U detalje | Obrazovanje

Glavne brige ometaju obrazovne reforme

Piše - 31.10.2019

Potrebno je mnogo više kako bi se obrazovanje djece vratilo na pravi kolosjek.

Dok ┼żure na nastavu, u─Źenici/ce Osnovne ┼íkole ÔÇťMeto BajraktariÔÇŁ u Pri┼ítini svakodnevno prolaze pored natpisa vezanih za va┼żnost znanja i obrazovanja penju─çi se uz stepenice na glavnom ulazu u ovu ustanovu.

Poruke kao ┼íto su ÔÇť─îitanje hrani umÔÇŁ i ÔÇťUm tra┼żi znanjeÔÇŁ slu┼że kao podsjetnici na to da sa svakim svojim korakom djeca pola┼żu temelje za svoje budu─çe uspjehe i dostignu─ça.

U obli┼żnjoj ÔÇť┼íampionskojÔÇŁ ┼íkoli pod nazivom ÔÇťPjeter BudiÔÇŁ, djeca su sjela u klupe okrenute ka tabli i otvorila svoje ud┼żbenike. Na bijelom zidu su naslikani znakovi interpunkcije koji podsje─çaju na ono ┼íto svaki od njih zna─Źi; zarez poku┼íava do─çi do daha i ka┼że: ÔÇťMislim da biste svi trebali odmoriti nekoliko sekundiÔÇŁ, dok ─Źangrizava ta─Źka govori: ÔÇťTrebate se zaustaviti.ÔÇŁ Osnovne aritmeti─Źke operacije obja┼ínjene raznobojnim brojevima koje oduzima zelena riba.

U─Źionice su blje┼ítave i dobro osvijetljene. Sun─Źeve zrake dopiru iz pravca velikih otvorenih prozora, a budu─çi da se u svakom odjeljenju nalazi po samo 20 do 25 djece, za svakoga ima dovoljno mjesta.

Ukoliko bismo samo ovla┼í bacili pogled na svijetle boje, ÔÇťinspirativneÔÇŁ poruke i pozitivnu fasadu pojedinih ┼íkolskih ustanova u kosovskoj prijestolnici, bilo bi mo┼żda i te┼íko za povjerovati da se obrazovni sistem u zemlji zapravo uru┼íava. Ipak, ispod sladunjave vanj┼ítine nekolicine pri┼ítinskih ┼íkola krije se ┼íira slika osnovno┼íkolskog obrazovanja u zemlji koja je daleko problemati─Źnija nego ┼íto se ─Źini, naro─Źito u drugim gradovima i ruralnim podru─Źjima.

Kako su koncipirane škole na Kosovu?

Sistem obrazovanja na Kosovu sastoji se iz vi┼íe nivoa, a najni┼żi je pred┼íkolski.

Prvi obavezni nivo obrazovanja je osnovno┼íkolsko obrazovanje, koje je prvenstveno namijenjeno djeci uzrasta od ┼íest do jedanaest godina (1, 2, 3, 4. i 5. razred) te u okviru kojeg je za op─çe obrazovanje zadu┼żen jedan u─Źitelj/ica razredne nastave po svakom odjeljenju.

Sljede─çi nivo obrazovanja traje ─Źetiri godine i naziva se ni┼żim srednjo┼íkolskim obrazovanjem [vi┼íi razredi osnovne ┼íkole] (6, 7, 8. i 9. razred), u sklopu kojeg su za svaki predmet zadu┼żeni razli─Źiti nastavnici/e. Osnovno┼íkolsko i ni┼że srednjo┼íkolsko obrazovanje obi─Źno se odvijaju u istoj ┼íkolskoj ustanovi, a ─Źesto se i nazivaju zajedni─Źkim terminom ÔÇťosnovna ┼íkolaÔÇŁ.

