Svakodnevno praćenje vijesti može biti iscrpljujuće i u idealnim okolnostima, pa čak i onda kada nam jedna pandemija ne narušava živote.

Prema tome, ne zamjeramo vam ako vam je ususret još jednim izborima došlo da ukinete sve obavijesti na telefonu, isključite laptop i bježite od neprestanih udarnih naslova kao… pa, kao od kuge.

Međutim, iako bi možda bilo i pretjerano da u svakom momentu pratite već dobro nam poznatu zavrzlamu ispunjenu obećanjima, raspravama i skandalima, to ne znači da ne želite ostati informisani.

Zato ćemo vam svake sedmice zaključno s danom izbora, 14. februarom, ponuditi sedmični pregled najupečatljivijih (i onih manje dopadljivih) događanja.

Vođenja kampanje neće biti do sljedećih izbora, ali u proteklih sedam dana se dogodilo mnogo toga na što ćemo se osvrnuti u nastavku…

Kakvog li iznenađenja…?

U okviru prve predizborne kampanje održane na Kosovu za vrijeme pandemije, politički kandidati/kinje imali su konkretnu priliku da provedu riječi u djela i zaštite građanstvo od virusa. Međutim, ne čudi to što ogromna većina ovu priliku nije iskoristila.

Uprkos kaznama u ukupnom iznosu od više hiljada eura te obećanjima da će se pobrinuti za zdravlje građana/ki, sve veće stranke i njihovi čelnici/e bez ikakvog obzira su nastavili ugrožavati zdravlje istog tog naroda kojem su se zavjetovali da će ga čuvati kada dođu na vlast.

Ignorišući apele zdravstvenih stručnjaka/inja, političke stranke su ove sedmice — na samom koncu predizborne kampanje — i dalje održavale masovne skupove, i to nerijetko u zatvorenim prostorima gdje se nije držao razmak niti nosile maske.

U saopćenju Ureda ombudsmana izdatom u ponedjeljak ponovljeno je da su institucije i političke stranke obavezne da poštuju mjere uvedene s ciljem suzbijanja COVID-19.

“Političke stranke ne poštuju mjere borbe protiv COVID-19 još od početka predizborne kampanje, dok institucije nadležne za provedbu tih odredbi nisu reagovale”, piše u saopćenju Ureda. “To je dvostruki standard koji se ne može tolerisati i koji narušava jednakost svih građana/ki pred zakonom.”

Na zvaničnom portalu Ministarstva zdravstva ove sedmice je objavljeno samo jedno saopćenje — naknadno postavljeno i na Facebook — u kojem su iz ove institucije osudili pojedine osobe zbog pogrešnog tumačenja poruka Ministarstva. S druge strane, odlazeći ministar zdravstva Armend Zemaj u posljednjim sedmicama je objavljivao fotografije na kojima se jasno vidi kako krši epidemiološke mjere na predizbornim skupovima LDK.

* * *

Naredni u nizu toka događaja koji i nisu iznenađujući tiče se političkih rasprava uoči nedjeljnih izbora. Naime, sveprisutne su televizijske debate između novinara/ki, komentatora/ki, analitičara/ki i kandidata/kinja za Skupštinu, no ova kampanja se privodi kraju bez održane debate između premijerskih kandidata/kinja.

Bilo kakva direktna debata pokvarila bi odvajkada cijenjenu tradiciju: oni kandidati/kinje koji imaju prednost odbijaju debatovati sa svojim suparnicima/ama. Organizacije civilnog društva odavno apeluju na kandidate/kinje da tu tradiciju prekinu i međusobno sučele programe u izravnoj raspravi, podcrtavajući da je takvo stavljanje pod lupu presudno za razvoj demokratskih izbornih procesa.

Ipak, kako se približava dan izlaska na glasačka mjesta, političke stranke se sve više oslanjaju na formule uspješno oprobane na svim proteklim izborima.

