Mentorstvo | Ukratko | LGBTI

Glasno i ponosno

Piše - 10.10.2019

Kosovo održalo treću Povorku ponosa.

Veća, sjajnija i energičnija nego ikada do sada, treća prištinska Povorka ponosa održana je 7. oktobra u centru grada. Glavnom ulicom su tako prošetale stotine muškaraca i žena koji su se odlučili pridružiti sada već tradicionalnoj proslavi organiziranoj u znak podrške pravima LGBTI zajednice na Kosovu.

LGBTI osobe, aktivisti/ce i građani/ke okupili su se u 11:30 sati na Skenderbegovom trgu, gdje su im podijeljene zastave s duginim bojama — simbol LGBTI i transrodne zajednice i pokreta — transparenti, cekeri i bedževi.

Pod sloganom “Për kon t’rreh zemra” (Za koga god ti srce kuca), tokom Povorke ponosa i cijele Sedmice ponosa (obilježena od 7. do 10. oktobra) zatraženi su tolerancija, razumijevanje i prihvatanje. Tim motom šira javnost je bila pozvana da se pridruži Povorci, podupre LGBTI pokret i zauzme stav da su prava LGBTI zajednice osnovna ljudska prava. U saopćenju za medije koje su dali nekoliko dana ranije, organizatori/ke su istakli potrebu za borbom protiv rodnih stereotipa i homofobije u kosovskom društvu.

Oko podneva, iza divovskog transparenta sa sloganom Povorke i uz zvuke pjesme grupe Queen “I Want to Break Free” (“Želim se osloboditi”), građani/ke su uz šarene balone zalijepljene tako da tvore riječ “Pride” (“Ponos”) zapjevali i počeli marširati ka Trgu Zahira Pajazitija.

Maršu se pridružio i gradonačelnik Prištine, Špend (Shpend) Ahmeti, kao i drugi političari/ke, među kojima su bili Mimoza Kusari (bivša ministrica i nekadašnja gradonačelnica Đakovice), Fitore Pacoli (Pacolli) i Il (Yll) Rugova — od kojih se sve troje kandidralo za zastupnička mjesta u skupštini ispred pokreta “Samoopredjeljenje” (“Vetëvendosje”). S druge strane, nijedan od kandidata za premijera koji su učestvovali na skupštinskim izborima održanim prošle nedjelje (6. oktobra) nisu se pojavili na Povorci, pa ni predsjednik Kosova, Hašim Tači (Hashim Thaçi). Štaviše, LGBTI prava nisu ni bila u fokusu ovogodišnje predizborne kampanje, što nije bio slučaj ni na prethodnim izborima.

Atmosfera je dovedena do usijanja kada su učesnici/ce Povorke stigli na Pajazitijev trg. Kao što je to učinio i protekle godine, Ljendi (Lendi) Mustafa, transrodni muškarac i aktivist za prava LGBTI zajednice, održao je govor u kojem je naglasio važnost održavanja Povorke.

“I ponovo, nakon što su nas tako dugo tjerali da se krijemo, treći put smo izašli na ulice toliko ponosni i ponosne”, rekao je Lendi vidno uzbuđen. “Uprkos svim ovim izazovima, mi i dalje stojimo dignute glave, jer to je ono za što naša srca kucaju.”

Mustafa se također osvrnuo na potrebe LGBTI osoba koje su izbačene iz svojih domova, a ujedno i na transrodne osobe, lezbijke, biseksualne osobe, te na LGBTI pripadnike/ce romske, aškalijske i egipatske zajednice koji se svakodnevno suočavaju s partijarhalnim sistemom.

K2.0 je sa sedam učesnika/ca Povorke porazgovarao o važnosti učešća u Povorci i pružanju podrške LGBTI zajednici u društvenopolitičkim tokovima života.

Rita Seljimi (Selimi). Fotografija: Majljinda Hodža (Majlinda Hoxha) / K2.0.

Rita Seljimi, sociologinja i aktivistica za LGBTI prava

Svi bi trebali razumjeti da su ljudska prava temeljna za sve ljude i da nikome ne bi trebala biti uskraćena, bez obzira kojoj grupi on/ona pripadao/la. Zato za mene ova povorka promovira jednakost, ljubav, prihvatanje, poštovanje i raznolikost.

Povorka ponosa povećava vidljivost zajednice i pokazuje da u našem društvu postoje i ljudi koji nisu heteroseksualni. Svaki/a građanin/ka trebao/la bi shvatiti da imamo prijatelje/ice i članove/ice naših užih i širih porodica koji vole nekoga istog roda i imati u vidu to da se rodni identitet ne mora nužno podudarati sa spolom — kao i to da se svu tu raznolikost mora cijeniti i poštivati.