Kada napuni 15. godina, u─Źenik/ca se obrazovno usmjerava opredjeljuju─çi se za dru┼ítvene i prirodne nauke, umjetnost ili strukovno obrazovanje. Njegov/njen izbor utjecat ─çe na to da li ─çe upisati specijaliziranu ÔÇťgimnazijuÔÇŁ ili srednju strukovnu ┼íkolu, gdje ─çe ste─çi vi┼íe srednjo┼íkolsko obrazovanje koje traje tri godine (10, 11. i 12. razred).

U brojnim osnovnim ┼íkolama na Kosovu, odjeljenja su gotovo dvostruko ve─ça, pri ─Źemu u jednom mo┼że biti i oko 40 ─Ĺaka. Osnovnih materijala poput a┼żuriranih i kvalitativnih ud┼żbenika kao i ra─Źunara ─Źesto ni nema, dok su stru─Źne usluge prete┼żno neprimjerene i nedovoljne. Generalno gledano, ve─ç je op─çepoznata ─Źinjenica da je uspjeh kosovskih u─Źenika/ca na standardiziranim testovima slabiji ne samo u pore─Ĺenju s njihovim vr┼ínjacima/kinjama u regiji, nego i u pore─Ĺenju s djecom ┼íkolskog uzrasta iz drugih krajeva svijeta.┬á┬á

Aktualno stanje u sistemu obrazovanja na Kosovu u mnogo─Źemu se ne mo┼że razumjeti ukoliko se ne razmotri kroz prizmu uni┼ítenja ÔÇö i fizi─Źkog i strukturolo┼íkog ÔÇö koje je u devedesetim godinama donio represivni re┼żim Slobodana Milo┼íevi─ça.

Gotovo cijelo to desetlje─çe, obrazovanje kosovskih Albanaca/ki zasnivalo se na ┼íkolovanju kod ku─çe i u paralelnom obrazovnom sistemu, i to nakon ┼íto su u─Źenici/ce, studenti/ce i nastavno osoblje albanske nacionalnosti istjerani iz ┼íkola i fakulteta. Od prolje─ça 1992. do kraja devedesetih, odnosno do okon─Źanja mirnog otpora, vi┼íe od 100 000 ─Ĺaka poha─Ĺalo je 3200 improviziranih ┼íkola u okviru kojih je nastava izvo─Ĺena u ku─çama, gara┼żama i podrumima.

Represija je nanijela ozbiljnu ┼ítetu samom tkivu sistema obrazovanja. Do 1995/96. godine, broj onih koji su bili upisani u obrazovne ustanove na bilo kojem nivou znatno je opao u odnosu na cifru zabilje┼żenu 1989/90. godine; broj djece koja su poha─Ĺala osnovnu ┼íkolu smanjio se za 12%, srednjo┼íkolaca/ki za 21%, dok se broj studenata/ica na fakultetima prepolovio.

Prema tome, ve─çi dio dana┼ínje radne snage naglo je moralo prekinuti svoje ┼íkolovanje u vremenu koje je bilo od klju─Źnog zna─Źaja za njihovo obrazovanje.

Me─Ĺutim, i daljnji razvoj doga─Ĺanja je djelimi─Źno oblikovao trenutnu situaciju u obrazovnom sistemu na Kosovu.

Tokom mandata Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK) izme─Ĺu 1999. i 2008. godine, sistem obrazovanja je postao centraliziran, stoga su upravne nadle┼żnosti prenijete s lokalnog nivoa na centralne institucije. U tom periodu, stalni ─Źlanovi/ice pedago┼íkog osoblja i lokalna pedago┼íka tijela koja su podr┼żavala nastavni kadar u ┼íkolama zamijenjeni su me─Ĺunarodnim organizacijama s kojima su bili sklapani ugovori na odre─Ĺeno vrijeme, a njihov zadatak je bio organiziranje programa obuke, radionica i seminara.