U slučaju LDK to znači pozivanje na naslijeđe Ibrahima Rugove, osnivača stranke i prvog predsjednika Kosova koga — i 15 godina nakon smrti — mnogi još uvijek cijene zbog toga što je stao na čelo mirnog otpora kosovskih Albanaca/ki u 90-im te potom i poveo Kosovo na putu prema državnosti.

Na izbornom skupu organizovanom u nedjelju, kandidat LDK za premijera Kosova, Avdullah Hoti, okrenuo se povijesti, pokušavši suprotstaviti prošlost svoje stranke prošlosti njegovih bivših partnera, a sadašnjih protivnika: Vetëvendosjea (VV).

“Mi smo ponosni na svoju političku prošlost. Mi smo ponosni na predsjednika Rugovu i njegov put koji i danas slijedimo, dok su naši protivnici do sada bili na strani suprotnoj od njega i države Kosovo”, rekao je Hoti. “Danas su [pripadnici/e VV-a] angažovali desetine informatičara/ki kako bi od javnosti sakrili vlastite izjave uperene protiv demokratije i protiv procesa koji su doveli do stvaranja države Kosovo.”

Hoti je time aludirao na tvrdnje LDK da je moguće kako su bojazni uzrokovane prijašnjim stajalištima VV-a svojstvenim za jedan radikalni i nacionalistički pokret navele rukovodstvo potonje stranke da izbriše pojedine dijelove onlajn prisustva iz svojih formativnih godina.

Između stranaka “ratnog krila” — PDK, AAK i Nismu — gro rivalstva se svodi na to koja od njih kvalitetnije baštini vrijednosti Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Premijerski kandidat PDK Enver Hoxhaj poručio je glasačima/cama u Srbici, samom srcu OVK: “Ne dajte nikome da podijeli Drenicu, jer ko god je OVK, on je za PDK.”

Skupštinska kandidatkinja AAK, Time Kadrijaj — koja je u ratu služila kao ljekarka u redovima OVK — prethodno je bila decidirana da je njena stranka jedina prava stranka koja predstavlja OVK: “Neobično je čuti PDK kako 2021. govori o OVK kada ni u njihovom sastavu ni na listi zastupnika/ca — a još manje među onima koji govore u ime PDK — ratnih vrijednosti nema ni u tragovima.”

Iz VV-a — stranke poznate po tome što se do sada ograđivala od potencijalnih koalicija s PDK — ovog puta su čvrsto ustvrdili da neće koalirati ni s kim i da shodno tome moraju osigurati apsolutnu većinu od 61 zastupnika/ce. U onlajn razgovoru koji je s građanima/kama obavio u nedjelju, šef VV-a Albin Kurti rekao je: “Ne treba nam koalicija zato što ne postoji niko s kim bismo je mogli formirati.”

Uključujemo se u program

Kako su stranke ove sedmice okončavale svoje predizborne aktivnosti, gotovo ništa konkretno nije obznanjeno u pogledu stranačkih programa.

VV je doduše posljednja veća stranka koja je objavila pisanu verziju programa pošto je prošle sedmice njen predsjednik Albin Kurti usmeno iznio niz obećanja, ali rasprava o politikama nije se našla na vrhu prioriteta ove stranke — koja ostaje pri svome i igra na kartu borbe protiv korupcije.

Jedna tema je i dalje upadljiva zbog činjenice da o njoj nije bilo riječi u predizbornoj kampanji, a to je dijalog Kosova i Srbije. Nakon što je bilo presudno u obaranju Vlade na čelu s Kurtijem koja je izabrana prošlog puta kada su građani/ke Kosova izašli na izbore, ovog puta se stranke očigledno nisu željele upuštati u raspravu o tom itekako škakljivom pitanju.

Budući da su smisleni prijedlozi stranaka o politikama u bilo kojoj oblasti uglavnom izostali, K2.0 je ove sedmice zamolio stručnjake/inje iz raznih područja da nam pruže svježu viziju budućnosti i ponude promjene potrebne da se takva budućnost i ostvari. U našem serijalu “Drugačiji pogled” detaljno smo razmotrili težnje vezane za: naše zdravlje, obrazovanje, životnu sredinu, umjetnost i kulturu, vladavinu zakona, vanjsku politiku, tranzicijsku pravdu, privredu, te prava žena i LGBTQ+ osoba.