Učestvovala sam u tri povorke, no prije njih su održavani i marševi. Tako je 2014. godine na prvi marš izašlo vrlo malo ljudi. Sigurna sam da će se sa svakom povorkom broj učesnika/ca povećavati.

Nisam toliko uključena u politiku, a sama činjenica da nisam dio toga predstavlja politički čin. Pratila sam proteklu predizbornu kampanju i vidjela da je nekoliko kandidata/kinja za skupštinu u svojim izjavama spominjalo zajednicu. Ipak, ne mislim da su te izjave bile od suštinskog značaja, budući da su davane bez nekog prethodnog razmišljanja. Ti političari/ke izjašnjavali kao neutralni, postavivši se tako kao da nisu niti za niti protiv. Osim toga, moje je viđenje da se dovoljno ne zalažu za ovo pitanje.

Ljendi Mustafa. Fotografija: Majljinda Hodža / K2.0.

Ljendi Mustafa, transrodni muškarac i aktivist za LGBTI prava

Povijesno gledano, povorka ponosa je važan događaj, i to posebno u Prištini, gdje LGBTI osobe  u prošlosti nisu imale dovoljno prostora niti mogućnosti da se eksponiraju i demonstriraju ko su one zapravo. Danas imamo tu opciju da izađemo i kažemo ko smo i šta zahtijevamo.

Ovogodišnja povorka je mnogo drugačija u odnosu na onu prvu. Ove godine je mnoštvo ljudi otvoreno izašlo, osnažilo se, i svakim danom osnažujemo sve više njih.

LGBTI prava su temeljna ljudska prava, stoga isključivanje pripadnika/ca LGBTI zajednice predstavlja ogromnu nepravdu i nadasve je diskriminatorno. Moj savjet koji mogu dati svima je to da što više čitaju i da se što više obrazuju, zbog toga što su ove stvari vrlo prirodne. Prema tome, netolerancija usmjerena protiv LGBTI osoba mora biti eliminirana.

Filip Vulović. Fotografija: Aljtin Gaši (Altin Gashi) / K2.0.

Filip Vulović, student i aktivist za LGBTI prava iz Beograda

Razlog zašto sam ovdje je to što želim izraziti podršku i solidarnost s LGBT+ zajednicom Prištine i cijelog Kosova jer kao i svi ostali vjerujem da moramo raditi i sarađivati kako bismo stvorili bolju budućnost za ljude i s jedne i s druge strane.

Na ovom transparentu piše: “Albanci su naša braća.” Imamo i jedan napisan na albanskom: “Albanke su naše sestre.” Dakle, ova poruka nadilazi politiku, medije i socijalizaciju. Nama nije želja da ovo bude viđeno kao provokacija. Nama je želja da prenesemo jasnu poruku ljubavi i međusobne podrške, naročito između mladih osoba iz obiju zemalja.

Ovo je idealna prilika za to da pokažemo ovu vrstu potpore i solidarnosti te da širimo poruku koja glasi: ima onih koji ne mrze, nego vole, i umorni su od medija, umorni od vijesti u kojima se može čuti da ljudi ovdje mrze nas i da mi tamo mrzimo njih, i tako dalje. Njihovi aktivisti/ce dolaze u Beograd kao što i mi svake godine dolazimo u Prištinu, tako da je ono što mi radimo postala neka tradicija u okviru koje želimo poduprijeti LGBTI prava i ljudska prava, kao i raditi na ostvarivanju svjetlije budućnosti.

Dardan Hoti. Fotografija: Aljtin Gaši / K2.0.

Dardan Hoti, Priština, novinar koji izvještava u oblasti ljudskih prava

Izuzetno je dobro to što se Povorka održava već treći put. Cijela ideja o održavanju Povorki ponosa na glavnom trgu iznimno je dobra. Ovo kažem zato što smo patrijarhalno društvo, mada do sada nije bilo nikakvih incidenata.

Važnost svega ovoga ogleda se u činjenici da se ovakvim događajem razvija informiranost o LGBTI osobama. Mnogi ni ne znaju da su LGBTI prava osnovna ljudska prava, pa što ih više danas bude učestvovalo, to bolje. Tako je politička stranka FJALA, konzervativna opcija koja se snažno protivi Povorci, nedavno održala konferenciju za štampu na kojoj ju je nazvala zlom i sramotom za državu. Volio bih da se ti ljudi što je više moguće informiraju o pripadnicima/cima LGBTI zajednice kako bi mogli razumjeti šta oni osjećaju.