U prvim godinama poslije rata zapo─Źeta je izrada i dorada obrazovnih planova i strategija te nastavnih planova i programa s obzirom na kvalitetu, inkluzivnost i diverzitet kosovskih ┼íkola, ┼íto je odobrilo Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije (MONT). Ti dokumenti su zami┼íljeni tako da budu u skladu s me─Ĺunarodnim standardima.┬á

Posljednjih godina izra─Ĺene su Strategija razvoja preduniverzitetskog obrazovanja, strate┼íki planovi za obrazovanje, Strategija osiguranja kvaliteta za preduniverzitetsko obrazovanje, kao i mnogi drugi administrativni dokumenti usmjereni na unapre─Ĺenje standarda obrazovanja.

Ipak, uprkos svim tim okvirima i dobrim namjerama, kvalitet osnovnoškolskog obrazovanja na Kosovu ostao je, kada se sve sabere i oduzme, zabrinjavajuće nizak.

Novi nastavni planovi i programi

Jedna od glavnih dosada┼ínjih reformi u osnovnom obrazovanju ogleda se u izradi revidiranog Okvirnog nastavnog plana i programa za preduniverzitetsko obrazovanje, u sklopu kojeg se nalazi detaljno razra─Ĺen nastavni plan i program za svaki nivo obrazovanja.

Prvi put odobren 2011. godine, ovaj okvir ima za cilj to da se fokus obrazovnih ciljeva koji su do sada bili usmjereni na pojedina─Źne predmete ÔÇö to jest na razvijanje znanja u predmetima kao ┼íto su matematika, fizika i hemija ÔÇö preusmjeri na razvijanje kompetencija i vje┼ítina. Prema tome, akcent nastavnih planova i programa sada je stavljen na efikasnu komunikaciju i izra┼żavanje, kriti─Źko mi┼íljenje, uspje┼íno u─Źenje, produktivan doprinos ┼żivotu, radu i okolini, individualne kompetencije koje se ti─Źu no┼íenja sa stresom i zdravih ┼żivotnih navika, te na gra─Ĺanske kompetencije poput odgovornog gra─Ĺanskog djelovanja.

Za svaki element odre─Ĺeni su ishodi u kojima je navedeno ┼íta se od u─Źenika/ca o─Źekuje da postignu na kraju osnovno┼íkolskog i srednjo┼íkolskog obrazovanja, a od nastavnika/ca se zahtijeva da redovno podnose izvje┼ítaje o napretku svakog ─Ĺaka.

Implementacija novih nastavnih planova i programa u ┼íkolama ┼íirom Kosova zapravo nije ni zapo─Źeta sve do prije dvije godine, odnosno ┼íest godina nakon ┼íto je navedeni okvir prvobitno odobren.

Me─Ĺutim, uprkos tim zamislima, u implementaciji nastavnih planova i programa do sada su uo─Źeni brojni nedostaci i sam taj proces nai┼íao je na kritike nastavnika/ca i obrazovnih stru─Źnjaka/inja.

Jedna od spornih stvari je to ┼íto implementacija novih nastavnih planova i programa u ┼íkolama ┼íirom Kosova zapravo nije ni zapo─Źeta sve do prije dvije godine, odnosno ┼íest godina nakon ┼íto je MONT prvobitno odobrio navedeni okvir.

U me─Ĺuvremenu su realizirane dvije ogledne faze; prva je provedena u 10 ┼íkola u ┼íkolskoj 2012/13. godini, dok je druga provedena ┼íkolske 2015/16. godine u 95 ┼íkola. Potonja faza je poslu┼żila kao zamjena za sveobuhvatnije pilotiranje koje je trebalo obavljeno u ┼íkolskoj 2014/15. godini. ─îak i nakon ┼íireg probnog programa, na reviziju i usvajanje nastavnih planova i programa ─Źekalo se jo┼í godinu dana da bi ti dokumenti stupili na snagu i po─Źelo ih se upotrebljavati u svim kosovskim ┼íkolama tek 2017. godine.

I pored dugotrajnog procesa testiranja i realizacije nastavnih planova i programa, javili su se i drugi problemi.