Predobro da bi bilo istinito?

PDK je ove sedmice istom mjerom nastavila gurati izbornu temu “oporavka” — oporavka obrazovanja, oporavka poljoprivrede te oporavka svakog sela i grada. Ipak, iz njihovih obećanja i nije baš najjasnije od čega je to potreban oporavak. 

Mnogi smatraju da je ovakav izbor slogana neobičan za stranku koja je na vlasti provela više nego ijedna druga od rata pa naovamo — vladavši dvanaest od ukupno 13 godina koliko je Kosovo nezavisno.

No ako je neko i pomislio kako je to pokušaj stranke da istinski podvuče crtu ispod svoje prošlosti — koja je ukaljana neprestanim korupcijskim skandalima — veoma brzo je pobijen.

PDK je na predizbornim skupovima često prikazivala videosnimke posvećene Hashimu Thaçiju i Kadriju Veseliju, u posljednjih 20 godina vodećim ličnostima stranke koje se u Hagu danas terete za ratne zločine. I televizijske reklame PDK također su usredsrijeđene na dvojicu bivših lidera, što se u neku ruku kosi s stranačkim mantrama o tome kako “samo PDK može povesti Kosovo naprijed” kao i o “oporavku”.

Rekli su ŠTA?

Kako se bliži nedjelja, političari/ke koji učestvuju u predizbornoj kampanji sve više se udaljavaju od konkretnih programa, pribjegavajući umjesto toga populističkom zazivanju prošlosti, neispunjivim obećanjima kao i šupljoj priči općenito.

Najnečuvenija u tom pogledu bila je izjava premijera u tehničkom mandatu, Avdullaha Hotija, koju je dao u četvrtak na skupu u Prištini, naizgled sugerisavši da bi članovi/ice jedne porodice odreda trebali glasati za istu stranku.

“Mi kao LDK nismo izašli na kraj sa zlom na vrijeme, i znam da smo ih trebali zaustaviti [VV] još 2008. i 2009. godine, kada su obilazili srednje škole i držali predavanja djeci”, izjavio je Hoti. “Danas, 20-godišnjaci/kinje, mladići i djevojke, studenti/ce ili diplomanti/ce, zadaju glavobolje čak i svojim porodicama — 20-godišnji mladić i djevojka ne glasaju za onoga za koga glasaju njihovi majka, otac, baka i djed.”

Lider AAK [Ramush] Haradinaj isto tako se hrvao s naslijeđem, i to ovaj put s vlastitim. U intervjuu koji je dao za KTV činilo se da je priznao kako je — kao premijer koji je obnašao dužnost od 2017. do 2019. godine — pretjerao s odlukom o sastavljanju kabineta od pet zamjenika premijera i preko 80 zamjenika/ca ministara/ica.

“Ne bi trebalo biti toliko mnogo zamjenika/ca ministara/ica koliko ih je bilo tada [za vrijeme mog mandata] zato što je to pogrešno”, rekao je Haradinaj uz nadasve zbunjujuću opasku: “Kako god, ne smijemo misliti da ćemo pomoći Kosovu ako smanjimo Vladu.”

S druge strane, kandidat AKR-a — stranke koja izlazi na izbore zajedno s LDK — Islam Pacolli, pucao je visoko svojim obećanjem da će svakoj porodilji dati 10 000 eura. Na pitanje novinara medijske kuće Kanal10 kako to planira izvesti, Pacolli je odgovorio: “Kako? Pa iz državnog budžeta, eto kako. Jednostavno je.”

Lider AKR-a — međunarodni biznismen, a odnedavno i političar — Behgjet Pacolli, kasnije je stao iza obećanja stranačkog kolege, rekavši da je to “itekako ostvarivo” i da je obuhvaćeno njihovim izbornim programom — mada se uvidom u taj dokument vrlo lako može zaključiti da nije.

