Građani/ke Kosova će izaći na prijevremene izbore drugi put u 18 mjeseci, i to shodno odluci koju je Ustavni sud objavio u ponedjeljak (21. decembra) navečer.

U odluci Suda je navedeno kako je uspostava koalicijske vlade Avdullaha Hotija formirane u junu obavljena protivno Ustavu te da predsjednik stoga mora raspisati nove izbore. Izbori bi trebalo da budu održani u roku od 40 dana od raspisivanja.

Ovom presudom — donesenom nakon što je 11. juna 17 zastupnika/ca stranke Vetëvendosje (VV) podnijelo žalbu Ustavnom sudu — utvrđeno je da zastupnik Etem Arifi nije imao valjan mandat za učešće u skupštinskom glasanju za izbor novog saziva Vlade koje je održano 3. juna, a zbog toga što je ranije pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu.

Bez Arifijevog glasa, odluka Skupštine o izboru novog Vladinog kabineta — usvojena tek minimalnim kvorumom — nema podršku većine zastupnika/ca propisanu Ustavom.

Budući da je to službeno bio drugi pokušaj formiranja Vlade, Sud je na osnovu člana 95. stav 4. Ustava presudio da je potrebno organizovati prijevremene izbore. Suci/tkinje Ustavnog suda su prethodno ocijenili da je prvi pokušaj bio neuspješan kada stranka koja je pobijedila na proteklim izborima, VV, nije uspjela formirati novu vlast nakon što joj je izglasano nepovjerenje.

Trenutna koalicijska vlada na čelu s Hotijem ostat će na dužnosti sve do izbora novog kabineta, pri čemu je Sud napomenuo da odluke koje je donijela sadašnja administracija ostaju na snazi.

Arifija — inače zastupnika Aškalijske stranke za integraciju — Osnovni sud u Prištini je u aprilu 2018. godine proglasio krivim za prijevaru, prvostepeno ga osudivši na uslovnu kaznu od 18 mjeseci. Po uloženoj žalbi Specijalnog tužiteljstva, presuda je preinačena i izrečena mu je 15-mjesečna kazna zatvora potvrđena u augustu 2019. godine, sve to uoči općih izbora održanih 6. oktobra 2019. godine.

U skladu s članom 70. stav 3. Ustava Kosova, mandat zastupnika/ce u Skupštini “istječe ili se proglašava nevažećim” ukoliko je to lice proglašeno krivim za počinjenje krivičnog djela i osuđeno na zatvorsku kaznu u trajanju od jedne ili više godina.

Niti jedna stranka iz vladajuće i sada već odlazeće koalicije do objave ovog teksta nije izdala službeno saopćenje u vezi s najnovijom odlukom Ustavnog suda.

Kraj jedne (kratke) ere

Presuda Ustavnog suda je kulminacija burne šestomjesečne vladavine Hotijeve administracije od samog preuzimanja dužnosti suočene s kontroverzama i optužbama za nelegitimnost.

Hotijeva stranka, Demokratska liga Kosova (LDK), okupila se s Alijansom za budućnost Kosova (AAK), Nismom i strankama nacionalnih manjina — između ostalih i sa Srpskom listom, koja uživa podršku Beograda — nakon što ih je tadašnji predsjednik Hashim Thaçi pozvao da formiraju vladu.

LDK je bio manji partner u koaliciji s VV-om prije nego što je pokretanjem inicijative o izglasavanju nepovjerenja Vladi u martu svrgnuo vlast čiji je bio sastavni dio, i to samo 52 dana po stupanju na dužnost. Nepovjerenje je izglasano u jeku prve faze suzbijanja pandemije na Kosovu, kada su vlasti nastojale poduzeti hitne korake s ciljem sprečavanja širenja virusa dok građani/ke nisu bili u mogućnosti da napuste svoje domove usljed oštrih mjera izolacije. Mnogi su svake večeri izražavali protivljenje na balkonima, udarajući u lonce i tave u znak protesta.

Iz VV-a — koji je u oktobru 2019. godine pobijedio na izborima na kartu promjene i obećao da će se boriti protiv institucionalizovane korupcije — tvrdili su kako je Thaçijev poziv upućen LDK da formira vlast nakon izglasanog prijedloga o nepovjerenju Vladi neustavan te kako bi trebalo da budu održani prijevremeni izbori. Međutim, u maju je Ustavni sud presudio da je ustavno formirati novu izvršnu vlast bez raspisivanja prijevremenih izbora.