Me─Ĺu tim problemima je i ─Źinjenica da novi ud┼żbenici predvi─Ĺeni novim nastavnim planovima i programima nisu izdati niti stavljeni na raspolaganje nastavnicima/ama ni u─Źenicima/ama sve do septembra ove godine, ─Źetiri ┼íkolske godine poslije zavr┼íetka originalne ogledne faze. Kada je to naposlijetku u─Źinjeno, po─Źetkom ove godine mediji su prenosili kako novi ud┼żbenici za neke razrede i dalje nisu dostupni i kako bi moglo pro─çi dodatnih godinu dana prije nego ┼íto budu spremni za upotrebu.

Fjola Ja┼íari (Fjolla Jashari), mlada u─Źiteljica koja u Osnovnoj ┼íkoli ÔÇťPjeter BudiÔÇŁ dr┼żi nastavu djeci uzrasta od ┼íest do jedanaest godina, ka┼że da ud┼żbenici koji su za sada u upotrebi ÔÇö uklju─Źuju─çi i one nove ÔÇö ne pripremaju u─Źenike/ce za polaganje standardiziranih testova. Ona navodi da se tom literaturom ne unapre─Ĺuju vje┼ítine rje┼íavanja problema i kriti─Źkog razmi┼íljanja, prije svega u pogledu tehni─Źkih predmeta kao ┼íto je matematika, zbog ─Źega se za ove elemente nastavnici/e sami moraju pobrinuti prema vlastitom naho─Ĺenju. Tako pojedini nastavnici/e imaju dovoljno prostora za to da uop─çe ni ne u─Źe djecu navedenim vje┼ítinama.

Provjera ud┼żbenika, mada sporadi─Źna, postoji, no umjesto iscrpne procjene kvalitete i prikladnosti resursa, obi─Źno se svodi na provo─Ĺenje analiza usmjerenih na teme.

Rezultati jedne takve procjene, rodne analize ud┼żbenika koju je proveo Kosovski centar za edukaciju (KEC), pokazuju da se ud┼żbenicima uglavnom ne promovira rodnu ravnopravnost kako bi to trebao biti slu─Źaj. Prema tvrdnjama Duka─Ĺina (Dukagjin), izvr┼ínog direktora KEC-a, obrazovni sistem afirmira i produbljuje rodne uloge kod u─Źenika/ca.

ÔÇťPrije nekoliko godina smo obavili analizu uzorka od otprilike 1700 u─Źenika/ca, u okviru koje smo ispitali to kako oni sami shvataju svoja prava, a u obzir smo uzeli i shvatanja uslovljena rodomÔÇŁ, isti─Źe on. ÔÇťBilo je interesantno uo─Źiti da vi┼íe od 50% djevoj─Źica koje poha─Ĺaju sedmi i osmi razred smatra da ne bi trebale biti ravnopravne s dje─Źacima.ÔÇŁ

Osim toga, nastavnike/ce frustrira manjak podr┼íke iz MONT-a kada je rije─Ź o implementaciji nastavnih planova i programa te ih izme─Ĺu ostalog razo─Źarava i to ┼íto predstavnici/e ove institucije nisu ispunili svoja obe─çanja i pobolj┼íali neadekvatnu infrastrukturu.

Trendafilje Zaber─Ĺa (Trendafile Zab├źrgja), nastavnica muzi─Źke kulture za vi┼íe razrede Osnovne ┼íkole ÔÇťMeto BajraktariÔÇŁ, nagla┼íava da na raspolaganju nema odgovaraju─çe materijale da bi bila u mogu─çnosti ispuniti zadane ciljeve. U ┼íkoli u kojoj radi ne postoji posebna u─Źionica za muzi─Źku kulturu, stoga je primorana da u klavir, triangl i jednu jedinu gitaru ─Źuva u obi─Źnoj u─Źionici ÔÇö koja ujedno slu┼żi za odr┼żavanje sastanaka i druge svrhe.