Dijaspora na liniji

Proces glasanja za članove/ice kosovske dijaspore obilježen je kontroverzama od onda kada je najavljen.

Iz Ureda ombudsmana je ove sedmice saopćeno da je institucija primila niz žalbi vezanih za različite aspekte postupka glasanja iz dijaspore. Žalbeni podnesci su se pretežno odnosili na verifikaciju prijava — imajući u vidu to da je ove godine uveden novi korak potreban za uspješnu verifikaciju: potvrda prijave putem telefona — zatim na sporo učitavanje i poteškoće s preuzimanjem glasačkih listića, izostanak s biračkog spiska, kao i na to što je Komisija za izborne žalbe i prigovore (KIŽP) prvobitno odbila da prima žalbe putem elektronske pošte.

Ombudsman je ujedno apelovao na Centralnu izbornu komisiju da revidira rok za prijem glasova iz inozemstva kako bi se zagarantovalo da nikome ne bude uskraćeno pravo glasa. Rok za prijem glasova poštanskim putem je petak (12. februar), iako su se mnogi građani/ke iz dijaspore žalili da je 10-dnevni rok za slanje glasačkih listića poštom prekratak, prvenstveno s obzirom na zastoje u radu poštanskih službi širom svijeta izazvane pandemijom COVID-19.

Britanska ambasada na Kosovu — koja realizuje samostalnu misiju praćenja izbora visokog ranga — također je izrazila zabrinutost u vezi s problemima koji su se javili oko zaprimanja glasova iz dijaspore, a koji su — kako je navedeno iz Ambasade — najvećim dijelom prouzrokovani time što se zakon nije izmijenio tako da se produži rok za glasanje.

“Kao i u prethodnim izbornim procesima, ovaj postupak nije savršen”, saopćili su iz Ambasade u ponedjeljak. “Prethodne Misije EU za praćenje izbora na Kosovu izdavale su preporuke da se zakon promijeni na taj način da bude više vremena za realizaciju predizbornog procesa. To se nije dogodilo, dok je vremenski rok za realizaciju ovih prijevremenih izbora kraći nego inače, usljed čega je CIK izložen pritisku te usto postoji opasnost da neki glasački listići ispunjeni u inozemstvu neće stići na vrijeme.”

Za to vrijeme, ministrica vanjskih poslova Meliza Haradinaj Stublla optužena je za nepoštenost pri izdavanju poziva za glasanje iz dijaspore kao i objašnjenju procesa, što je učinila 8. februara — šest dana nakon početka roka za glasanje, a samo četiri dana prije njegovog kraja.

Osvrt na Vladu

Premijer u tehničkom mandatu, Avdullah Hoti, nije ispunio obećanje da će ukinuti administrativnu uputu Ministarstva trgovine i industrije kojom je stvoren monopol na tržištu nafte. Portal kallxo.com prenosi da je Hoti u dva navrata zatražio od ministra u tehničkom mandatu, Vesela Krasniqija — inače člana Nisme — da poništi uputu, ali da to još uvijek nije učinjeno.

Na konferenciji za štampu održanoj 29. januara Hoti je izjavio sljedeće: “Doznao sam … iz pravne kancelarije da uputa nije u skladu sa zakonom, pa sam poslao pismo ministru u kojem sam zatražio od njega da je ukine. Rok je bio 21. januar — kako ovo nije učinjeno, stavit ću [ukidanje upute] na dnevni red Vlade pa neka oni glasaju o tome.”

Mimo toga — demonstriravši neobičnu dozu opreza u vezi s COVID-19 — Ministarstvo unutrašnjih poslova je u srijedu saopćilo da je donijelo odluku o privremenoj obustavi svih usluga koje nudi Centar za izdavanje dokumenata Agencije za civilnu registraciju u Prištini osim onih osnovnih. Kako su poručili iz Agencije, zatvaranje Centra u kojem se građanima/kama izdaju lične karte i pasoši uslijedilo je zbog toga što je “nekoliko službenika/ca pozitivno na COVID-19.”

