn[a] i očigledno protivustavna.”

“Naprotiv, Predsednik je bio dužan da [započne postupak] za davanje mogućnosti formiranju nove Vlade na osnovu odredbi člana 95 Ustava”, navodi se u tekstu odluke.

Član 82. Ustava glasi: “Skupština se može raspustiti od strane Predsednika Republike Kosovo , ako se uspešno izglasa nepoverenje Vladi.”

Jedna od tački koje su izazvale lavinu komentara jeste način na koji je Sud protumačio pokušaje formiranja nove Vlade u kojoj će učestvovati pobjednici izbora.

Sud je analizirao pisma koja su predsjednik i premijer u tehničkom mandatu razmijenili po izglasanom nepovjerenju Skupštini, u kojima je Tači pozvao Kurtija da predloži novog kandidata/kinju za premijera/ku. Kurti je odgovorio da — iako ne odbija da to učini — kao lider stranke koja je pobijedila na prošlim inzistira na raspisivanju novih izbora. Premijer je ujedno zatražio objašnjenje ustavne osnove u skladu s kojom predsjednik pokušava formirati novu Vladu bez [VV-a], i to nakon što se Tači već počeo konzultovati s drugim strankama u vezi s ovim pitanjem.

Sud je ocijenio da “duh Ustava reflektuje cilj koji je jasan i samoshvatljiv za potrebu brzog delovanja” i da “ne podrazumeva diskreciju i pravo ovih poslednjih da ne postupaju, u neograničenom vremenskom roku”. Usto je i istaknuto da “tvrdnja podnosilaca zahteva da je ‘Sud izjavio da Predsednik može zaobići pobednika na izborima samo ako se ovaj izričito odrekne svog prava, ali ni pod bilo kojim drugim okolnostima’, nije tačna.”K

Naslovna fotografija: Ade Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.