Trendafilje Zaber─Ĺa ocjenjuje da nastavnicima/ama MONT ─Źesto ne pru┼ża dovoljnu podr┼íku prilikom uvo─Ĺenja novih nastavnih planova i programa. Fotografija: Atde Mula (Atdhe Mulla) / K2.0.

Usto, Zaber─Ĺa ukazuje i na ve─çu koli─Źinu administrativnih poslova koji su uvo─Ĺenjem novih nastavnih planova i programa dodani na spisak nastavni─Źkih obaveza, pri ─Źemu tvrdi da je zahvaljuju─çi i tome i manjku resursa te┼íko zadovoljiti prethodno odre─Ĺene ciljeve u razredu.

ÔÇťMislim da bi te ciljeve trebalo pojednostavitiÔÇŁ, obja┼ínjava ona. ÔÇťNastavnik/ca bi se trebao/la usavr┼íavati u domeni svog predmeta i prenijeti znanja u─Źenicima/ama, a ne biti primoran/a baviti se administrativnim zadacima kod ku─çe.ÔÇŁ

Istu stvar ponavlja i Ja┼íari. ÔÇťOd nas se zahtijeva mnogo administrativnog rada iako se kao nastavnik/ca potpuno istro┼íite svakodnevnim izvo─Ĺenjem nastave u razreduÔÇŁ, poru─Źuje ona.

Fjola Ja┼íari je zabrinuta obimom dodatnog administrativnog rada koji ne dozvoljava nastavnicima/ama da se fokusiraju na svakodnevno izvo─Ĺenje nastave u razredu. Fotografija: Atde Mmula / K2.0.

Nastavnici/e su tako─Ĺer izrazili zabrinutost zbog obuke koju su pro┼íli kada su morali zapo─Źeti s realizacijom novih nastavnih planova i programa, naro─Źito kada su ti programi usavr┼íavanja tek uvedeni.

ÔÇťObuka koju organizira Ministarstvo obrazovanja traje ┼íest dana, pa nastavnici/e nemaju dovoljno vremena da se na pravi na─Źin informiraju, to jest, instruktori/ce koji pru┼żaju informacije o nastavnim planovima i programima u najmanju ruku bi trebali biti malo preciznijiÔÇŁ, konstatira Ja┼íari. ÔÇťTih ┼íest dana obuke za mene je bilo naprosto nedovoljno, tako da sam sama morala prou─Źiti nastavni plan i program i nau─Źiti kako da ga realiziram u u─Źionici, kako da izradim godi┼ínje, dvogodi┼ínje, dvomjese─Źne, dnevne i druge planove.ÔÇŁ

Zaber─Ĺa napominje da je program obuke kroz koji je ona pro┼íla bilo posebno te┼íko pratiti zato ┼íto polazici/e u po─Źetku nisu dobili nikakve materijale. ÔÇťBilo je vrlo tegobno i prili─Źno stresno, jer to je ne┼íto ┼íto nam je bilo obavezno, a nije se pokazalo toliko informativnim [koliko je trebalo].ÔÇŁ

S druge strane, zaklju─Źuje da su u novijim programima obuke postignuti pomaci, uz to da su nastavnici/e kasnije dobili priru─Źnike kako bi im bilo jasnije koje su ta─Źno njihove obaveze.

"┼áto se ti─Źe njihovog trajanja, programi obuke koji se odnose na nove nastavne planove i programe svedeni su na minimum."

Rezearta ┼Żinipotoku-Behljulji, GIZ

Jedna od organizacija koja godinama sara─Ĺuje s MONT-om u raznim poljima razvoja obrazovanja ÔÇö me─Ĺu kojima je i stru─Źno usavr┼íavanje nastavnika/ca ÔÇö jest njema─Źka agencija za razvoj GIZ.