Predsjednica Skupštine Vjosa Osmani — LDK-ova kandidatkinja za premijerku koja je uživala širu podršku naroda i prema mnogima bila zaslužna za uspjeh stranke na izborima — glasno se usprotivila političkom manevriranju vlastite partije i odbila je učestvovati u skupštinskoj sjednici na kojoj se izabrala Hotijeva vlada. Osmani je predložila da se formira privremena vlada u tehničkom mandatu koja bi vršila dužnost do novih izbora.

Do daljnjih kontroverzi je došlo u toku samog glasanja u Skupštini. Naime, zastupnik Nisme koji je prije toga poručio da neće podržati formiranje Vlade saopćio je da se predomislio jer su mu u međuvremenu u kućnoj posjeti bili Thaçi — kome je kao predsjedniku Ustav nalagao da bude politički neutralan — i čelnik AAK-a, Ramush Haradinaj.

Preuzevši dužnost, Hotijeva administracija je s teškom mukom pokušavala staviti pod kontrolu pandemiju COVID-19, prilikom čega je broj novozaraženih u intervalima vrtoglavo rastao. Usto su redovno stizala upozorenja da je ionako neadekvatan zdravstveni sistem Kosova pred kolapsom. Kako je mandat tog saziva vlasti bio toliko slab, trebalo je više od četiri mjeseca da Skupština nakon više neuspjelih pokušaja usvoji Vladin zakon o ekonomskom oporavku, a duže vrijeme su kružile glasine o tome da je koalicija na rubu raspada.

Izmijenjena politička scena

Nova predizborna kampanja prema svemu sudeći će biti veoma drugačija od one vođene u oktobru 2019. godine, s obzirom na to da se situacija unutar političkih stranaka značajno promijenila.

Od tri stranke koje su osvojile najveći broj glasova na prošlim izborima, izgledno je da će samo pobjednički VV i na ove izbore izaći s istim kandidatom za premijera, imajući u vidu internu nestabilnost mjesecima unazad prisutnu u redovima LDK i PDK.

Tako se očekuje da će bivši premijer Albin Kurti ponovo biti nositelj izborne liste VV-a, i to nakon što su prvobitne spekulacije o tome da li bi najnovija odluka Ustavnog suda mogla onemogućiti Kurtijevu kandidaturu vrlo brzo pobijene.

Nakon što se sastao s vršiteljicom dužnosti predsjednice, Vjosom Osmani, kako bi se s njom konsultovao oko vremenskog okvira za održavanje prijevremenih izbora, Kurti je za medije izjavio da na sastanku nije bilo riječi o konkretnom datumu, ali je izrazio ineres za što skorijim izlaskom na izbore.

“Prvo moramo dobiti punu presudu Ustavnog suda, tako da sve zavisi od toga kada će nam puni tekst presude biti dostavljen kao stranci”, rekao je. “Mi bismo željeli da održimo izbore jer smo izgubili mnogo vremena i što prije moramo poduzeti daljnje korake da bismo se vratili ljudima kao izvoru suverenosti, povratili legitimitet institucijama te dobili novu i kompetentnu vladu koja će izvesti Kosovo iz višestrukih kriza.”

Osmani — koja se u svojstvu v. d. predsjednice sastaje s predstavnicima/ama svih vodećih stranaka u utorak (22. decembra) — ovaj put neće biti nositeljica izborne liste LDK pošto je u septembru prekinula veze sa strankom.

Naime, Glavno vijeće LDK ju je u junu smijenilo s dvije vodeće stranačke pozicije nakon što je odbila da se povinuje manevriranjima stranke u okviru formiranja Vlade. Osmani je reagovala na smjenu u objavi na Facebooku i tom prilikom je spomenula razliku u broju glasova koje su na prošlim izborima osvojili ona i ostatak vodećih ličnosti u LDK, s tim da se neki nisu ni kandidovali.

“Tolike ste kukavice da se nećete usuditi da se sučelite [na predstojećim izborima], nego ćete se i dalje kriti iza nekog drugog”, napisala je. “Ipak, to veliko sučeljavanje će se desiti. Narod me je postavio i jedino će me on moći zbaciti.”

Za to vrijeme, čelnik PDK i bivši kandidat za premijera Kadri Veseli otišao je u Hag, gdje će se pred Specijalnim sudom Kosova i njemu i njegovom prethodniku na čelu PDK, Thaçiju, suditi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Na dan kada su optužnice javno potvrđene, Veseli je saopćio da će istupiti iz svih “javnih i političkih aktivnosti za vrijeme trajanja sudskog procesa.”