“Do okončanja procesa testiranja službenika/ca Centra, svi zahtjevi za izdavanje dokumenata mogu se podnijeti u ostalim centrima za izdavanje dokumenata u Prištinskom okrugu (tj. u Podujevu, Gračanici, Kosovu Polju, Obiliću, Lipljanu i Glogovcu) ili pak u drugim takvim centrima na teritoriji Republike Kosovo”, stoji u saopćenju Agencije.

Još od polovine prošle sedmice građani/ke su navodili da ne mogu doći do službenika/ca Agencije odgovornih za obradu zahtjeva, a na vratima su zaticali obavještenja na kojima je pisalo da Centar ne radi zbog razloga vezanih za COVID.

Osvrt na pandemiju

S obzirom na to da su izbori za dva dana, u četvrtak je Vlada odlučila da djelimično relaksira ograničenja usmjerena na suzbijanje pandemije COVID-19.

Policijski čas s početkom u 21:30 sati koji je bio na snazi u općinama smještenim u “crvenoj zoni” (odnosno onim općinama u kojima je zabilježen najveći broj zaraženih) ukinut je, s tim da privredni subjekti u tim područjima od sada mogu raditi sat vremena duže: do 22:00 sata.

Dozvoljeni broj ljudi na otvorenom povećan je s 50 na 80, a u zatvorenom — gdje se virus lakše širi — s 30 na 50. Svadbe i porodične zabave i dalje su zabranjene.

Vlada je usto potvrdila odluku kojom je odobrila studentima/cama da predavanjima prisustvuju u prostorijama fakulteta — i to u skladu s dogovorom koji je prošle srijede najavio Studentski parlament Univerziteta u Prištini.

U tekstu odluke Vlada je navela da ublažava ograničenja uvedena na osnovu preporuka Državnog zavoda za javno zdravstvo (DZJZ).

Međutim, drugi zdravstveni stručnjaci/kinje ubrzo su se usprotivili ovom potezu, a među njima je i presjedavajući Savjetodavnog odbora Ministarstva zdravstva za borbu protiv COVID-19. Mikrobiolog Lul Raka tako je napisao na Facebooku da se nadležni u vezi s navedenom odlukom nisu konsultovali niti s njim niti s bilo kojim drugim članom/icom Savjetodavnog odbora te da je lično protiv ublažavanja epidemioloških mjera u ovom momentu.

“Svako političko ublažavanje mjera omogućava širenje zaraze unutar društvene zajednice, čime se ugrožava javno i zdravlje pojedinaca/ki na Kosovu”, napisao je Raka, istakavši pritom da je na Kosovu prisutna prenosivija, “britanska varijanta” virusa.

Kosovski savez zdravstvenih sindikata isto tako je izrazio zaprepaštenje odlukom, okarakterisavši je kao “skandaloznu” i “neprihvatljvu”. “Da stvar bude gora, niti jedna politička stranka ne reaguje … Partijama nije prioritet javno zdravlje, već samo njihovi glasovi”, kazali su iz Saveza.

Broj slučajeva zaraze COVID-19 koji se u DZJZ-u vode kao “aktivni” ove sedmice je nastavio stabilno rasti, popevši se do petka (12. februara) na 7041.

Istog dana je prema službenim podacima evidentirano i 372 novih slučajeva — što je najveći broj novih slučajeva zabilježenih u jednom danu u više od dvije sedmice — pri čemu je šest ljudi preminulo. Tako je prema zvaničnoj evidenciji 21 osoba umrla od COVID-19 u posljednjih sedam dana.

Za to vrijeme, iz CIK-a su saopćili da su uspostavili proces glasanja za osobe s COVID-19 kao i za one osobe koje su u samoizolaciji, a u okviru kojeg će ih mobilni timovi posjetiti na njihovim adresama.K

Naslovna ilustracija: Arrita Katona / K2.0.