Rezearta ┼Żinipotoku-Behljulji (Rrezearta Zhinipotoku-Behluli), jedna od GIZ-ovih stru─Źnjakinja za obrazovanje, ka┼że da je agencija od 2008. godine potpomogla obuku 4300 nastavnika/ca iz 140 ┼íkola, i to nekoliko godina unazad u vezi s elementima specifi─Źnim za pojedine predmete uklju─Źene u nove nastavne planove i programe. Vjeruje da su ti programi usavr┼íavanja za nastavno osoblje kra─çi nego ┼íto bi u optimalnim uslovima trebali biti, kao i da su raspore─Ĺeni tako da obuhvataju relativno mali broj ┼íkola.

ÔÇťObuke su u posljednjim godinama prili─Źno ┼ítureÔÇŁ, navodi ona. ÔÇť┼áto se ti─Źe njihovog trajanja, one koje se odnose na nove nastavne planove i programe svedene su na minimum.ÔÇŁ

Pupovci, ─Źija je organizacija tokom godina isto tako bila uklju─Źena u organizaciju obuke nastavnika/ca, mi┼íljenja je da su programi za koje se ispostavilo da su najuspje┼íniji oni koji su trajali du┼że. ÔÇťIz na┼íeg dosada┼ínjeg, dvadesetogodi┼ínjeg iskustva znamo da su najbolji rezultati postignuti u sklopu na┼íih du┼żih programa obuke koji su organizirani u ┼íkolamaÔÇŁ, obja┼ínjava on.

Dodaje i da se neki nastavnici/e ┼żale kako su usavr┼íavanja usmjerena na nove programe kratka i uop─çena, a istovremeno i da su mnogi od njih zabrinuti zbog toga ┼íto nisu sigurni da li ─çe uspjeti ispuniti obaveze, prvenstveno kada se radi o zahtjevima u pogledu evaluacije znanja u─Źenika/ca.

K2.0 se obratio brojnim zvani─Źnicima/ama MONT-a radi razgovora, ali ni Ured za komunikacije tog ministarstva niti Fatmir Eljezi (Elezi) iz Sektora za standarde, monitoring i evaluaciju nisu odgovorili na na┼íe upite. Feime Lapa┼ítica (Llapashtica), rukovoditeljica Sektora za nastavne planove i programe i ┼íkolske ud┼żbenike, izjavila je da ─çe pismeno odgovoriti na na┼ía pitanja, no do sada to nije u─Źinila.

Ispolitiziran sistem obrazovanja

Kada je rije─Ź o makro-nivou, Pupovci smatra da je jedan od uzroka op─çenito lo┼íeg kvaliteta osnovno┼íkolskog obrazovanja na Kosovu ispolitiziranost obrazovnog sistema koji je prepun militanata/kinja iz redova vladaju─çih stranaka.

On tvrdi da je zahvaljuju─çi decentralizaciji sistema obrazovanja pod okriljem UNMIK-a Ministarstvo obrazovanja direktore/ice i uprave ┼íkola imenovalo na temelju politi─Źke podobnosti, ne nu┼żno na osnovu njihove stru─Źnosti.

Prema njegovom vi─Ĺenju, to je dovelo do klime u kojoj prioritet vlade nije unapre─Ĺenje kvaliteta obrazovanja, ve─ç kori┼ítenje obrazovnog sistema kao instrumenta za prikupljanje izbornih glasova.

ÔÇťOvakva situacija na neki na─Źin ┼íteti onome ┼íto se zove du┼żnost i odgovornost u ┼íkolama, jer kada za direktora/icu imenujete osobu koja obna┼ía tu funkciju ─Źisto zato ┼íto je politi─Źki podobna, ona ne mora preuzeti odgovornost vezano za postignute rezultate u toj ┼íkolskoj ustanovi, ve─ç se od nje tra┼żi da kanalizira neke politi─Źke procese koji se odvijaju u lokalnoj zajednici, prevashodno tokom izboraÔÇŁ, isti─Źe on. ÔÇťDirektor/ica je kriv/a ukoliko izgubite glasove u toj zajednici, ali nije ukoliko ┼íkolski procesi nisu kvalitetni.ÔÇŁ

Duka─Ĺin Pupovci, direktor Kosovskog centra za edukaciju, konstatira da ispolitiziranost ┼íkola ozbiljno ┼íteti preuzimanju odgovornosti u obrazovnom sektoru. Fotografija: Atde Mula / K2.0.