U odsustvu Veselija, Enver Hoxhaj će vršiti dužnost predsjednika PDK, stranke koja je na vlasti bila duže od decenije prije nego što je na prošlim izborima otišla u opoziciju. Iz stranke su na Facebooku pozdravili odluku Ustavnog suda, rekavši pritom da će na predstojeće izbore izaći “s konkretnim programom i prijedlozima za izvlačenje zemlje iz duboke krize uzrokovane djelovanjem stranaka koje su na vlasti od posljednjih izbora.”

Predizborni šah

Još uvijek nije izvjesno da li će stranke nastojati da koaliraju prije izbora.

U predizbornoj kampanji vođenoj prošle godine, VV i LDK su pokušali udružiti snage u predizbornoj koaliciji koja na kraju nije formirana zbog toga što su obje stranke insistirale na tome da nositelj/ica liste bude njihov kandidat/kinja. Nakon što je na izborima ogroman broj glasača/ica podržao i jedno i drugo, uslijedili su pregovori koji su trajali gotovo četiri mjeseca. Na koncu je Kurti postao premijer, a Osmani predsjednica Skupštine.

Iako su šanse da će VV i LDK i ovaj put u koaliciju nepostojeće s obzirom na to da su jetko okončali kratkotrajnu zajedničku vladavinu, jedan od problema koji je kočio formiranje te vlasti ne samo da je i dalje neriješen, već se posljednjih nekoliko mjeseci čak i dodatno usložnio — to je skoro upražnjenje funkcije predsjednika Kosova.

Predsjednička funkcija je od prošlogodišnjih izbora trebalo da bude upražnjena istekom petogodišnjeg mandata Hashima Thaçija u aprilu 2021. godine. LDK je tražio da VV podrži njihovog kandidata kada bude došlo vrijeme da Skupština imenuje Thaçijevog nasljednika/cu, dok je VV — budući da u Ustavu piše da predsjednik “predstavlja jedinstvo naroda” — bio stava: o tom — potom.

Međutim, predsjedničko mjesto je na kraju upražnjeno ranije, 5. novembra, kada je Specijalno tužiteljstvo potvrdilo optužnicu protiv Thaçija i Veselija te čelnika Zastupničkog kluba VV-a Rexhepa Selimija, kao i suosnivača Nisme, Jakupa Krasniqija. Thaçi je zato podnio ostavku na mjesto predsjednika, pa je Osmani — kao predsjednica Skupštine — u skladu s Ustavom preuzela funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice.

Osmani još uvijek nije potvrdila da li će se kandidovati na predstojećim izborima, ali s obzirom na obaveznu političku neutralnost predsjednika/ce, ne bi joj bilo dozvoljeno da obnaša bilo kakvu stranačku funkciju dok je na dužnosti. U Ustavu nije ni eksplicitno navedeno ko bi trebalo da bude v. d. predsjednika ukoliko aktualni v. d. podnese ostavku.

Za to vrijeme, funkcija vršitelja dužnosti presjednika ne može se obnašati duže od šest mjeseci i u tom periodu Skupština bi trebalo da izabere novog predsjednika/cu. Jedan stručnjak za ustavno pravo istakao je za K2.0 da ako Skupština u tom periodu ne izabere novog predsjednika/cu, automatski se raspisuju opći izbori.

Član sadašnje vladajuće koalicije, AAK — stranka koja je uoči prošlih izbora koalirala sa Socijaldemokratskom partijom (PSD) i osvojila četvrti najveći broj glasova — za predsjedničku poziciju je prethodno predložio svog lidera Ramusha Haradinija, ali nejasno je da li će se to promijeniti s obzirom na najavljene prijevremene izbore.

S druge strane, u PSD-u su održani unutarstranački izbori nakon što je njihov nekadašnji šef Shpend Ahmeti podnio ostavku na sve stranačke položaje. Prije toga je stranka jedva ušla u Skupštinu, osvojivši samo jedan mandat na prošlim izborima. PSD trenutno vodi Dardan Molliqaj, svojevremeno jedan od najistaknutijih članova VV-a koji je progovorio o neslaganjima s Kurtijem prije nego što je napustio partiju i pridružio se PSD-u. Rukovodstvo potonje stranke se i dalje nije službeno oglasilo povodom odluke Ustavnog suda.

Behgjet Pacolli, lider opozicijske stranke Alijansa za novo Kosovo (AKR), komentarisao je vijest o raspisivanju prijevremenih izbora na Facebooku, pri čemu je napisao da su “ovo politički najizazovnija vremena na Kosovu” i pozvao stranke da se kandiduju “s vizijom koja će Kosovo učiniti boljim nego što je danas, ne s mržnjom i bijesom.”K

Naslovna fotografija: K2.0.