Političari/ke su sva ova pitanja gotovo pa u potpunosti izostavili iz svojih predizbornih kampanja. Čuo sam kako se o tim stvarima raspravlja samo jednom, na nekoj televizijsku debati u kojoj su kandidati/kinje za skupštinu pozvani da iznesu svoja mišljenja o sklapanju brakova između osoba istog roda. Većina ih je zauzela neutralan stav, ni ne odgovorivši na pitanje. Međutim, Aljbin (Albin) Kurti bio je jedini kandidat za premijera koji je kazao da podržava sve ljude, bez obzira na njihove razlike i bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju.

Mirišahe Silja (Mirishahe Syla). Fotografija: Majljinda Hodža / K2.0.

Mirišahe Silja, aktivistica za ljudska prava

Smatram da je Povorka nešto što je i više nego neophodno jer zaista trebamo vidjeti grupe ljudi kojima je do sada njihova vlastita egzistencija dovođena u pitanje. Važno je istupiti u javnost, biti vidljiv/a i poručiti da smo ovdje i da živimo u suživotu.

Za pripadnike/ce zajednice i one koji ih podupiru značajno je izaći na ulicu. Učešće podržavatelja/ica LGBTI osoba ključno je zbog toga što pokazuje da postoje ljudi koji pripadaju većini, no ipak iskazuju podršku LGBTI zajednici, što je bitno zato što potonjima omogućava da vide ko ih podržava te da skupe hrabrost i izađu u javnost.

Koliko sam mogla primijetiti, političari/ke su tokom predizborne kampanje pokušali izbjeći ovu temu budući da je pomalo osjetljiva. Neki od njih otvoreno su izrazili protivljenje, čime su se predstavili kao protivnici/e temeljnih ljudskih prava. S druge strane, bilo je tu političara/ki koji podržavaju [LGBTI pokret], ali su bili prilično suzdržani zbog većinskog mišljenja.

Edona Bajčinca (Bajçinca). Fotografija: Majljinda Hodža / K2.0.

Edona Bajčinca, pobornica LGBTI prava

Mislim da je Kosovo država u kojoj je prisutno mnogo diskriminacije usmjerene protiv LGBTI zajednice. Pored diskriminacije, svjedočimo i nedovoljnoj informiranosti o toj zajednici, stoga je održavanje Povorke nezaobilazno. Time se ljudima želi dati do znanja da smo svi jednaki i da je raznolikost prednost, a ne mana. Učešće u Povorci važno je s obzirom na to da se ovim činom demonstrira da smo svi jednaki i da je pravda namijenjena svima.

U jednoj televizijskoj debati postavljeno je pitanje direktno vezano za LGBTI osobe, no niko se na tu temu nije konkretnije osvrnuo tokom kampanje, iako mi se svidio odgovor Aljbina Kurtija.

Mnoštvo je različitih ljudi koji ne podržavaju pripadnike/ce LGBTI zajednice. Oni neinformirani i oni koji mrze zajednicu morali bi promijeniti svoje mišljenje — u protivnom će naići na otpor države i društva.

Bekim Asani. Fotografija: Majljinda Hodža / K2.0.

Bekim Asani, gej i aktivist za LGBTI prava iz Tetova

Ja Povorku posmatram kao pobunu LGBTI osoba, kao jednu normalnu aktivnosti. Sve zajednice protestiraju i ustaju za svoja prava, pa tako i na Povorci ponosa. Ovim putem jednom godišnje marširamo da bismo ukazali na to da smo tu i da postojimo.

Čak i ljudi koji ne podržavaju zajednicu trebali bi se pridružiti Povorci, zato što je biti LGBTI itekako normalno. To je nešto što je dio društva. I drugi moraju marširati jer u svakoj porodici bi moglo biti LGBTI osoba, a svojim prisustvom oni koji to nisu naglasili bi da prihvataju članove/ice svoje uže i šire porodice. Dakle, to je nešto što je sasvim normalno.

Naslovna fotografija: Majljinda Hodža / K2.0.

Objavljivanje ovog članka omogućeno je finansijskom podrškom Europske unije. Sadržaj ovog članka odgovornost je ECMI-ja Kosovo te ni na koji način ne odražava stavove Europske unije.

KOMENTARI

0
KOMENTARIŠI

KOMENTARIŠI

NAGORE

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.

THANKS FOR SUBSCRIBING

THANKS FOR YOUR COMMENT

AFTER A QUICK CHECK IT WILL BE PUBLISHED HERE. PLEASE BE PATIENT.