Pupovci nagla┼íava da politizacija nije problem koji poga─Ĺa samo ni┼że nivoe obrazovanja, nego i sistem obrazovanja u globalu, te za primjer uzima ┼íest novih regionalnih univerziteta koji su u posljednjih nekoliko godina osnovani u kratkom vremenskom roku. U periodu koji je prethodio op─çim izborima odr┼żanim 2010. godine, tada┼ínji ministar i lider Demokratske stranke Kosova (PDK), Ha┼íim Ta─Źi (Hashim Tha├ži), obe─çao je studentima/cama iz najve─çih gradova Kosova da ─çe preobraziti njihove lokalne fakultete u punopravne univerzitete.

Ipak, u julu su akreditacije novoosnovanim univerzitetima u Prizrenu, Pe─çi i Kosovskoj Mitrovici oduzete na godinu dana zbog toga ┼íto te ustanove nisu ispunjavale minimalne standarde, dok je Kosovska agencija za akreditaciju nedavno isklju─Źena iz Europske agencije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju zbog politi─Źkih upliva i neprofesionalnog pona┼íanja.

"Ministar/ica do─Ĺe i ka┼że: 'Hajdemo sad ovo ovako' ÔÇö oni svoj rad ne temelje na bilo kakvim ─Źinjenicama."

Duka─Ĺin Pupovci, Kosovski centar za edukaciju

Pupovci je stava da ispolitiziranost obrazovnog sistema ima za posljedicu to da se obrazovne reforme i politike uvodi bez gotovo ikakve prethodne pripreme ili planiranja.

ÔÇťJednostavno nema koherencije u izradi politikeÔÇŽ tako izrada politike funkcionira na Kosovu op─çenito, ne samo u sistemu obrazovanjaÔÇŁ, napominje on. ÔÇťMinistar/ica do─Ĺe i ka┼że: ÔÇśHajdemo sad ovo ovakoÔÇÖ ÔÇö oni svoj rad ne temelje na bilo kakvim ─Źinjenicama.ÔÇŁ

Dodaje i da se u svakoj novoj vladi koja nastoji osmisliti neke nove reforme i strategije premalo pa┼żnje pridaje problemima koji bi mogli nastati u fazi njihove implementacije, pri ─Źemu se oni koji donose te odluke rijetko kada konzultiraju s nastavnicima/ama ili ─Źlanovima/icama uprava ┼íkola uprkos tome ┼íto su te osobe stru─Źnjaci/kinje s terena.

ÔÇťU drugim dr┼żavama, ┼íkole izra─Ĺuju nacrte sadr┼żaja; ti sadr┼żaji ne dolaze iz ministarstva ÔÇö ono se bavi samo ┼żeljenim rezultatima, dok su ┼íkolske ustanove te koje odre─Ĺuju na─Źine [na koje ─çe se to kontekstualizirati]ÔÇŁ, izdvaja on.

Prvobitna zamisao i jeste bila da se takav pristup iskoristi pri uvo─Ĺenju novih nastavnih planova i programa, no Pupovci podcrtava da je stanje u stvarnosti bilo druga─Źije jer ÔÇťogledna faza nije bila adekvatno pripremljenaÔÇŁ, pa i zato ┼íto je Ministarstvo nastavilo razvijati sadr┼żaj, a da nije zatra┼żilo stru─Źno mi┼íljenje nastavnika/ca niti razmotrilo njihova pitanja prilikom dorade nacrta.

