Crnogorsko društvo, dominantno patrijarhalno, tradicionalno kroz istoriju je predavalo veliki značaj služenju vojnog roka. Od auguta ove godine u ovoj državi postoji i zakon koji omogućava svima da dobrovoljno služe vojni rok, ali i zabranjuje svaku vrstu diskriminacije u vojsci, uključujući i onu na osnovu seksualne orijentacije. Ovim zakonom je Crna Gora vratila služenje vojnog roka, ovaj put dobrovoljno, nakon 11 godina. 

Ipak, većina naših sagovornika tvrdi da će proći mnogo vremena prije nego postane „normalno“ da javno deklarisana LGBT osoba služi vojni rok u Crnoj Gori.

Ipak, Danijel Kalezić, predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro  pozdravlja ovu odluku. “Nadamo se, dolazi iz svijesti o tome da u vojsci kao profesiji koja je tradicionalno muškog, patrijarhalnog i heteronormativnog ustrojstva, LGBT osobe mogu biti dodatno diskriminisane, te je potrebna posebna zakonska zaštita kako bi se počelo sa obezbjeđivanjem osnovnih uslova za njihovu vidljivost u vojsci“, kaže za Kosovo 2.0.

Novinarka Dušica Tomović, koja godinama prati vojne teme, smatra da je još daleko dan kad će neka LGBT osoba koja je već u sistemu odbrane otvoreno govoriti o svojoj seksualnosti.

“Činjenica je da se to ne samo u Crnoj Gori percipira kao „muški posao“ i da u vojsci još nije „komotno“ ni ženama, a ne LGBT osobi. Zato to samo vidim kao član zakona koji lijepo izgleda na papiru bez stvarne želje i volje da se u praksi nešto i uradi”, kaže ona.

Zakon jedno, realnost drugo

Uvođenjem ovog zakona, Crna Gora je postala prva zemlja u regionu koja je uvela odredbu o zabrani diskriminacije LGBT osoba u vojsci. Iz Ministarstva odbrane poručuju da će učiniti sve da zakon ne ostane “mrtvo slovo na papiru”.

“Vjerujemo da ćemo kontinuiranom obukom vojnika prevazići eventualne predrasude o LGBT populaciji”, stoji u email odgovoru za K2.0 iz Vojske Crne Gore.

“U Odjeljenju za inspekcijski nadzor Ministarstva odbrane sistematizovana su radna mjesta, čiji opisi poslova podrazumijevaju praćenje i preduzimanje mjera u slučaju bilo kog oblika diskriminacije. Pored toga, naređenjem načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, određena je kontakt osoba zadužena za lica koja su deklarisana kao pripadnici LGBT populacije”, navodi se dalje u emailu.  

Naš sagovornik, čiji je identitet poznat redakciji, ravnodušno dočekuje usvajanje ove odredbe. Deklariše se kao trans osoba, ali smatra da seksualni i rodni identitet nisu i ne treba da budu od presudnog značaja kada je riječ o vojsci.

„Vojska prima svakoga ko konkuriše za vojni rok i ispuni kriterijume. Ljudi ne konkurišu kao gej, strejt ili lezbejka. Niko vas ne pita ko ste, šta ste ni kojeg ste opredjeljenja, to je aspolutno nebitno. Svako ko kaže drugačije, slagaće,” ubjeđen je naš sagovornik.

Mladi novinar Filip Rakonjac, koji želi da služi vojsku, “kako bi mogao da pomogne državi kada zatreba”, kaže da mu ne bi smetalo da kao “saborca” ima LGBT osobu. “Ukoliko vojnik ispunjava psiho-fizičke uslove, ne vidim zašto bi njegova eventualna pripadnost LGBT populaciji uticala na borbenu efikasnost”, kaže za K2.0, dodajući ipak da smatra kako zbog specifične uloge vojske “seksualna opredijeljenost vojnika nije važna, te je i nije neophodno isticati”.

Filip tvrdi da u vojsci već sada rade javno deklarisane LGBT osobe, koje zbog svog opredjeljenja ne trpe posljedice. Upitan da li očekuje da će se njihov broj povećati, jer ih sada i zakon štiti, on odgovara: “Možda hoće, možda neće. Smatram da to pitanje ne zavisi od zakona, već od toga šta će društvo da kaže o njima. Da se ne lažemo, živimo u Crnoj Gori, na Balkanu smo, uvijek će biti predrasuda. Ali bez obzira na to, treba da stupe u službu ako žele i da se sa tim izbore“, navodi on.

Danijel Kalezić, iz Queer Montenegro, ne zna da u Vojsci sada ima osoba koje se javno izjašnjavaju kao LGBT. Također je iznenađen saznanjem da je ovaj zakon donešen bez pritiska međunarodnih akata ili obaveze iz NATO članstva.

Stavovi građana

Istraživanje “Stavovi građana o služenju vojnog roka u Crnoj Gori”, koje je 2016. godine među studentima sprovela NVO Atlanski savez, pokazalo je da bi se čak 55 posto mladih prijavilo za služenje vojnog roka do tri mjeseca kada bi za to imali priliku. S obzirom na tako visok procenat, velika je mogućnost da među onima koji su se izjasnili da bi služili vojni rok, ima pripadnika LGBT populacije.

Ipak, da li će se iko od njih izjasniti tako vidjet ćemo nakon što se novi zakon počne provoditi, što je od 2019. godine.

Pravo da se prijave imaju sve osobe od 18 do 23 godine, koji ispunjavaju psiho-fizičke uslove, nisu osuđivane i nemaju državljanstvo druge države. Mogu se prijaviti za služenje vojnog roka do šest mjeseci, koje bi proveli u kasarni, učeći kako da rukuju oružnjem i primjenjuju vojnu disciplinu, uz određenu novčanu naknadu.  

Trenutno, 50.000 ljudi, bar kada su godine u pitanju, ispunjava uslove za služenje vojnog roka. Vojska Crne Gore planira da godišnje 100 ljudi dobrovoljno služi vojni rok.  K