On ukazuje i na to da obimnost druge ogledne faze ÔÇö kojom je obuhva─çeno gotovo stotinu ┼íkola ÔÇö svjedo─Źi o tome da je Ministarstvo lo┼íe obavilo posao u pogledu planiranja, budu─çi da nije bilo dovoljno inspektora/ica koji su mogli provjeriti da li je pilotiranje bilo realizirano onako kako je zami┼íljeno.

I ┼Żinipotoku-Behljulji iz GIZ-a skre─çe pa┼żnju na ad hok pristup vlasti izradi politike kao problemati─Źnu pojavu.

ÔÇťNeki od zakona koji nisu uskla─Ĺeni trebali bi biti uskla─ĹeniÔÇŁ, ka┼że ona, pri tome misle─çi na GIZ-ovu analizu koherencije zakonskog okvira koji regulira preduniverzitetsko obrazovanje. ÔÇťNe bismo ba┼í mogli re─çi da su sve politike i sve reforme koje su zasnovane na tim politikama uskla─Ĺene jedne s drugima.

Rezearta ┼Żinipotoku-Behljulji, obrazovna stru─Źnjakinja iz GIZ-a, smatra da reforme u obrazovnom sektoru nisu uvezane i da se neprestano gravitira prema eksperimentalnom pristupu. Fotografija: Atde Mula / K2.0.

┼Żinipotoku-Behljulji isti─Źe da bi bilo bolje kada bi Ministarstvo ulagalo nov─Źana sredstva u one prakse koje su se pokazale efikasnim i uspje┼ínim tokom oglednih faza, a ne da nastavi s onim ┼íto trenutno ─Źini ÔÇö prema njenim rije─Źima, to je neprestano finansiranje i podr┼żavanje inovativnih i eksperimentalnih pristupa. Obja┼ínjava da ima kvalitetnih pristupa i praksi koji su dokazano u─Źinkoviti i od kojih bi obrazovni sistem mogao imati koristi samo kada bi Ministarstvo podr┼żalo njihovu realizaciju i nakon zavr┼íetka oglednih faza.

Neke od posljedica politikantskog odnosa prema sistemu obrazovanja koji je zastupao svaki od prethodnih saziva vlade, kao i posljedice njihovog neadekvatnog planiranja, ogledaju se u rasporedu ┼íkola na Kosovu; u nekim podru─Źjima postoje nove ÔÇť┼íkole duhovaÔÇŁ koje nikada nisu kori┼ítene, dok se nastava u ┼íkolskim ustanovama u pojedinim gradovima izvodi u tri smjene kako bi se rad mogao prilagoditi broju u─Źenika/ca.

Prema zvani─Źnim podacima iz Kosovske agencije za statistiku, vi┼íe od 500 novih obrazovnih radnika/ca zaposleno je u ┼íkolama ┼íirom zemlje u periodu od 2008. Godine pa naovamo, mada se broj ─Ĺaka od progla┼íenja nezavisnosti smanjio za gotovo 20%.

S tim u vezi, kada se radi o rje┼íavanju problema u obrazovnom sistemu na Kosovu, ─Źini se da je pred novoizabranom vladom kolosalan zadatak, budu─çi da su nakon godina mlakih i neuvezanih reformi, politizacije i manjka odgovornosti nastavnici/e postali frustrirani, a sistem i dalje koncipiran tako da u okviru njega djeca trebaju u─Źiti ne kriti─Źki, nego mehani─Źki.

ÔÇťUpravo to je na┼í problemÔÇŁ, zaklju─Źuje Pupovci. ÔÇťNa┼í sistem obrazovanja vas ne u─Źi kako da u─Źite, ┼íto je jedan od primarnih ciljeva obrazovanja: u─Źiti kako u─Źiti. Na┼í sistem ne njeguje tu cjelo┼żivotnu naviku u─Źenja.ÔÇŁ K

Naslovna fotografija: Atde Mula / K2.0.

Vrati se na monografiju